…  i obrazovanje vrlo su važni kao početni stupanj u procesu cjeloživotnog učenja. To je razdoblje u kojem se ljudski mozak najintenzivnije razvija, pa je potrebno stvoriti poticajno okružje za dijete i poticati ga na učenje s pomoću igre u pokretu, na razmišljanje i povezivanje informacija kako bi se razvile njegove kognitivne sposobnosti. Poticanjem djeteta da razvija i primjenjuje matematičko razmišljanje u rješavanju problema u različitim aktivnostima i svakidašnjim situacijama razvija se matematička kompetencija (Ministarstvo znanosti, 2014.).

Usvajanje osnovnih matematičkih pojmova utječe na razvoj mentalnih funkcija i proces razmišljanja (Peteh, 2008.). Djeca najbolje uče matematiku kad se igraju stvarnim predmetima i proučavaju stvarne probleme (Liebeck, 1995.). Ona između ostaloga svakodnevno klasificiraju (prema boji i veličini), uspoređuju (prema duljini), nižu (prema određenom redoslijedu) i dizajniraju. Djeca postaju mali matematičari na svoj karakterističan način – zaigrana su, neustrašiva i spremna učiti. Stječući predmatematičke vještine dijete usvaja misaone vještine koje su preduvjet za razumijevanje matematike (Obradović, 2002.). Dijete usvaja predmatematičke vještine manipulirajući predmetima, uspoređujući ih, otkrivajući svojstva objekata promatranjem (Obradović, 2002.). Sve to znanje dijete mora steći prije polaska u školu kako bi moglo vladati matematičkim sadržajem u školi. Matematika je kao disciplina srž prirodnih znanosti, tehnike i tehnologije te je primjenjiva u mnogim područjima.

Svako društvo koje želi biti napredno i konkurentno mora podizati razinu matematičke pismenosti svojih članova. Kompetentnost za prepoznavanje problema, snalaženje u njima i njihovo uspješno rješavanje jedna je od odlika uspješnog pojedinca u svim područjima privatnog i profesionalnog života, a trenutačno su najtraženija zanimanja u EU-u upravo ona iz područja tehničkih i biomedicinskih znanosti. Istraživanja pokazuju da su djeca koja u predškolskoj dobi usvoje temeljna matematička znanja akademski uspješnija od svojih vršnjaka.

U radu s djecom, polaznicima Dječjeg vrtića Milana Sachsa, analizirali smo matematička znanja djece školskih obveznika koja se ispituju u sklopu redovite pripreme za školu. Dobili smo rezultate koji pokazuju relativno visoku uspješnost u zadatcima mehaničkog brojenja, razumijevanja količine od 1 do 10 te u poznavanju geometrijskih oblika, a nešto manji uspjeh djeca pokazuju u jednostavnim računskim operacijama, poglavito oduzimanju.

Kategorije znanja koje se u Dječjem vrtiću Milana Sachsa ispituju u sklopu pripreme za školu pokazatelj su onoga što vrtićki djelatnici očekuju od djeteta u vezi s matematičkim kompetencijama i matematičkih sadržaja koji se unose u odgojno-obrazovni proces.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U DJEČJEM VRTIĆU MILANA SACHSA

Prateći planiranje i programiranje matematičkih sadržaja u odgojno-obrazovnom procesu u Dječjem vrtiću Milana Sachsa, primjećujemo da su oni nedovoljno zastupljeni pri čemu se u najvećoj mjeri obrađuju geometrijski likovi, osnove aritmetike i klasifikacija.

Svake pedagoške godine odgojitelji s pomoću protokola praćenja koje su izradili stručni suradnici prate napredak djece i uviđaju s kojom djecom i na kojim područjima treba pojačano raditi u godini koja prethodi njihovu polasku u školu. Protokolom pratimo predčitalačke te matematičke i grafomotoričke vještine. Analiza postojećeg stanja pokazala nam je potrebu za dodatnim poticanjem razvoja matematičkih kompetencija.

Slika  SEQ Slika * ARABIC 1 Usporedba postignuća djece školskih obveznika u dvije pedagoške godine u matematičkim znanjima

……………………….

Kako bismo djeci pomogli da shvate važnost poticanja razvoja predmatematičkih vještina, smislili smo zajednička planiranja (odgojitelji i stručni suradnici) i stručne aktive s temama: Matematika prije škole, Matematika s pomoću igre, Poticanje zanimanja djece za predmatematičke aktivnosti i sl.

Ciljane radionice za djecu i roditelje u sklopu projekta Večer matematike prvi put smo održali 4. prosinca 2014. godine te ih nastavili neprekidno održavati do danas. Organizirali smo razne centre sa zanimljivim matematičkim igrama čija je svrha kvalitetno druženje i zajedničke aktivnosti djece i roditelja. Roditelji su na radionicama uvidjeli da matematika nije samo niz računskih operacija nego da se sastoji od puno veselih brojeva, skupova, mozgalica, uspoređivanja i logičnog zaključivanja.

Za bolji uvid u rad odgojno-obrazovne skupine na području matematičkih kompetencija stručni suradnici Dječjeg vrtića Milana Sachsa smislili su protokol praćenja matematičkih aktivnosti u skupini. Protokol nam je dao uvid u zastupljenost predmatematičkih vještina u aktivnostima: razvrstavanje predmeta, njihovo uspoređivanje, nizanje predmeta i održavanje zadanog redoslijeda, praćenje uputa koje se sastoje od više koraka, služenje primjerima, orijentacija u prostoru, vizualno grupiranje predmeta i procjenjivanje.

POTICANJE RAZVOJA MATEMATIČKIH KOMPETENCIJA U SKUPINI

Djeca tijekom cijelog predškolskog razdoblja stječu znanja koja su im potrebna za učenje matematike. Igrajući se, dijete uči o odnosima u prostoru, o odnosima među predmetima, o svojstvima, pronalazi zajednička svojstva različitih predmeta i načine kako se predmeti mogu razvrstavati prema zajedničkim svojstvima, uči brojiti, uviđa gdje nečega ima manje ili više, počinje uspoređivati količine. Sva ta znanja dijete mora steći prije škole kako bi razumjelo da je broj osnovni matematički pojam. Te vještine dijete stječe krećući se prostorom, baratajući predmetima, uspoređujući ih, otkrivajući svojstva predmeta, uspoređujući količine, premećući, slažući. Takvo je neposredno iskustvo vrlo poticajno za dijete, ali nije dovoljno bez odrasle osobe koja će mu objasniti odnose koje je ono zapazilo (prema M. Čudina Obradović, 2002.).

U našem vrtiću imamo mogućnost služiti se i novim digitalnim tehnologijama koje nam omogućuju da djecu zainteresiramo na nov način. Posebno bismo istaknuli ciljane i edukativne igrice koje su proizišle iz IPA projekta ICT- AAC na kojem su radila četiri sveučilišta u Zagrebu (FER, ERF, FF i Grafički fakultet). Neke od edukativnih igrica koje su proizišle iz tog projekta jesu: Matematički vrtuljak, Matematička igraonica i Domino-brojalica.

U svakidašnjem radu s djecom nastojali smo utjecati na razvoj matematičkih kompetencija tako što smo organizirali različite tematske poticaje u skupini, uključili različite igre i aktivnosti, matematičko-logičke igre, IKT sredstva (edukativni softveri), pokrenuli suradnju s roditeljima u sklopu radionica i edukacije te razmjenu iskustava odgojitelja u primjerima dobre prakse. U radu smo se koristili različitim didaktičkim pomagalima, potrošnim materijalom za njihovu izradu, Token testom, WISC-IV – testom inteligencije, predČIP testom, IKT sredstvima (tablet, računalo, edukativni softver).

Cilj nam je bio:

• pojačano poticati razvoj predmatematičkih vještina u vrtićkoj skupini
• poticati usvajanje predmatematičkih vještina s pomoću IKT sredstava
• poboljšati stručne i metodičke kompetencije odgojitelja u području matematike
• povećati zanimanje djece predškolske dobi za matematički jezik
• educirati roditelje o važnosti razvijanja matematičkih kompetencija.

U svakidašnjem radu s djecom usmjereni smo prema stvaranju optimalnih uvjeta za cjelokupan razvoj djece koji podrazumijevaju i razvoj matematičkih kompetencija.

…………….

dr. sc. Gordana LEŠIN, ravnateljica | Dječji vrtić Milana Sachsa

vrtic.milanasachsa@zagreb.hr