Ipak, da nije znanstvenika poput: Rosalind Franklin, Linusa Paulinga i Mauricea Wilkinsa; Englez, Crick i Amerikanac, Watson, vjerojatno nikad ne bi došli do svog nevjerojatnog otkrića, kojem je zapravo prethodilo nekoliko važnih događaja.

Priča o otkriću DNK počinje u 1950-ima, kada su biolog James Watson i fizičar Francis Crick zajedno radili u laboratoriju u Cambridgeu.

Njihov rad bio je fokusiran na strukturu DNK. Linus Pauling koji je bio kemičar, otkrio je strukturu proteina 1951., a Rosalind Franklin bila je izvrsna kemičarka koja je radila u laboratoriju u Francuskoj u to vrijeme. Maurice Wilkins je bio fizičar s Novog Zelanda koji je 1951. napravio prve fotografije DNK – metodom rendgenske kristalografije, što je kasnije rezultiralo idejom da bi DNK struktura mogla biti spiralna, slična strukturi proteina kakvu je otkrio Linus Pauling.

Nakon toga je James Watson stigao u Englesku, vidio je Wilkinsove fotografije DNK i odmah ih odnio u čuveni Cavendish Laboratorij u Cambridgeu, gdje je sreo Francisa Cricka.

Ono što je konačno uputilo Watsona i Cricka u pravom smjeru bila je tzv. „Fotografija 51“ koju je napravila Rosalind Franklin. Fotografija je pokazivala kristaliziranu DNK, a u središtu molekule mogao se vidjeti zamagljeni X, otkrivajući spiralnu strukturu.

Kad je Watson primio kopiju „Fotografije 51“ shvatio je važnost X-a u njoj.

Watson i Crick potom su modelirali DNK strukturu u obliku dvolančane zavojnice.

Nakon toga je njihov model DNK je objavljen u časopisu Nature.

Kao i s mnogim otkrićima, ovdje možemo postaviti diskutabilno pitanje: „Kome bi trebalo pripisati zasluge za ovo otkriće?“

Zasluge su pripale Watsonu i Cricku zbog njihove studije objavljene 28. veljače 1953. godine u časopisu Nature. Devet godina kasnije, Crick, Watson i Wilkins primili su Nobelovu nagradu. Općenito govoreći, kada se spominje DNK, obično se navode imena Watsona i Cricka, ali važno je spomenuti i druge koji su značajno doprinijeli ovom otkriću. „Fotografija 51“ koju je napravila Rosalind Franklin igrala je presudnu ulogu i olakšala otkrivanje strukture dvolančane zavojnice DNK.

Otkriće DNK imalo je znatan utjecaj na znanost u nadolazećim godinama, a i danas u 21.st. još uvijek ostaje ključno područje istraživanja.

 Izvor:

http://www.exploredna.co.uk/how-was-dna-discovered.html