Čitanje je jedna od osnovnih ljudskih sposobnosti koja u današnje vrijeme ne dobiva dovoljno pozornosti. Mi očekujemo da nam sve bude prezentirano na brz način, a informacije nisu iznimka. Danas više ljudi surfa i skrola umjesto da čita. Prema jednoj studiji, oko 26 posto odraslih u Americi do 2016.  nikad nije uzelo knjigu u ruke.

Kada bezumno „skrolamo“ internetom, mi ne učimo na isti način kao kada čitamo. Strastveni čitatelji doživljavaju smanjenje tjeskobe i napetosti kada se udube u neku knjigu, a čitanje izgrađuje empatiju. Postoji mnogo razloga zbog kojih biste trebali češće čitati knjige.

No čitanje ne mora biti spor proces. Ako mislite da čitanje troši previše vremena, mogli biste iskušati brzo čitanje.

Možete pročitati šest puta više knjiga ako znati kako brzo čitati.

Kada brzo čitate, možete upiti mnogo više informacija od prosječne osobe. Nedavna studija pokazuje da prosječna odrasla osoba može pročitati otprilike 300 riječi po minuti. Iskusni brzi čitaoci mogu pročitati otprilike 1 500 riječi po minuti. To znači pet puta više riječi od prosječne osobe.

Da stavimo to u perspektivu, recimo da prosječna knjiga ima oko 100 000 riječi. Prosječna odrasla osoba provest će otprilike 5,5 sati čitajuću knjigu te dužine. Netko tko brzo čita može pročitati istu knjigu u otprilike 50 minuta. To otvara znatne mogućnosti za one koji brzo čitaju da svakog dana pročitaju jednu knjigu u sat vremena ili sedam knjiga na tjedan. Prosječni čitatelj će moći uživati u samo 1,27 knjiga na tjedan ako bude čitao jedan sat na dan. Na kraju godine osoba koja brzo čita mogla bi pročitati više od 356 knjiga, dok će prosječna osoba pročitati 66,18 knjiga.

OVO SU TEHNIKE KOJE ĆE UBRZATI VAŠE ČITANJE.

Brzo čitanje zahtijeva malo vježbe, ali vi možete praktički odmah početi uživati u koristima te metode.

■  SADRŽAJ BI TREBAO BITI PRVA STVAR KOJU ĆETE PROČITATI.

Prečesto preskačemo sadržaj kada počnemo čitati knjigu – pogotovo ako je namjeravamo pročitati cijelu. Sadržaj je čitateljeva karta kroz knjigu. Budući da brzo čitanje nije čitanje koje je fiksirano na apsorbiranje svake pojedine riječi, važno je poznavati velike ideje svakog poglavlja jer to pomaže lakše upiti informacije.

Ne biste krenuli na izlet bez karte. Besciljno čitanje ima jednako onoliko smisla koliko i vožnja bez čitanja prometnih znakova. Dakako, možete se provući kroz knjigu a da uopće ne pogledate sadržaj, ali vjerojatnije je da ćete u tom slučaju izgubiti fokus ili utrošiti vrijeme pitajući se o strukturnim pitanjima koja bi mogla biti odgovorena brzim uvidom u sadržaj.

U nekim slučajevima sadržaj ne nudi mnogo detalja ili se autor njime koristi tako da vas potekne da pročitate više. Brzo čitanje prvog poglavlja moglo bi vam dati uvid u to kako autor strukturira svoj rad ako vam sadržaj ne daje dovoljno podataka.

■  UVIJEK ČITAJTE S NAMJEROM.

Nakon što ste identificirali temu poglavlja, trebat ćete u pozadini svog uma držati pitanje poput: „Što mi autor pokušava reći?“, koje će vam pomoći da uokvirite misli. Vaš mozak radit će na tome da otkrije odgovore na to pitanje dok čitate.

Kada čitate sa svrhom na umu, tada ćete moći procesirati relevantne informacije i izbaciti nevažan materijal.

■  IDENTIFICIRAJTE AUTOROVO STAJALIŠTE I PROČITAJTE ONOLIKO REFERENCIJA KOLIKO VAM JE POTREBNO DA BISTE SHVATILI.

Knjige općenito sadržavaju referencije na druga akademska djela da bi poduprle svoja stajališta. Posvetite malo vremena onomu što autor odabire citirati jer tako možete naučiti malo više o tome kako formulira ključne točke. Ta informacija može voditi vaše razmišljanje pri brzom čitanju.

Bacanje pogleda na referencije ne znači da trebate stati da biste pročitali svaku bilješku ili izvor. Referencije koje samo potvrđuju ono što autor govori brzo će postati monotone za čitanje. Vi želite dobiti samo neku opću ideju. Nakon što ste prikupili dovoljno informacija da bi materijal koji čitate imao smisla, nećete imati ništa od toga ako nastavite čitati iste informacije.

Razmišljajte o čitanju na način na koji razmišljate o jedenju. Samo zbog toga što je stol pun raznoraznih delicija, to ne znači da morate pojesti sve što je na stolu. Baš kao što prestanete jesti kada ste siti, tako možete krenuti dalje s referencija nakon što ste prikupili dovoljno informacija da biste razumjeli koncept.

■  NIKADA NEMOJTE ČITATI NAGLAS (ILI U GLAVI).

Čitanje naglas izvrsno je za razvijanje fluentnosti u mladih čitatelja, ali je i siguran način da vas uspori. Kada djeca čitaju pasuse naglas u školi, to je iz specifičnog razloga, ali je nepotrebno u kontekstu brzog čitanja.

Kada čitamo naglas, naš mozak mora raditi malo više nego kada čitamo u sebi. Čin čitanja upotrebljava iste dijelove mozga bez obzira na to čitate li informacije naglas ili u sebi. Glavna razlika između tihog čitanja i čitanja naglas jest to da čin govora zahtijeva od vašeg mozga dodatan rad.

Područje mozga koje je povezano s pretvaranjem misli u smisleni sadržaj izražen kroz riječi naziva se Brocino područje. Wernickeovo područje odgovorno je pak za razumijevanje. Ako možete minimizirati vokalizaciju i čitanje naglas, tada možete eliminirati dodatni korak čitanja i razumijevanja govora u Wernickeovu području i zatim vokaliziranja u Brocinu području.

Kada čitamo naglas, naš mozak ne samo da vidi riječi na stranici nego i mora čuti riječi i proizvesti govor. Mi zapravo ne trebamo vokalizirati kada čitamo da bismo razumjeli ono što čitamo. Ti dodatni koraci samo nas usporavaju.

Možda ste primijetili da katkad, kada čitate naglas, imate problema s razumijevanjem onoga što ste upravo pročitali. Katkad možda trebate i ponovo pročitati istu rečenicu da biste potvrdili da je ono što ste vidjeli usklađeno s onim što ste izgovorili.

Kada primjenjujete treću tehniku u ovom popisu, tada postaje još više nepraktično čitati naglas. Ta metoda zahtijeva da uzmete u obzir dijelove informacija koji su veći od rečenica. Kada se probijate kroz knjigu odlomak za odlomkom da biste identificirali autorovu perspektivu, čitanje jednog retka za drugim da biste proizveli govor trošak je vremena.

■  BRZO JE ČITANJE POPUT UŽIVANJA U POGLEDU NA CIJELI VRT UMJESTO FOKUSIRANJA NA SAMO JEDAN CVIJET.

Kada čitamo ležernim tempom, to nam daje priliku da cijenimo riječi na drugačiji način. Razmislite o čitanju retka za retkom kao da uzimate vremena da zastanete pokraj prekrasnog vrta s povećalom ili provedete 30 minuta proučavajući umjetničko djelo koje se nalazi 15 cm od vašeg lica. Možda mislite da morate pomno pogledati to djelo i da ćete vidjeti neke nevjerojatne stvari, ali propuštate totalitet scene.

Brzo čitanje daje vam priliku da pogledate „veliku sliku“ da biste mogli vidjeti koliko vrsta cvijeća postoji na njoj ili koliko je različitih poteza kistom autor kombinirao da bi naslikao kohezivnu sliku. Kada pogledate veliku sliku, možete izvući više smisla iz onoga što vidite.

Umjesto da trošite vrijeme fokusirajući se na peteljke jednoga jedinog cvijeta, možete uživati u cijelom vrtu. Primjenjivanje tehnika brzog čitanja omogućuje vam da izvučete više velikih ideja iz tekstova koje čitate. Vi ne samo da dobivate više informacija iz svake knjige koju pročitate nego i imate prilike više uživati u knjigama.

……………………

NAPOMENA

• Lifehack je portal koji nudi savjete i resurse za poboljšanje svih aspekata vašeg života na učinkovit i jednostavan način.
• Izvor: lifehack.org