Estonski učenici osnovnih škola imaju vještine koje su među najjačima na svijetu i na apsolutnom vrhu Europe. Svaki put kada je Estonija sudjelovala na međunarodnim testovima, njezini su se rezultati poboljšavali.

Kako doznaje Estonian World od školske djece i učitelja, recept za uspjeh estonskoga osnovnog obrazovanja sastoji se od motiviranih učenika, vrijednih i profesionalnih učitelja te potpore roditelja.

Društvo pridonosi vrednovanju obrazovanja

Prema mišljenju Jaana REINSONA, ravnatelja škole „Tartu Descartes“, rezultati međunarodnih testova pokazuju da se osnovne škole pravodobno hvataju u koštac sa svim izazovima – i sadržaj (kurikul) i organizacija (kvalitetni učitelji) vrlo su jaki. „Također, mi nemamo obrazovnu stratifikaciju pa sustav funkcionira“, kaže.

Maie KITSING, vanjska savjetnica estonskog ministarstva obrazovanja i istraživanja, i Reinson smatraju da rezultat proizlazi iz društva. Većina ljudi u Estoniji visoko cijeni obrazovanje i većina roditelja potiče djecu da učenje shvate ozbiljno.

Sveobuhvatna škola znači da postoji jedan nacionalni okvir kurikula i svi učenici uče u skladu s tim, objašnjava Kitsing. Štoviše, obrazovna politika naglasak stavlja na stvaranje jednakih prilika i ulaganje obrazovnih resursa temeljeno na postojećim potrebama kako bi se uvele odgovarajuće mjere za zadovoljenje potreba učenika.

Kitsing također ističe da je jedan od razloga za dobre rezultate autonomija koja se daje učiteljima i školama. „Na nacionalnoj razini mi smo se složili oko osnovnih rezultata koje školarac mora postići, ali svaka škola i učitelj mogu samostalno odlučiti na koji će način postići te ciljeve“, kaže ona i dodaje da visoki zahtjevi koji se postavljaju učiteljskoj profesiji ujedno osiguravaju pouzdanost učitelja.

Dovoljno prostora za razvoj

No ono što zabrinjava ravnatelja Jaana Reinsona jest nedostatak radosti u školama. Iako su PISA rezultati izvrsni, učitelji i učenici ne osjećaju se sretno.

Osmaši Edvin Kabanen, Aron Pill i Johann Adamberg priznaju da, premda učenici imaju veliki osjećaj odgovornosti, oni mogu biti pod priličnim stresom. Primjerice, čeka ih sedam testova zaredom u tjednu. „Učitelji nam zadaju jako mnogo zadaće. To je dobro zato što nam pomaže utvrditi novo gradivo, ali smo preopterećeni svim tim zadatcima“, kaže Pill.

Adamberg dodaje da to prouzročuje situaciju u kojoj djeca pokazuju izvrsne rezultate, ali nisu baš radosna. Kabanen predlaže da bi barem vikendi trebali biti za opuštanje i bez zadaće.

Reinson tvrdi da bi preopterećeni nastavni planovi i programi mogli biti smanjeni u opsegu i postati vitalniji. „Suočavamo se s izazovom ponovnog povećanja fizičke aktivnosti djece te stvaranja suvremenih škola. Materijalni su resursi tu važni, ali treba obratiti pozornost i na ljudske resurse.“

Kitsing napominje da je, kako bi se održali dobri rezultati i riješili problemi, vrlo važno koristiti se resursima smišljeno, poboljšati reputaciju učiteljske profesije i dosljedno podupirati profesionalizam pedagoga. „Moramo omogućiti školi da bude u stanju držati korak s promjenjivim svijetom“, zaključuje.

Svjež zrak, tjelesna aktivnost i digitalna rješenja zajedno

Držanje djece podalje od ekrana barem nakratko i udaljavanje od školskog stresa ključni su prema mišljenju mnogih ljudi koji žele dati dar Estoniji, koja će 2018. godine napuniti sto godina.

Jedna od inicijativa jest projekt „Sto hrastova Estonije“. „U svakom okrugu postoji najmanje jedna škola koja uzgaja maleni hrast koji će posaditi u lokalne parkove sljedeće godine“, kaže Merje KLOPETS, komunikacijski stručnjak organizacijskog odbora „Estonijinih 100“.

U sličnu pokušaju Prirodoslovni muzej i botanički vrt Sveučilišta u Tartuu nastoje poslati djecu u estonske šume i travnjake kako bi prikupljali autohtone biljke.

Škola Muraste, pak, poziva ostale škole da plešu za vrijeme odmora. Aule KIKAS, voditeljica projekta, kaže da djeca vole takve odmore. „Oni se potpuno izgube u plesanju, oni otplešu sav taj stres“, kaže.

S obzirom na to da je riječ o društvu koje gleda naprijed, postoje i projekti koji planiraju obrazovati djecu o temama vezanima za digitalni svijet.

Jedan od njih uključuje uvođenje „pametnih satova“ u svaku školu. To je ideja Birgy LORENZ iz Estonske udruge učitelja informatike. Kaže da je dobro vidjeti na koji se način pametni uređaji primjenjuju u drugim školama i podijeliti ideje jedni s drugima.

„Imamo grupu na Facebooku i 25 posto estonskih škola već joj se pridružilo. Nevjerojatno je kako se, zahvaljujući informatičko-komunikacijskoj tehnologiji, možemo utkati u druge predmete“, kaže Lorenz. Na primjer, u gimnaziji Haljala računalni program primjenjuje se za digitalni vez.

Svaki od tih projekta igra svoju ulogu u nastojanjima da radost estonskih učenika bude jednaka njihovim rezultatima u testovima znanja.

………………

NAPOMENA

• Estonian World globalni je neovisni časopis osnovan u Londonu 2012. sa sjedištem u Tallinnu i dopisnicima iz cijelog svijeta.
• estonianworld.com