NAGRAĐENA SURADNICA ŠKOLSKOG PORTALA

Udruga Pragma nagradila Gogu FODER

srijeda, 14. ožujka 2018.

Zagrebačka udruga PRAGMA koja djeluje 12-tu godinu s ciljem promicanja, unaprjeđivanja i razvoja demokratske političke kulture, zaštite ljudskih prava, međunarodne razvojne suradnje u području obrazovanja i smanjenja siromaštva, odgoja i obrazovanja…

Udruga Pragma nagradila Gogu FODER

… te izdavanja znanstvenih i stručnih publikacija, socijalne djelatnosti kroz socijalnu pomoć i podršku i pružanja socijalnih usluga te zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti > svake godine dodjeljuju i „Godišnje nagrade za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja“.

Ove godine nagradili su u kategoriji TISKANI / ONLINE PRILOZI - našu suradnicu i kolumnisticu  portala varazdinski.rtl.hr.  > Gordana FODER – za kolumnu NISMO SVI ISTI – O ‘DRUGAČIJIMA’ I ODBACIVANJU PREDRASUDA, izvorno objavljenu na portalu varazdinski.rtl.hr.

Pročitajte kolumnu, koju je i Školski portal objavio 15. veljače 2017.

SVE PET

Nismo svi isti - o 'drugačijima' i odbacivanju predrasuda

[ Piše: Gordana FODER | varazdinski.hr ]  Majko mila kako bi dosadan bio ovaj svijet da smo svi isti. Zamislite da svi jednako izgledamo, da se svi jednako odijevamo, da svi imamo iste frizure, da svi isto mislimo, i tako dalje.No, neće ova kolumna biti posvećena ponovno isplivanoj sjevernokorejskoj ideji uniformiranja učenika i ukalupljivanja istih u šablonu.

O uniformama sam u kolumni pisala prije ravno godinu dana, ovaj put priča ide u drugom smjeru. Uniforme su ionako kost bačena gladnom narodu da se kolje oko nje dok se gozba održava za nekim drugim stolom. 

■  INKLUZIJA  ■ 

Unatrag desetak (više ili manje) godina u redovne škole upisuju se i učenici s teškoćama u razvoju. Uz taj proces vezuju se dvije riječi: inkluzija i integracija i mnogi nisu načisto što koja riječ znači, odnosno što se pod kojim pojmom podrazumijeva.

Google zna sve pa smo se s njim i konzultirali. Google kaže:

Integracija je uključivanje djece s manjim teškoćama u redovan sustav odgoja i obrazovanja, a inkluzija je proces kojim u isto okruženje stavljamo djecu iste kronološke dobi sa i bez posebnih potreba radi njihove zajedničke igre, druženja i učenja. [ Izvor:  Udruga za Down sindrom Zadarske županije, važno je navesti izvor podataka molim lijepo op. a.]

Citiram: 'Inkluzivna škola je mjesto gdje svako pripada, svako je prihvaćen, podržava i biva podržavan od strane svojih vršnjaka i drugih članova školske zajednice kako bi se izašlo u susret njegovim obrazovnim potrebama.' (Stainback & Stainback, 1990.)

■  INTEGRACIJA  ■ 

Dok je značenje inkluzije 'uključenje, uključivanje, obuhvaćanje, sadržavanje u sebi, uračunavanje u, podrazumijevanje', integracija je pak 'dopunjavanje nečega onim što mu je bitno'.

Integracija se temelji na medicinskom modelu u poimanju poteškoća prema kojem se učenik vidi kao problem, a da bi se uklopio u redovan razred mora se mijenjati.

Suprotno ovakvom poimanju je obrazovna inkluzija koja se temelji na socijalnom modelu u poimanju poteškoća, i u okviru koje se više gleda na obrazovni sustav kao problem negoli na učenika.

Ovdje se, dakle, radi na mijenjanju, odnosno prilagođavanju sustava kako bi se izašlo u susret individualnim potrebama svih učenika. (Haris Cerić, Definiranje inkluzivnog obrazovanja – zaista je važno navesti izvor podataka op. a.)

■  ŠTO KADA U RAZRED DOĐE 'DRUGAČIJE' DIJETE? ■ 

Učitelji se redovno educiraju kako raditi s učenikom koji ima teškoće u razvoju. Pomažu im i stručne službe (logopedi, pedagozi, psiholozi, rehabilitatori i drugi).

Unatrag nekoliko godina djeca s teškoćama dobila su i asistente u nastavi. Društvo postaje humanije prema djeci koja su, eto, 'drugačija'.

Prije tridesetak - četrdesetak godina su se djeca s cerebralnom paralizom, s Down sindromom, autistična djeca i djeca s drugim poteškoćama, automatski upisivala u takozvane 'Specijalne škole'.

Tada su se i te škole tako nazivale. Danas je, srećom, drugačije, svima pružamo jednaku startnu poziciju. Društvo napreduje.

■  KAKO TO VIDE UČENICI?  ■ 

Ali, što ćemo s učenicima? Djeca različito reagiraju na svoje vršnjake koji nisu kao oni. Većini ne predstavlja problem suučenik u invalidskim kolicima, ili suučenik s Down sindromom.

Ali, neki učenici, koji se nisu prije imali prilike družiti s takvom djecom, pomalo zaziru od njih. Srećom, to zaziranje kratko traje, samo dok ih ne upoznaju.

Malo više se može naći problema prihvaćanja učenika s autizmom, ali to i jest glavna karakteristika tog poremećaja - slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija. Zato je inkluzija takve djece važna.

■  SVRHA INKLUZIJE  ■ 

Svako dijete zaslužuje jednake mogućnosti, jednaku startnu poziciju. Uloga učitelja u senzibiliziranju svojih učenika da prihvate suučenika s teškoćom je velika. Navest ću jedan primjer iz prakse.

U školu je upisan učenik s Down sindromom. Stariji učenici su ga primijetili i čudno ga pogledavaju. Što radi učiteljica? Pusti djeci hrvatski dokumentarni film 'Djeca ljubavi' koji govori o djeci s Down sindromom i ostavi učenike da odgledaju film bez komentara.

Nakon pola sata filma, koji su djeca odgledala bez da su trepnula, učiteljica postavlja samo jedno pitanje: 'Djeco, što ste iz ovog filma naučili?'.

Odgovor koji je učiteljica dobila bio je fantastičan. Jedna djevojčica je ustala i rekla: 'Naučili smo da ne smijemo odbacivati djecu koja su drugačija od nas.' E, to je i svrha inkluzije. 

■  GOOGLE I SKEPTIČNI TOME  ■ 

Zašto pišem o učenicima s teškoćama i inkluziji? Ako se u razredu nalazi učenik s izrazitim teškoćama, kojem učitelj treba posvećivati više pozornosti, ponekad se mogu naći roditelji koji ne gledaju blagonaklono na to da njihovo dijete ide u razred 'gdje će biti zapostavljeno zbog tamo nekog kojem je mjesto zna-se-gdje…'.

Neznanje rađa strah i predrasude. Zato je važno da učitelji koji imaju dijete s teškoćom u razredu ne obrazuju samo svoje učenike, već i njihove roditelje. 

Živimo u dvadeset prvom stoljeću. Zaista je vrijeme da se oslobodimo srednjevjekovnih predrasuda. Zato, svima kojima nešto nije jasno, dobri stati Google stoji na raspolaganju za brzo i efikasno informiranje. Skeptični Tome mogu naći sve podatke o teškoćama koje ih muče.

■  BISERI IZ KNJIŽNICE  ■ 

Googlajući tako, naletjeh i na popis učeničkih bisera iz knjižnica, bisera koji se izlegnu iz jaja smotanosti i čitanja popisa lektire bez razumijevanja.

Vjerojatno je jako zabavno u knjižnici kad dođe učenik i pita: 'Knjižničarko, znate li gdje je 'Grga Cvrčak'?' (Ratko Zvrko, 'Grga Čvarak' – za neupućene).

Pa dalje: 'Oprostite, imate li onu knjigu o čovjeku na otoku?'. Kušanov 'Koko u Parizu' je tako postao 'Kokoš u Parizu', Ivana Brlić Mažuranić je napisala 'Rogača' i 'Čudovišne zgode šegrta Hlapića', Grički top je postao Grčki top, Nađu se tu još neki novokomponirani naslovi knjiga: 'Ljubavni slučaj mačke Jo', 'Halo djeco, laku noć', '200 milja pod morem', 'Poštarska banka', 'Sretan čvarak' (Sretni cvrčak – op. a.), 'Družba Pere Kružice', a u moru tih naslova iz smotanih dječjih usta ipak je najjači 'Sudoku hoće živjeti'.

Vjerujem da bi školski knjižničari mogli nastaviti popis s još mnogo primjera s čime se sve susreću. Sigurno im nikako nije dosadno u knjižnicama. Malo čitanja s razumijevanjem ne bi bilo na odmet. Ni djeci, ali ni odraslima. [ IZ DRUGIH MEDIJA | varazdinski.hr ]

 

Vezani članci
Školski portal: Hrabro s Filmskom kulturom!

Hrabro s Filmskom kulturom!

Znanja, vještine i sposobnosti stječemo, razvijamo, usavršavamo, prenosimo i izvan…

Školski portal: Likovni (mi) volimo (1. dio)

Likovni (mi) volimo (1. dio)

Metodičari su nositelji pomaka – kao u svim predmetima struke.…

Školski portal: Sindrom vječnoga početnika

Sindrom vječnoga početnika

Promijenila se, međutim, vrsta tekstova koje čitamo i dubina kojom…

Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Razredna pravila Opre Winfrey

Razredna pravila Opre Winfrey

Stoga smo pronašli neke od najboljih…

Školski portal: To su kvalitete odličnih učitelja

To su kvalitete odličnih učitelja

Da bi bio uspješan, odličan učitelj…

Školski portal: Bit će gore

Bit će gore

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Zašto su učitelji tako umorni

Zašto su učitelji tako umorni

Ako ste poput većine učitelja koje…