… koja se snažno zalaže za to da sveučilišta razvijaju institucionalne jezične politike. 

Bernd KORTMANN, direktor Freiburškog instituta za napredne studije i autor studije za LERU, izjavio je da su institucije otišle predaleko ako na njima više nema mjesta za nacionalni jezik u predavaonicama i učionicama.

– Postoje vrlo dobri razlozi zbog kojih je važno da međunarodni studenti koji dolaze, primjerice, studirati u kontinentalnu Europu nauče jezik domaćina”, rekao je profesor Kortmann, ali zaključio da nastava nacionalnog jezika ne mora biti obvezujuća, već bi to trebalo biti u ponudi studija i za to institucije moraju biti snažno ohrabrene, ali bez nametanja.

Od međunarodnih studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja, mora se očekivati da govore i nacionalni jezik institucije domaćina (barem na receptivnoj razini) i engleski jezik (ili eventualno druge jezike važne za njihovo područje) na akademskoj razini. U Nizozemskoj bi predloženi zakon zahtijevao od sveučilišta zakonsku obvezu brige za znanje nizozemskog jezika svojih međunarodnih studenata, iako to ne znači nametanje obveze pohađanja tečajeva nizozemskog jezika za strane studente.

– Naime, 95 posto master programa na Sveučilištu Leiden održava se na engleskom jeziku. Sve je veći politički pritisak u Švedskoj, Danskoj i Finskoj da sveučilišta odražavaju jasan stav prema nacionalnom jeziku i ne pretjeruju s ponudom diplomskih programa isključivo na engleskome – rekao je profesor Kortmann, dodavši da sveučilišta ne moraju nužno odustati od poučavanja engleskog jezika kako bi promicala nacionalni jezik:

– Trend usmjeravanja prema engleskom jeziku stalno se povećava, ali ga treba ograničiti na one programe u kojima to zaista ima smisla.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema Times Higher Education  ]