Ukupno će biti pet tečajeva, u kojima će sudjelovati po dvoje učitelja, te jedna mobilnost za desetero učenika u pratnji četiriju učitelja. Tečaj o aplikacijama za suradnju i kreativnost učenika prošle su Nataša MESIĆ MUHAREMI i Ivana LAJOŠ BRKIĆ na Tenerifima, a na pozitivnome su ozračju za učenje kod učenika radili Andreja DORIĆ i Goran LEDENČAN u Amsterdamu.

Sa željom da stvori zanimljivo, poticajno i kreativno okružje za učenje, koje će motivirati učenike za aktivno sudjelovanje u nastavnome procesu, samostalno učenje i poboljšanje školskoga uspjeha, Osnovna se škola Darda, pod vodstvom koordinatorice Nataše Mesić Muharemi, uključila u Erasmus+ K1 Kreativnošću, novim tehnologijama i bez stresa do motivacije i uspjeha. U projektu će sudjelovati 17 mjeseci (od 1. kolovoza 2023. do 31. siječnja 2025.), a njegova je vrijednost 34078,00 eura.

Ukupno će biti pet tečajeva, u kojima će sudjelovati po dvoje učitelja, te jedna mobilnost za desetero učenika u pratnji četiriju učitelja. Njihov će, na kraju, zadatak biti održati predavanja i radionice za učitelje i učenike o tome što su naučili, kao i primijeniti nova znanja i vještine u praksi. Budući da su dva tečaja već održana, u veljači i ožujku ove godine, interesantno je bilo čuti što su korisno i važno naučili i podijelili s kolegama erasmusovcima. Tečaj o aplikacijama za suradnju i kreativnost učenika (ICT Tools for a Creative and Collaborative Classroom) prošle su Nataša Mesić Muharemi i Ivana Lajoš Brkić na Tenerifima, a na pozitivnome su ozračju za učenje kod učenika (5-Steps-to-Improve-Teaching) radili Andreja Dorić i Goran Ledenčan u Amsterdamu.

Prema riječima Mesić Muharemi i Lajoš Brkić, ostvarile su praktično iskustvo korištenja različitih IKT alata i raspravljale o prednostima, nedostacima te mogućoj primjeni tih alata u nastavnim kontekstima. Posebnu su pažnju posvetile web rješenjima i aplikacijama koje omogućavaju uključivanje učenika s različitim potrebama te promiču održivost u školskom okruženju, na čelu s voditeljicom Majom, Poljakinjom koja živi i radi na Tenerifima, u slikovitome gradu La Laguna, u kojemu je i održan tečaj.

U radu su se koristile brojnim aplikacijama (Flpigrid, Blooket, Flinga, Plickers, Goosechase) i alatima (Mathigon, Wepik, Digiscreen, Digiview, Digistorm, Socrative, Baamboozle, Quizlet, Blooket, Plickers, Canva, Padlet, Actionbound, Digipad) za interaktivno učenje, kvizove, obrazovne kartice, različite dizajne, postere, predloške, prezentacije, digitalne ploče i slično. Spoznale su brojne novitete moderne tehnologije, ali i unaprijedile znanje u alatima kojima se već koriste. Alat za pročišćavanje teksta od reklama i neželjenoga sadržaja (Digiread) bit će, čini se, posebno koristan u radu s učenicima, a sustavi umjetne inteligencije (Chat GPT, Bing AI Copilot, Magic School AI) i mogućnosti primjene koje nude, podjednako primjenjivi učiteljima i učenicima. Prije nego što su primile zaslužene certifikate učiteljice su praktično primijenile stečena znanja te poslušale predavanje o španjolskome školskom sustavu.  

♦ Krajolik Tenerifa mamac za blockbustere

U slobodno su vrijeme, naravno, istraživale otok. San Cristóbal de La Laguna, treći po broju stanovnika na Kanarima i drugi na otoku Tenerife, oduševljava, kažu, svojom bogatom poviješću i kulturnom baštinom. Grad nosi titulu predgrađa glavnoga grada Santa Cruz de Tenerife, a njegovo je povijesno središte upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. To je zahvaljujući statusu prvoga španjolskog kolonijalnog “idealnog grada” bez zidina, s nepravilnim starim dijelom (Gornji grad) i pravilno izgrađenim dijelom, s mrežom ulica, trgova i javnih građevina (Donji grad), koji potječe iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća.

Prošetale su i ulicama glavnoga grada Santa Cruza. Divile su se futuristički zaobljenoj zgradi auditorija Adan Martin i uživale u botaničkome parku s fontanama Garcia Sanabria. Posjetile su i Plazu de Espana, najveći gradski trg, na kojem se nalaze ostatci povijesne tvrđave i umjetno jezero. Trg Veinticinco de Julio “de Los Patos” oduševio ih je zanimljivim klupama obloženim tradicionalnim španjolskim pločicama.

Posjetile su, također, i La Ortavu koja se smjestila na brežuljku, udaljena od obale. Najpoznatija je atrakcija Casa de los Balcones, odnosno Kuća balkona, koja je danas muzej. Datira iz 1632. i izvrstan je primjer kako klasične kanarske kuće izgledaju iznutra i izvana. Prošetale su vrtom Jardines del Marquesado de la Quinta Roja, poznatim i kao vrt Viktorija. Potječe iz 18. stoljeća, inspiriran je francuskim vrtovima, a zelenilo je posađeno na kaskadama. Posebna je atrakcija bila mala kripta Markiza de la Quinta Roja, u kojoj se nalazi njegovo tijelo, a koja nije iskorištena jer se njegova žena i majka nisu mogle dogovoriti o mjestu pokopa. La Ortava ih je oduševila svojom bogatom poviješću, a posjet crkvi Iglesia de la Concepcion, koja se smatra najfinijim primjerkom barokne arhitekture na Kanarskom otočju, dodatno je obogatio njihovo iskustvo.

Nakon obilaska La Ortave krenule su autobusom prema Puerto de la Cruzu, jednom od najstarijih turističkih središta na Tenerifima. Taj slikoviti obalni gradić pružio im je ugodnu šetnju uz ocean, gdje su promatrale velike valove, koji su ih čak i osvježili. Bio je to sjajan način zaokruživanja dana i uživanja u atmosferi toga tradicionalnog turističkog odredišta.

Autobusom su se dovezle i do prekrasnog Anaga Rural parka. Smješten je u najstarijem dijelu otoka i ima bogatu povijest koja seže od sedam do devet milijuna godina unatrag kada je nastao erupcijom vulkana. Posebna mikroklima područja obiluje vlagom, padalinama, vjetrom i oblacima pružajući idealne uvjete za rijetke šume lovorovoga lista koje su nekada pokrivale široko područje Azora, Madeire i zapadnoga Kanarskog otočja. Anaga Rural park 2015. uvršten je na popis posebne zaštite UNESCO-ve Biosphere rezervata. Prošetale su stazom Sendero de los Sentidos ili Trail of Senses. Sastoji se od triju dijelova te prati nekadašnji kraljevski put kojim je domorodački narod Guanches povezivao La Lagunu i Anagu.

Dio su vremena odvojile i za plažu Las Teresitas, smještenu nedaleko od glavnoga grada Santa Cruza. Prekrasna pješčana plaža, poznata po svojem saharskom pijesku, prostire se na impresivnome kilometru te privlači posjetitelje svojom bojom i mirnim oceanom. Potjerane kišom, ostatak popodneva provele su u Santa Cruzu razgledavajući i istražujući raznoliku ponudu u prodavaonicama. Uživale su u večeri uz tapase, tradicionalne španjolske zalogaje, i druženju s dijelom ekipe s tečaja.

• 

• 

• 

• 

• 

Doživjele su i fascinantan izlet na Teide, nacionalni park i vulkansku planinu smještenu na visini od 2250 metara. Teide, s impresivnom visinom od 3718 metara nadmorske visine, predstavlja najviši vrh Španjolske i otoka Atlantskog oceana te je treći po veličini vulkan na svijetu, odmah iza Mauna Loa i Mauna Kea na Havajima. Iako nije službeno svrstan među neaktivne vulkane, posljednji je put eruptirao 1909.

Tijekom izleta prošetale su kroz nevjerojatne formacije stijena podno vulkana Roques de Garcia. Krajolik je, ispričale su, izgledao kao da su zakoračile na drugi planet zbog čega su to područje odabrali filmski producenti za snimanje nekoliko blockbuster filmova, poput Gospodara prstenova, Titana i Brzih i žestokih. Osjećaj istraživanja te vulkanske ljepote i pejzaža ostavit će im neizbrisiv dojam i uspomenu.

Uoči povratka kući istraživanje turističkoga juga bilo im je nezaboravno iskustvo. Cijeli su dan posvetile otkrivanju ljepota Costa Adeje, tipičnoga turističkog gradića smještenog duž obale. Costa Adeje pun je šarmantne atmosfere, slikovitih ulica i bogat suvenirnicama. Uživale su istražujući svaki kutak gradića, otkrivajući njegovu autentičnost i ljepotu. Najviše su doživjele prilikom šetnje obalom. Iako nisu bile spremne okušati se u plivanju u valovitom oceanu, hodanje u plićaku pružilo im je dovoljno uzbuđenja i avanturističkoga duha. Costa Adeje očarao ih je svojom ljepotom pa je to bio sjajan završetak putovanja.

♦ Amsterdamski muzeji – institucije koje se ne propuštaju

U Nizozemskoj, zemlji vjetrenjača, poldera i tulipana, cilj je edukacije bio, prema riječima Dorić i Ledenčana, stvoriti pozitivno ozračje za učenje kod učenika, osvijestiti njihove trenutne pozicije i sljedeće korake kako bi prepoznali prednosti i nedostatke dosadašnjega načina učenja te u budućnosti poboljšali način učenja i primijenili nove metode na putu k boljem uspjehu. Radni su tjedan započeli posjetom Europass centru u Amsterdamu (Molinos de Viento) u kojemu se održavala edukacija 5 steps to Improve Teaching and Learning. Navedeni prostor služi kao centar edukacije i škola stranih jezika gdje se podučava španjolski jezik. Edukatorica je bila Nastajja Canello, Brazilka talijanskih korijena. Bilo je, kažu, impresivno poslušati njezinu životnu priču i dolazak u Amsterdam. Pridružile su im se četiri kolegice iz Torina u Italiji te sedmero kolega iz okolice Bordeauxa u Francuskoj. Razmijenili su iskustva, primjere dobre prakse, kao i suvremene izazove i probleme s kojima se susreće obrazovanje u navedenim državama.

Zaključili su da trebaju stvoriti pozitivno radno okružje za učenje, staviti naglasak na učenika tijekom procesa učenja, razviti 4C vještine (komunikaciju, suradnju, kreativnost i kritičko mišljenje) i autonomiju učenika kod procesa učenja te primijeniti različite oblike formativnoga vrednovanja, a pozabavili su se i teorijama poznatih psihologa Blooma i Maslowa.

Na kraju su imali mali domjenak gdje su mogli kušati poznate nizozemske sireve (Gaudu, Ementaler i dr.), a potom i organiziranu turističku rutu po Amsterdamu. Vodič, koji je bio prepun znanja i iskustva, stvorio im je širu sliku o Amsterdamu i Nizozemskoj na zanimljiv i humorističan način. Zanimljivo je kako su Nizozemci stoljećima stvarali svoju državu bez previše prirodnih bogatstava (kamen su dovozili iz Sredozemlja, drvo s Baltika). Jedini resurs (vodu) uspjeli su u tolikoj mjeri kontrolirati da su od močvarnoga područja stvorili jedno od najnaseljenijih urbanih područja u Europi.

Uvidjeli su i način na koji su Nizozemci gradili kuće, kao i to da su širine pročelja ovisile o materijalnome bogatstvu vlasnika. Čuli su što je polder te koja je uloga vjetrenjača u procesu isušivanja zemljišta te o ostalim nizozemskim suvenirima: klompama, tulipanima i dr. Rečeno im je, također, nešto i o židovskoj zajednici u Amsterdamu te o njihovim patnjama tijekom Drugoga svjetskog rata. Neke od amsterdamskih znamenitosti obišli su svim prijevoznim sredstvima (ljuljačku Over the Edge na vrhuA’DAM nebodera te poznati Red Light District). Primijetili su što znači dobra organizacija javnoga prijevoza te održivost koja se promiče na svakome koraku. Jedan je od najboljih primjera bicikliranje, kao i masovno korištenje javnoga prijevoza (metroa, tramvaja i vlaka). Važno je napomenuti da je veća infrastruktura u Nizozemskoj predviđena za bicikle nego za automobile, od kojih je poveći udio električnih.

Sljedećih su dana vodili teorijske analize metoda kritičkoga mišljenja, a potom i pojedinačno primjenjivali navedeno na problemskim pitanjima iz geografije, kemije, stranih jezika, matematike i dr. jer je skupina učitelja bila vrlo raznolika. Davali su primjere aktivnog i pasivnog učenja, razvijali kreativna i istraživačka pitanja te usvajali nekoliko vrsta formativnoga vrednovanja koje bi učenicima trebale olakšati put k efikasnijem učenju. Nastavili su s M.A.P.-om (Mastery – vještina, Autonomy – autonomija i Purpose – svrha), metodom vještina u procesu učenja.

Radom u skupinama dokazivali su što znači timski rad i suradnja u procesu učenja te kako je razmjena informacija s drugima važan ključ u prepoznavanju jakih i slabijih strana učenja.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Slobodne poslijepodnevne sate predodredili smo za posjet muzejima, ispričao je Ledenčan. Prvi od njih bio je Madame Tussauds. Voštane su figure tematski predstavljene pa se moglo napraviti nekoliko fotografija sa svjetskim mirotvorcima, sportašima, pjevačima, superjunacima i dr. Kasnije smo, dodaje, posjetili kuću-muzej Anne Frank. Slušanjem audiopriča iz Anninoga dnevnika postane jasno kako su sloboda i svakodnevne stvari, koje se uzimaju zdravo za gotovo, tijekom Drugoga svjetskog rata bile privilegija pojedinaca. Slušanje obiteljske priče, koja se može projicirati na patnje vjerske židovske zajednice, služi kao primjer za budućnost i da se takvo što nikada ne smije ponoviti. Iskoristili su priliku i za posjet Muzeju Vincenta van Gogha. Taj interaktivni prostor dao im je uvid u privatni i umjetnički život velikog umjetnika. Osim njegovih djela kao što su Suncokreti, Jedači krumpira i dr., mogli su vidjeti i opus njegovih prijatelja slikara. Predstavljena je većina njegova opusa, a najzanimljivija priča, koja se protezala cijelim postavom, odnos je s bratom Theom i njegovo psihičko zdravlje koje ga je vodilo do stvaranja kolorita jedinstvenih u slikarskome svijetu. Obišli su i nacionalni Rijksmuseum. Velebno zdanje kronološki otkriva dijelove bogate nizozemske povijesti. Djela Vermeera, van Gogha, Rembrandta – samo su neka od brojnih. Mogli su vidjeti i ulogu reformacije u Nizozemskoj, usmjerenost Nizozemaca k moru, stvaranje poznate keramike i dr. Prošetali su, na kraju, i Q-Factory Hotelom koji se nalazi u umjetničkoj četvrti Little Amsterdam. Navedeni hotel bio je tvornica koja je pretvorena u hotelske sobe i glazbene studije te prostore za manje umjetničke događaje. To ga čini unikatnim primjerom urbane prenamjene prostora.

♦ U Zemlji Tulipana bogat kulturni narativ

Iako se kiša i vjetar nisu smirivali, to ih nije obeshrabrilo u istraživanju ostalih dijelova Nizozemske. Maleni gradić Haarlem vrlo je sličan Amsterdamu, ali manje bučan. Odiše pravom nizozemskom kulturom okrenutoj prema moru. U urbanome gradskome krajoliku dominiraju kanali, tipičan način nizozemske gradnje od opeke, vjetrenjača koja je pretvorena u muzej te velebna katedrala u centru. Ondje su, promrzli i pokisli, kušali nizozemsku gastronomiju (kuglice od haringe u umaku, tradicionalnu nizozemsku piletinu, pivo i dr.). Posjetili su i pitoreskni Zanse Schans. Ako poželite istraživati nizozemsku prošlost, to je mjesto, tvrde Dorić i Ledenčan, idealna polazišna točka. Selo vjetrenjača, sireva i klompi, uz manje obiteljske muzeje koji govore o ruralnoj prošlosti Nizozemaca, prikazuje bogat narativ nizozemske kulture.

Isplanirali su i posjet Rotterdamu, multikulturalnome gradskom središtu, luci i drugome najvećem gradskom središtu u Nizozemskoj. Obišli su Kubne kuće, u obliku kockica, u kojima stanari i danas žive. Vrlo su neobičan poduhvat arhitekta Pieta Bloma koji je danas velika turistička atrakcija, a pojedini su stanovnici našli prostor za zaradu pa se mogu posjetiti njihovi domovi. Markthal,pak, pruža pravi primjer dinamike grada i njegovih stanovnika. Osim što se mogu degustirati nizozemski proizvodi, kao što su sirevi, krumpiri, haringe i vafli, mogu se isprobati razne delicije iz ostatka svijeta čime Rotterdam odiše pravim multikulturalizmom. Već prvoga dana shvatili su kako je Nizozemska jako skupa država, ponajviše zbog hrane i usluga, no uvijek se, otkrivaju, može pronaći mjesto za svačiji novčanik i džep. S druge strane, oduševila ih je nizozemska pristupačnost i srdačnost te spremnost za pomoć u bilo kakvoj situaciji.

Iako u nizozemskome društvu nije sve savršeno i idealno, što prikazuje poveća količina otpada na ulicama Amsterdama, poneko kašnjenje u međugradskome prometu vlakova, skup najam stanova u gradu i dr., ipak je puno više prednosti, zaključuju. Ogledaju se ponajviše u održivome načinu života (bicikliranju, upotrebi obnovljivih izvora energije), ali i u slobodi izražavanja bez obzira na dob, spol, rasu, etničnost… Amsterdam je grad po mjeri svakoga čovjeka i u njemu svatko može pronaći mjesto pod suncem. U njihovu slučaju pod kišom i vjetrom.

■  Napisala: Branka HORVAT, učiteljica hrvatskoga jezika |  OŠ Darda ■