DOBRO PLANIRANJE podrazumijeva određivanje trajanja dnevnog učenja, raspored ostalih aktivnosti i odmora na način da vremena bude dovoljno za savladavanje gradiva.
Dobro planiranje rezultirat će dobrim rezultatima u najkraće vrijeme i s najmanje truda. Poželjno je napraviti mjesečni, tjedni i dnevni plan učenja na način da se učenje nadovezuje i povezuje.
TEHNIKE UČENJA trebaju biti primjerene vrsti gradiva koje se uči i osobnim karakteristikama.

KAO UNIVERZALNO PRAVILO preporučuje se AKTIVNO UČENJE.

Ono podrazumijeva pozorno čitanje s razumijevanjem, povezivanje gradiva s već poznatim, učenje i ponavljanje manjih cjelina, ponavljanje uz upotrebu cjelovitih odogovora (kao na ispitu), vođenje bilješki i crtanje shema, verbalno i shematsko organiziranje gradiva na svoj način (onaj koji osobi najviše odgovara i daje najbolje rezultate).

VAŽNO JE SHVATITI GLAVNU PORUKU, IDEJU ILI KONCEPT. Nije cilj zapamtiti što više pojedinih podataka (često bez razumijevanja), nego povezivanje gradiva sa širim kontekstom i drugim izvorima znanja, vlastitim iskustvom i svakodnevnim životom.

Naglašavamo da REDOVITOST U UČENJU STVARA NAVIKU UČENJA I POVEĆAVA UČINKOVITOST. Premda ne postoji osoba koja je uvijek raspoložena za učenje, uspjeh u učenju dobrim dijelom ovisi o tome jesmo li uspjeli srvoriti naviku svakodnevnog, sistematskog, vremenski unaprijed određenog učenja. Ova disciplina važna je i u drugim aktivnostima i područjima života.

PONAVLJANJE JE VAŽAN DIO UČENJA. Nije dovoljno gradivo samo razumijeti nego ga moći i reproducirati – pisano ili usmeno. Broj ponavljanja rezlikuje se od osobe do osobe. Opsežnije gradivo treba ponavljati češće, a osobito one dijelove koje smo prve učili (vraćati se ).
Aktivno i redovito treba ponavljati ključne informacije, najvažnije dijelove gradiva. Kod ponavljanja vrlo su korisna razna pomagala – kartoteke, kartice, mentalne mape, sažetke i sl.

ZA USMENI ISPIT POŽELJNO JE PONAVLJATI NA GLAS I TO SE PREPORUČUJE RADITI U PARU – na taj način druga strana može nam ukazati na slabe točke, nedostatke i sl. Takvim ponavljanjem se, između ostaloga, povećava i sigurnost u naučeno i smanjuje trema prije ispita. važno je pri tome ostati ozbiljan i usmjeren prvenstveno na učenje (zabavu ostaviti za neko drugo vrijeme).

TIJEKOM UČENJA TREBA NASTOJATI VIZUALIZIRATI ONO ŠTO UČIMO i što želimo zapamtiti, zamisliti u glavi neku sliku koja opisuje gradivo. Na taj način aktivirat ćemo i neke druge dijelove mozga i olakšati memoriranje gradiva.

MOTIVACIJA ZA UČENJE POVEĆAVA SE POSTIZANJEM USPJEHA i osjećajem zadovoljstva nakon naučenog gradiva ili položenog ispita. Osjećaj zadovoljstva zbog naučenog dijela gradiva odlična je motivacija za daljnje učenje. Dnevno učenje trebali bi završiti pozitivnim osjećajem, osjećajem zadovoljstva zbog naučenog, a nikako očajem zbog količine preostalog gradiva.

ZA UČENJE JE NEOPHODNA ENERGIJA – budnost i bistrina uma. Bez toga nema kvalitene koncentracije, razumijevanja i dosjećanja gradiva. Ne treba zanemariti pravilnu prehranu, redovito i kvalitetno spavanje i redovitu fizičku aktivnost kao izvore neophodne energije.

Uspješni studenti redovito kritički analiziraju proces učenja – provjeravaju kvalitetu svog plana i procesa učenja, svog znanja i razumijevanja gradiva i mijenjaju način učenja po potrebi.

Izvrsnim se pokazala i metoda vođenja dnevnika učenja – zapisivanja osnovnih zaključaka o učenom i naučenom gradivu.
Postoje i vrlo zanimljivi i korisni seminari o učenju, literatura i internet kao nepresušan izvor informacija o svemu pa i o učenju.

NE TREBA SE LIBITI POTRAŽITI POMOĆ – kolega, profesora, asistenata ili pak stručnih osoba u savjetovalištima, klinikama, radionicama i sl. [ IZ DRUGIH MEDIJA | prakticanzivot.com ]

…………………………..

I ne zaboravite:

Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki. [Aristotel]

…………………………..