… i usklađeno sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ističe, naime, kako je Ministarstvo Blaženke Divjak tijekom 2018. godine planirane reforme provodilo samo parcijalno i u suprotnosti sa Strategijom.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u izvješću se, kao i prethodne godine, osvrće na parcijalna rješenja iz reformske kuhinje Ministarstva obrazovanja.

Vidović je u izvješću navela niz pokazatelja koji upućuju na potrebu reformiranja obrazovnog sustava. Ističe kako je to i započelo usvajanjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije još 2014. godine. Ipak, ističe kako cijela stvar zapinje u Ministarstvu Blaženke DIVJAK.

Planirane reforme provode se samo parcijalno i obrnutim slijedom, u suprotnosti s ciljevima Strategije

– Iako je kvalitetan strateški dokument, implementacija ciljeva Strategije znatno je otežana, a tijekom 2018. su se planirane reforme provodile samo parcijalno. Naime, unatoč tome što je još 2016. izrađen, MZO nije usvojilo krovni dokument Cjelovite kurikularne reforme – Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK), koji predstavlja osnovu za donošenje ostalih dokumenata CKR – nacionalnih te predmetnih i međupredmetnih kurikuluma, a u 2018. izrađeni su predmetni i međupredmetni bez krovnog dokumenta. Na taj način je čitav proces CKR postavljen obrnutim slijedom, što je u suprotnosti s ciljevima Strategije, navodi Pučka pravobraniteljica.

Osim toga, ističe kako se parcijalnost provedbe Cjelovite kurikularne reforme ogleda i kroz implementaciju projekta ‘Škola za život’ koji je 2018. započeo uz nedovoljnu pripremnu edukaciju nastavnika, zbog čega su oni iznosili niz kritika. Na to smo tijekom 2018. detaljno upozoravali i na našem portalu.

PUČKA PRAVOBRANITELJICA OPET UPOZORAVA NA NIKAD USVOJEN AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Vidović se u izvješću osvrće i na nikad usvojeni Akcijski plan za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. O problemima Akcijskog plana pisali smo još u srpnju 2017. kada su u Akcijskom planu prekrojeni brojni ciljevi i mjere Strategije te nakon toga nikada nije službeno usvojen.

– Postupak usvajanja Akcijskog plana kojim se definiraju ciljevi i mjere Strategije koje treba provoditi od prvog kvartala 2018. do prvog kvartala 2020., otežan je dugotrajnim međusobnim usaglašavanjem državnih tijela, i do kraja 2018. nije bio usvojen, stoji u izvješću.

Pravobraniteljica ističe i kako Ministarstvo obrazovanja nije usvojilo preporuku iz njezina izvješća za 2017. godinu da se Građanski odgoj i obrazovanje uvrsti u osnovne i srednje škole kao samostalan predmet.

– Krajem siječnja 2019. MZO je donijelo kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama (…) i ovakav pristup je bolji od toga da učenici ni na koji način tijekom obrazovanja nisu upoznati s načelima zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, stoji u izvješću, a Pravobraniteljica dodaje kako je u daljnjem tijeku implementacije kurikuluma GOO-a potrebno provoditi sustavne edukacije nastavnika o načinima njegovog uključivanja u nastavni proces kao međupredmetne teme.

NEDOSTATNA KOMUNIKACIJA S MINISTARSTVOM OBRAZOVANJA

Sve to potrebno je, kako na tragu upozorenja GOOD inicijative ističe Vidović, iz razloga što međupredmetni GOO nije detaljno razrađen i ne pruža adekvatne smjernice za pripremu kvalitetnog nastavnog sadržaja.

Spomenimo i kako je Pučka pravobraniteljica u izvješću navela kako samo od Ministarstva financija i Ministarstva znanosti i obrazovanja nije zaprimila informacije o aktivnostima koje su ta ministarstva poduzela u cilju provedbe njenih ranijih preporuka iz izvješća za 2017. Osim toga, navodi i kako je Ministarstvu Blaženke Divjak, u svrhu dobivanja odgovora na dopise iz ureda Pučke pravobraniteljice, redovito potrebno slati više požurnica. [ IZ DRUGIH MEDIJA | srednja.hr ]