Stockholm. Švedske škole već stoje bolje. Prije je ta zemlja na PISA-inim ljestvicama, u periodu od deset godina, padala s vrha prema kraju, i to baš u domeni čitanja. Dvadeset posto 15-godišnjih dječaka u Švedskoj ima poteškoća s razumijevanjem jednostavnih tekstova. Crveno-zelena vlada u Stockholmu odlučna je okrenuti taj trend.

„Jesenski praznici će sada biti praznici za čitanje, tijekom kojih će općine i državne institucije organizirati aktivnosti koje promiču čitanje“, priopćio je ukratko premijer Stefan LÖFVEN. Za to je izdvojeno 5 milijuna kruna (527.000 eura) za 2017. godinu.

„Puno se može učiniti i na dobrovoljnoj bazi, u vlastitoj režiji roditelja, učitelja, knjižnica, općina“, objašnjava za Presse Helene ÖBERG, viša državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja. Nastavnici trebaju, također, zadati nekoliko pitanja iz izabranog štiva za praznike. „Postoji samo jedan način da se povećaju čitalačke sposobnosti: djeca moraju čitati, čitati, čitati“, naglasio je ministar prosvjete Gustaf FRIDOLIN.

Sve manje roditelja čita djeci

Johan UNENGE, bivši veleposlanik za čitanje gradskog Kulturnog vijeća i predsjednik Organizacije za razvoj čitanja (Pokret za čitanje), oduševljen je: „Ostaviti djecu da čitaju nije skupo. Imamo dobru infrastrukturu i moramo ju još više prilagoditi. U Švedskoj gotovo svaka škola ima svoju knjižnicu u kojoj se nude i mnogi drugi sadržaji.“

No, i roditelji bi trebali biti svjesni svog dijela odgovornosti, kaže Unenge. Posljednjih deset godina postotak roditelja koji redovito čitaju svojoj djeci prije spavanja pao je sa 75 posto na pola. „Mlađi roditelji ne baštine više kulturu knjige kao prijašnje generacije roditelja. Uvečer se gledaju filmovi i koristi Facebook.“

„Prije su se jesenski praznici nazivali krumpir-praznici jer su učenici trebali pomoći u berbi. Ovo su praznici tijekom kojih obitelji rijetko putuju. Idealni su za razvoj djeteta putem igre i čitanja“, kaže Unenge. Njegov Pokret za čitanje već je sudjelovao tijekom prošlih jesenskih probnih praznika na više od 300 događaja i uvjerio vladu da poduzme taj korak.

■ KRITIČARI: DRŽAVA IDE PREDALEKO ■

Stockholm je najavio i tzv. Izaslanstvo za čitanje koje koordinira i razvija sve aktivnosti tijekom praznika za čitanje. Škole, kulturni sektor i udruge trebaju se uključiti na lokalnoj razini. Roditelje i nastavnike treba poticati da pojačaju svoj angažman. Glavni naglasak će biti na književnosti. Osim toga, trebala bi se poboljšati obuka nastavnika na višim školama.

Dok su mnogi oduševljeni praznicima za čitanje, postoje i kritičari: “Ovo je otišlo predaleko. Država ne bi trebala odlučivati o tome što će djeca raditi na svojim praznicima.” [ IZ STRANIH MEDIJA | diepresse.com ]