Među dokumentima je i prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, koji bi u tome izuzetno važnom segmentu školstva trebao donijeti značajne promjene i više učenja temeljenog na radu, odnosno praktičnoj nastavi. Međutim, predložena nova forma strukovnih škola nekima je zazvučala kao povratak u nekadašnji sustav.

PRAKTIČNA NASTAVA

Podsjetimo, djeca bi se, a u kurikularnoj skupini doznajemo da bi to u punom zamahu trebalo oživjeti od 2020./2021. školske godine, za pojedina zanimanja u 4-godišnjim strukovnim školama ubuduće opredjeljivala tek od trećeg, a ne kao dosad od prvog razreda srednje škole.
Predloženo je, naime, da se djeca u prvom razredu upisuju u određeni sektor, recimo turizam, elektrotehniku, ekonomiju, te u prva dva razreda dobivaju općeobrazovna znanja i ona iz pojedinih podsektora. Tek od trećeg razreda izabirali bi željeno specifično zanimanje, na primjer, hotelijersko-turistički tehničar, komercijalist, tehničar za računalstvo i slično.
Iako je predviđeno da se učenici opredjeljuju za zanimanja unutar izabranog sektora, reforma predviđa i mogućnost horizontalne i vertikalne prohodnosti, što bi značilo da će djeca moći i promijeniti kvalifikaciju, pod uvjetom da polože potrebne razlikovne predmete.
U trogodišnjim školama zanimanje će birati odmah od prvog razreda, s time da će uz općeobrazovne predmete imati i do 50 posto praktične nastave.

Namjera Šuvarove reforme, započete sedamdesetih godina prošlog stoljeća, bila je, podsjetimo, smanjiti elitizam gimnazija i povećati obrazovnu razinu radničkih zanimanja. Stoga je uveo uravnilovku – sve srednje škole, i gimnazije i strukovne, u prva dva razreda imale su uglavnom isti općeobrazovni dio, a onda se od trećeg razreda opredjeljivalo za konkretna zanimanja.
Nekoliko različitih škola spajalo se u obrazovne centre, a srednjoškolsko obrazovanje imalo je tzv. pripremnu i usmjerenu fazu.

– Jako sam skeptičan prema predloženim izmjenama, sliče mi na ‘šuvaricu’. Uopće, mnogo toga se predlaže što sliči na bivše pokušaje. Sumnjam da će se novom strukturom u strukovnim školama puno postići. Svaka takva promjena remeti rad škole. Ključno bi bilo pozabaviti se stvarnim problemima, na primjer problemom discipline učenika ili smanjenjem programa u cjelini.
Samo da riješite problem discipline, produktivnost bi porasla za 50 posto – komentira Vlado SAFTIĆ, umirovljeni profesor Ekonomske škole u Zaboku kraj Zagreba, iza kojega je 40 godina rada u nastavi i predavanja društvenih predmeta povijesti, sociologije te nekadašnjeg TIPSS-a i marksizma, o čemu je nedavno i objavio knjigu.

I RECEPCIONAR I KONOBAR

Međutim, mnogo je prosvjetara koje pamte Šuvarove dane, ali ne vide previše sličnosti između njegove škole i reforme koja bi tek trebala stići u naš obrazovni sustav. Naprotiv, promjene u strukovnom obrazovanju smatraju dobrodošlim:

– Upisi u sektore i kasnije opredjeljivanje za konkretna zanimanja poznaju danas i u Austriji, Italiji. To je važno za tržište rada, kada je gospodarstvo više-manje u rukama privatnika, dobro je da djeca imaju šire kompetencije i da, primjerice, u jednom hotelu mogu raditi i na recepciji i u baru, a ne da budu samo konobari. Podržavam nacrt promjena, a svakako će biti dijelova koje će još trebati osmisliti – kaže ravnatelj splitske Turističko-ugostiteljske škole Ivo BILIĆ.

Čuo sam za komentare o “šuvarici”, ali to nema nikakve veze s predloženim promjenama. Tada su svi prva dva razreda slušali isto, a ovdje se radi o pojedinim sektorima u strukovnom obrazovanju. Tko će definirati sadržaje u prva dva razreda? Sektorska vijeća, znači ljudi iz gospodarstva.
Želi se postići da novi kurikulumi budu odraz potreba tržišta rada i da gospodarstvo ima ogroman utjecaj na obrazovanje. Uvodimo fleksibilne programe koji će se brzo moći uskladiti s potrebama tržišta rada – odgovara Tihomir TOMČIĆ, ravnatelj uspješne zadarske strukovne škole Vice Vlatkovića i jedan od članova stručne radne skupine za Nacionalni kurikulum strukovnog obrazovanja. Tomčić kao bitne preduvjete uspjeha navodi poboljšanje uvjeta u školama i angažman gospodarstva. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Slobodna Dalmacija ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.