Dinka JURIČIĆ, urednica za cjeloživotno obrazovanje u Školskoj knjizi i motivacijska govornica... Uživa u učenju koje nikad nije bilo tako lako i tako izazovno kao danas. Internet koristi kao svoju osobnu golemu knjižnicu u kojoj joj je sve dostupno. Društvene su mreže njezina Agora. Sve što nauči dijeli dalje. Čvrsto vjeruje da se znanje množi dijeljenjem.
NEMA TOGA ŠTO SE UZ DOBAR OGLAS NE MOŽE PRODATI
Golemi didaktički potencijal oglasa
objavljeno: 7. ožujka 2017.

Takva idealna domaća zadaća je – sastavljanje oglasa.

Umijeće sažimanja u kratke, privlačne i zapamtljive nagovaračke poruke zove se copywriting. Od takvih se poruka oblikuju najrazličitije vrste oglasa, prezentacija, promotivnih mailova, banera, PR tekstova, brošura, kataloga, krajputaških panoa (billboarda), radijskih jinglova, video spotova… Copywriting je iznimno kreativan i zanimljiv posao, posao budućnosti, sve važniji u potrošačkome društvu koje nas sve pretvara u kupce svojih proizvoda, ideja, svjetonazora…    

1. Sastavljanje slogana

Zadajte učenicima da kod kuće pročitaju lekciju koju još niste obrađivali i smisle duhovit i poticajan slogan kojim će „prodati“ lekciju ostalim učenicima. Uputite ih da na Youtubeu pogledaju nezaboravne reklamne spotove iz osamdesetih godina koje je potpisivao legendarni Josip Prudeus, najkreativniji copywriter među učiteljima. Ovo je jedan od njih, sjećate li ga se?

Smišljanje dobrog slogana prisilit će učenika da razmišlja, odabire, izdvaja bitno od nebitnoga dok ne dođe do srži nekog koncepta, da razmišlja kritički, kreativno razvije ideju, da bude duhovit i drukčiji, zapamtljiv. Time brusi svoje komunikacijske vještine i uči oblikovati svoje poruke kratko, dojmljivo i uvjerljivo. 

2. Sastavljanje aluzivnoga scenarija

Drugi tip zanimljive zadaće kojom učenici mogu brusiti svoje generičke kompetencije je pisanje aluzivnih scenarija za promotivni spot u kojem nema slogana, nema teksta, ali sve vrvi aluzijama usmjerenima na emocijame, potrebu za uživanjem, zajedništvom, čarolijom… Predložite učenicima da pogledaju onaj fenomenalni Coca Colin spot  iz 2011. i obrate pozornost da je cijela priča ispričana u manje od 60 sekundi.

Sastavljanje takvih scenarija traži od učenika puno čitanja, gledanja videa, googlanja povezivanja, kombiniranja, igranja simbolima i asocijacijama, empatije… i puno čišćenja nebitnoga. Podsjeća pomalo na ono što je Michelangelo govorio: „Skulptura je gotova tek kad iz kamene gromade odstranim sve što je suvišno.“ Najvrjedniji dio takvog tipa zadatka je vremensko ograničenje. Nije problem ni jednu priču ispričati nadugačko i naširoko, ali u jednoj minuti nekoga oduševiti, ganuti, namamiti i nagovoriti da nešto kupi – to je vrhunska intelelektualna igra. Takvim zadatcima potičemo djecu da se raduju razmišljanju.

3. Sastavljanje neprikrivene prikrivene promotivne poruke (Native Advertising)

Zadajte učenicima da otkrivaju neprikriveno prikrivene poromotivne tekstove. Mogu krenuti od onoga koji je prije nekoliko dana objavio portal 24 sata.

O kakvom je tekstu riječ? Nije običan oglas, ne piše ni da je sponzorirani tekst. Pa ipak jest reklama i to u najmanipulativnijem smislu, prikrivenom. Riječ je o (vjerojatno) izmišljenoj osobi koja osobnom pričom svjedoči o tome kako su joj je neki proizvod ili usluga (koju kao usput spominje) dramatično promijenili život nabolje. Takve su poruke iznimno manipulativne jer privuku čitatelje intrigantnim naslovom, podnaslovima, fotografijama i grafičkom opremom teksta. Na obične smo reklame svi pomalo alergični i većina nas uključila je aplikaciju za blokiranje reklama na svome računalu. Međutim, ovakvu neprikriveno prikrivenu reklamu nemoguće je isključiti jer je računalni programi ne prepoznaju kao oglas.

Ne treba ni govoriti zašto je korisno da učenici otkrivaju i prepoznaju takve medijske manipulacije oglasima. Kritičko mišljenje danas nije luksuz, nego samoobrambena generička kompetencija kojom ne dopuštamo društvu da nas pretvori u ovce. Zadaća da otkrivaju  manipulativne tekstove na internetskim portalima učenicima će odmalena razvijati medijsku i informacijsku pismenost. A usput će se dobro zabaviti i zamisliti dok u razredu budu uspoređivali što su drugi pronašli, a što im je promaknulo.

Domaća zadaća ima smisla kad učenike raduje problem koji njome trebaju riješiti. Raduje ih kad se od njih traži da prekorače granice, zaigraju se, zamisle, upregnu svoj um i maštu, otkriju da mogu više nego što su mislili da mogu… i kad je sve to skupa još i zabavno. Grijeh bi bio uskratiti im takvu domaću zadaću.

Piše: Dinka JURIČIĆ