Jeste li se ikada zapitali zašto se Island i Grenland nazivaju gotovo suprotnim imenima? Iako je Island zapravo zelen, njegovo ime doslovno znači ’ledena zemlja’ dok se Grenland, čije tri četvrtine površine pokriva led, naziva Zelena Zemlja. Ova zanimljiva koincidencija potječe iz vremena Vikinga koji su im, istražujući ove daleke krajeve, odlučili dati imena koja su odražavala njihovu percepciju prirode u to vrijeme.

U prošlosti je Grenland zaista bio puno zeleniji, sa živopisnim travnjacima na jugu koji su nekada bili gusto naseljeni. Na sjeveru, pod ledenjacima život je bio manje ugodan, a Vikinzi su nerado zalazili u ta neistražena područja.

Piše: Maja MAČINKO

Istraživači smatraju da su nova imena teritorija često dobivena na temelju vizura koje su istraživači uočili odmah po dolasku na nova područja. Prema legendama radi se o zavaravanju konkurenata pogrešnim imenima kako bi se zadržalo naseljavanje u regiji. Danas, u vremenima klimatskih promjena, dok se led povlači i otkriva zeleni krajolik, možda postoje šanse da će za 200 godina Grenland ponovno zaslužiti svoje ime.

♦ GLEČER RUSSEL I KANGERLUSSAQ

Naša je avantura započela laganim planinarenjem na Russel glečer u gradu Kangerlussuaq. Žare je sumnjao kada sam mu rekla da ovdje planiramo planinarenje, no uskoro se uvjerio da nije bila šala! Taj grad, smješten na zapadnoj obali Grenlanda, često se doživljava kao usputna stanica jer jumbo-jetovi slijeću upravo ovdje, ali za ovu lokaciju vrijedi odvojiti barem 24 sata. U blizini se nalaze spektakularni ledenjaci koji su stari i do 70 000 godina koji oduzimaju dah. Za ovu je rutu dobro angažirati lokalnog vodiča, posebno namjeravate li istražiti područje oko rijeke koja teče ispod glečera i zbog opasnosti od medvjeda. Dok uživo otkrivate ovu arktičku čaroliju, naići ćete na nevjerojatne prizore sjajnog leda i kristalno čistih vodopada. Kangerlussuak je i jedno od rijetkih mjesta gdje se može vidjeti kako se ledenjaci suočavaju i nose s klimatskim promjenama, a svakim korakom prema rijeci bliže ste surovoj ljepoti.

♦ ILULISSAT ♦ MJESTO GDJE SE LED SUSREĆE S MOREM

Istražujući Zemlju uz brojne dokumentarce, obvezala sam se na svom lokacija popisu svakako upisati Ilulissat, čarobno i nezaboravno mjesto. Fjord je Ilulissat ispunjen spektakularnim santama leda koje se lome iz jedinstvenog Sermeq Kujalleq ledenjaka – jednog od najbržih na svijetu, koji se kreće oko 40 metara dnevno! Zamislite, ovo je područje veće od 66 000 nogometnih igrališta, doseže širinu od šest kilometara i dužinu od približno 55 kilometara.

Sermeq Kujalleq teče izravno od grenlandske ledene kape i proizvodi 10 % svih santi leda na Grenlandu. U ovom prostranstvu očekujte magiju i ljepotu koja oduzima dah – ova iznimno popularna turistička destinacija svakodnevno pruža prizore koje smo do sada gledali samo u dokumentarcima. U ovom je ljetnom periodu bilo tu i nekih zelenih oaza, iako čovjek prvo pomisli da smo naletjeli na iluziju usred ledene pustinje. Tri je četvrtine otoka trajno prekriveno ledom, na ostatku je otoka tundra uz značajno bujanje vegetacije posljednjih godina.

Ilulissat nije samo poznat po ledenjacima, već i po predivnim kitovima. U zeljevu ih se nalazi više vrsta, a najčešći je grbavi kit. Ovo je područje za njih važno jer služi kao mjesto parenja i hranjenja. Grbavi kitovi, koji mogu narasti do 30 metara, dolaze u zaljev svake godine kako bi se hranili planktonom i ribom koje u obilju ima u tim hladnim vodama, iako posljednjih godina sve više njih odlazi još sjevernije.

♦ ZAVODLJIVI POLARNI DANI I STAZE AVANTURE

Tijekom ljeta Grenland se odlikuje polarnim danima u kojima sunce uopće ne zalazi. Ova jedinstvena pojava omogućava uistinu posebne trenutke za vožnje brodom među glečerima uz ponoćno sunce. Bilo je to kao zaranjanje u čaroban svijet. Zaista poseban doživljaj: vozite se brodom među ledenjacima, ponoć je, a na obzoru i dalje sunce. Prizor je očaravajući!

Iz grada smo prošli kroz tri planinarske rute: žutu, crvenu i plavu prateći sante leda, pritom zavirili i u staro naselje Sermermiut koje je više od 4000 godina bilo dom različitim inuitskim kulturama. Na tim smo rutama mogli osjetiti dah prošlosti i prisjetiti se snage nasljeđa koje su ti ljudi ostavili iza sebe. Sante su leda u fjordu vidljive s gotovo bilo kojeg mjesta u gradu.

Ono što sam ovdje novo naučila na izletima s lokalnim stanovnicima, jest da osim bijelog, plavog (čisti led s najmanje mjehurića zraka) i prozirnog (crnog) leda, postoji i „prljavi”, odnosno smeđi led. On uopće nije prljav, već je prepun planktona koji su neophodni za opstanak životinjskog svijeta u zaljevu. Smeđa strana znači da se ledenjak u nekom trenutku preokrenuo, a u njemu se nalaze sedimenti stari tisuće i desetke tisuća godina.

♦ ASSIAT ♦ INDUSTRIJSKI ČAROBNJAK

Naredna je lokacija minijaturnog aerodroma bio Assiat koji nas je dočekao kao zagonetno industrijsko mjesto. Ovdje sam željela vidjeti kako žive ljudi u neturističkim gradovima i bili smo doista rijetki turisti jer je grad pretežno industrijski i jedan od triju gradova koji ima GUX (akademski program). Naime, kod njih osnovna škola traje do 14. godine na grenlandskom jeziku, a ako nakon završene osnovne škole žele u srednju školu, moraju seliti. Na Grenlandu je više srednjoškolsko obrazovanje dostupno u GUX-u u Aasiaatu, Sisimiutu, Nuuku i Qaqortoqu. Program više sekundarne škole može trajati dvije, tri ili četiri godine. Postoji učenički dom i sobe za pojedince, kao i obiteljske sobe ako cijela obitelj odluči doći u pratnji.

Ovdje vlada topla atmosfera i osjećaj zajedništva. Ljudi su se okupljali ispred dućana razgovarajući uz šalicu čaja što je znak njihove bliskosti, ali i pokazatelj jednostavnog načina života. Źene tu preprodaju odjeću/obuću koju više ne trebaju jer im je jednostavnost dio kulture, a djeca se igraju. Naša avantura nije bila bez uzbuđenja! Drugo popodne iznajmili smo bicikle i odvezli se do jedine ceste koja vodi do aerodroma. Oduševljeni, odlučili smo se baciti u more i izvesti „polar plunge” koji nas je na nekoliko sekundi zaledio, ali i ostavio bez daha od uzbuđenja.

♦ AKUNNAAQ ♦ ŽIVOT JEDNOSTAVNOSTI

Na kraju – Akunnaaq, inuitsko naselje udaljeno otprilike 23 km istočno od grada Akunnaap Nunaa, pokazalo mi je stvarnu jednostavnost života na Grenlandu. Mjesto je to s oko 50 stanovnika i čak sedam školaraca, većinom vezano uz ribolov i lov gdje svi dijele dobre i loše trenutke, ima svoju crkvu i zajednički prostor za život. Sve velike stvari dijele pa tako imaju posebnu kuću u kojoj su perilice/sušilice, kada/tuševi, miniteretana i kuhinjica. Mnoge kuće imaju i svoje tuševe. Postoji jedan dućan, no oni nemaju razvijenu kulturu kupovanja i žive jednostavnim životom. Mnoge obitelji pse za vuču saonica preko ljeta presele na jedan od obližnjih otoka gdje im svaki dan nose vodu i hranu, gdje trče slobodno, umjesto da su na lancima kao u većim mjestima.

Kako doći do Grenlanda? Putovali smo s jednom od dviju kompanija koje tamo lete – Air Greenland početkom godine nudi povoljne takuss karte, a moje putovanje iz Kopenhagena stajalo je, primjera radi, 200 eura. Uz uvjet da si strpljiv jer vrijeme može biti nepredvidljivo, organizacija putovanja mjesecima unaprijed prijeko je potrebna. Te su karte nepovratne, no s obzirom na to da mi je ovaj otok predugo na listi, priliku sam iskoristila. S letovima ovdje nikada ne znate, vrijeme je nepredvidivo i česta su kašnjenja, no unatoč svemu jako su dobro organizirani.

Na putovanju Grenlandom svaka destinacija otkriva tajne ovog remek-djela prirode. Uživajući u svojoj avanturi, upoznali smo se sa lokalnim stanovništvom, učili o njihovim običajima, isprobavali lokalnu hranu i uživali u nesvakidašnjim sadržajima. Grenland, taj jedinstveni snježno-zeleni otok, ostavio me bez teksta i s pregršt posebnih uspomena.

Odlučite li posjetiti ovaj najveći otok na svijetu, pripremite se na gotovo filmsku avanturu koja mijenja perspektivu, na svjetlost, hladnoću, kao i toplinu zajedništva koju sa sobom nosi!