Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).​
ZA BISTRE I ZNATIŽELJNE GLAVE
Priče o šahu
objavljeno: 26. siječnja 2017.

Kad igranje šaha spasi život

■ Čudno, ali jedna partija šaha može spasiti život. Davne 1392. godine Muhammed VII. (1370. – 1408.), vladar emirata Granade, zbacio je s prijestolja svog brata Yusufa i zatočio ga u tamnicu. Kad je nakon 16 godina osjetio da mu se zbog bolesti bliži kraj, odlučio je vlast predatI svom sinu. Ali, dok mu je brat Yusuf živ, to nije mogao. Izdao je naredbu da brata Yusufa odmah smaknu. Kad je ta vijest stigla u tamnicu, Yusuf je upravo igrao šah s upraviteljem zatvora. Zamolio je upravitelja da najprije završe partiju pa da ga nakon toga pogube. Upravitelj je na to pristao i time mu spasio život. Naime, dok su povlačili posljednje poteze igre, dojahala su dva glasnika na konjima i donijela vijest o smrti Muhammeda VII. Yusuf je tako ponovo postao vladar.

Šahovnica na hrvatskom grbu

■ Zašto je šahovnica na hrvatskom grbu? Legenda o nastanku hrvatskog grba vezana je uz kralja Stjepana Držislava (vladao je od 969. do 997.). Budući da je kralj Držislav često ratovao s Mlečanima, koji su htjeli osvojiti hrvatsku obalu, jednom je bio zarobljen i odveden u venecijanski zatvor. Mletački dužd Petar II. Orseolo (991. – 1009.), koji je volio igrati šah, čuo je da je i kralj Držislav također zagrijan za šah pa je odlučio izazvati ga: ako ga u tri partije šaha pobijedi, bit će oslobođen pa se može vratiti u Hrvatsku i dalje vladati, ali ako izgubi, morat će narediti Hrvatima na jadranskoj obali da prihvate mletačku vlast. Stjepan Držislav je prihvatio izazov i pobijedio Orseola u sve tri partije. Iako nije bio baš sretan ishodom, mletački dužd je oslobodio kralja Držislava i on se vratio u Hrvatsku. Vrativši se odlučio je, iz zahvalnosti, uzeti motiv šahovske ploče za grb hrvatskog kraljevstva. Uz neke promjene, taj se grb očuvao do danas.

Oslobodio se ropstva igrajući šah

“Paolo Boi i vrag”, V. Barthe (XIX. st.)
■ Paolo Boi, zvan Siracusano, jer je rođen u Siracusi, (1528 – 1598), bio je poznati talijanski šahist. Pjesnik, pomorac i vojnik, koji je bio iz plemićke obitelji, počeo se rano zanimati za šah. Ubrzo je postao poznat. Brzo je igrao i bio u stanju igrati na slijepo tri partije istodobno. Bio je nemirna duha i puno je putovao. Na putu po Španjolskoj je 1575. godine pobjedio je dva najbolja španjolska igrača. Oduševljeni kralj FilipII nagradio ga je s 500 kruna godišnjeg prihoda i poslao po njemu pismo za svog brata u Austriji. Ali na putu za Italiju, uhvatili su ga alžirski gusari i prodali u ropstvo. Ipak, Boi se oslobodio ropstva tako što je igrajući šah svom gospodaru stekao bogatstvo.

Plan za bijeg u šahu

 “Napoleon na Sv. Heleni”

■ I ovo je umalo mogla biti priča o tome kako se netko spasio igrajući šah. Ali, sudbina je umiješala prste. Kako je nekoliko šahovskih figura moglo utjecati na Napoleonov život? Dok je bio zatočen na otoku Sv. Heleni, Napoleon je skraćivao vrijeme igrajući šah. Da je tada bolje zagledao šahovske figure, možda bi otkrio ono što su otkrili kustosi 1935. godine kad su postavljali izložbu o Napoleonu. Naime, u unutrašnjosti nekih figura bio je plan bijega s otoka. Napoleon je svakodnevno igrao šah sa svojom pratnjom i tamničarima, ali to nije vidio. Kustosi su istražili kako je plan dospio u šah. Taj je šah trebao Napoleonu predati časnik koji je na otok Sv. Helenu putovao da bi zamijenio drugog. Budući da je časnik na brodu umro, Napoleonu su šah predali drugi, koji nisu znali za plan.

Ljudski šah

■ Nakon Prvog svjetskog rata u talijanskom gradu Marostici (Maròstega), članovi lokalnog šahovskog kluba počeli su igrati šah na glavnom trgu i odlučili odigrati partiju šaha koristeći ljude kao figure. Književnik Mario Mirko Vucetich (hrvatskih korijena) autor je predstave (navodno prema legendi iz 15. stoljeća, dok neki misle da je priča izmišljena) u kojoj se dva plemića, Rinaldo D’Angarano i Vieri da Vallanora, zaljube u prekrasnu Lionoru, kći gradonačelnika Taddea Parisija. Kao što je bilo uobičajeno u to vrijeme, oni su izazvali jedan drugoga na dvoboj. Gradonačelnik im je predložio da odigraju partiju šaha, a pobjedniku će dati Lionorinu ruku. Gubitnik će se također pridružiti obitelji ženidbom s Lionorinom mlađom sestrom. Da bi svi u gradu mogli pratiti njihove poteze, pokazivat će ih na velikoj ploči na trgu s ljudskim figurama.

I u današnje vrijeme, kao turistička atrakcija, organizira se svake druge godine (u parnim godinama) drugog vikenda u rujnu ljudski šah na trgu. Uz izvedbu šahovske partije ima puno plesa, glazbe, glume i vatrometa, što oduševljava brojne posjetitelje.

Nagrada za pronalazak šaha

■ Najpoznatija je priča o šahu ona o nagradi za njegov pronalazak. Šah je, prema toj legendi, nastao u Indiji. Indijski car Šeram je toliko bio oduševljen novom igrom da je želio nagraditi pronalazača. Zapitao ga je što traži za svoj pronalazak. On je odgovorio kako želi da mu se za prvo polje šahovske ploče da jedno zrno pšenice, za drugo polje 2 zrna, za treće 4, za četvrto 8 i tako do 64. polja, za svako sljedeće polje dvostruko više nego za prethodno. Car je bio iznenađen tako “skromnom” nagradom, pa čak i uvrijeđen. Ali, to je bila samo naizgled skromna nagrada, jer toliko zrna pšenice nisu mogli skupiti u cijeloj Indiji.

ZANIMLJIVOSTI

■ U uputi švicarskog grada Basela iz 1861. godine, upućenoj mjesnim vatrogascima, zapisano je da je vatrogascima na dežurstvu strogo zabranjeno igranje bilo kakvih igara osim šaha, jer za razliku od drugih igara koje mogu štetno djelovati za spremnost vatrogasaca na dežurstvu, šah utječe na jačanje volje i karaktera. Uz to je navedeno da šah utječe i na razvoj sposobnosti, snalažljivost i pronalaženje originalnih rješenja. Tako su vatrogasci u pauzi između požara počeli igrati šah.

■ Kako je rekao Siegbert Tarrasch (1862. – 1934.), jedan od najboljih šahista i najutjecajniji šahovski učitelj s kraja 19. i početka 20. stoljeća: “Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć učiniti ljude sretnima” Ne vjerujete? Naučite igrati šah i nakon nekoliko partija odgovorite je li bio u pravu. Hoćete li poput Puškina reći: ”Neka je blagoslovljena moja duša što sam naučio šah”?

…………………

PRIREDILA: Snježana STANIN

Snježana Stanin je nastavnica mentorica. Predaje fiziku u Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje u Zadru. Jedna je od autora zbirki Fizika oko nas za 7. i 8. razred. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća fizike za osnovne i srednje škole Zadarske županije. Autorica je triju radijskih kvizova (više od 200 emisija).