Moderna se djeca bitno razliku od djece s početka 20. stoljeća. Ona su načitanija, komunikativnija i… bespomoćnija. Oni znaju na koji način funkcionira dišni sustav guštera i po čemu se najnoviji model iPhonea razlikuje od prethodnog, ali ne znaju kako zaustaviti krv, skuhati rižu ili koliko košta antibakterijski sapun.

Viktorija ŠIMANSKAJA, doktorica psihologije i stručnjakinja za razvoj emocionalne inteligencije, promišlja čemu možemo naučiti dijete u razdoblju jednomjesečne izolacije.

Zahtjevna vremena otvaraju nove mogućnosti

Zašto je tomu tako da su današnja djeca na toliko toga nespremna, „odvojena od stvarnosti“? Možda zato što se čovječanstvo već dugo vremena nije susrelo sa stvarnim poteškoćama? Sjajno je što se ne moramo bojati za golo preživljavanje i uglavnom se naši nemiri svode na to jesmo li dali djetetu dovoljno pažnje i hoće li upisati „pravi“ fakultet. Ali sada kada je u pitanju naše zdravlje, a ne samo blagostanje, imamo prigodu vidjeti koliko su naša djeca u stanju pobrinuti se za sebe, koliko su sposobna organizirati vlastiti život i voditi brigu o zdravlju i sigurnosti sebe i svojih bližnjih.

Prođimo po svim razinama Maslowljeve hijerarhije potreba i razmislimo o tome kako ojačati djecu u danima izolacije.

■ OSNOVNE FIZIOLOŠKE POTREBE

Naravno, naša djeca, ako nemaju neke dodatne poteškoće, znaju samostalno jesti, oblačiti se, prati zube i oprati ruke, ali sve te vještine ipak nisu dovoljne da im omoguće dostojan život. Čemu bi bilo dobro naučiti djecu ako to još nisu svladala?

Za djecu bi bilo dobro:

♦  znati približnu cijenu osnovnih prehrambenih proizvoda i robe osnovne namjene

♦  kupovati hranu prema popisu vodeći pritom računa da u kući bude dovoljno  najosnovnijih stvari (sapuna, šampona, šećera, soli)

♦  skuhati i pripremiti najjednostavnija jela (jaja, kašu, tjesteninu, salatu)

♦  skuhati čaj, napraviti limunadu, piti dovoljno vode bez podsjetnika

♦  jesti na vrijeme, po mogućnosti izbjegavajući čips i druge grickalice

♦  održavati svoju sobu čistom

♦  razlikovati prljavu i čistu odjeću, složiti čistu odjeću i spremiti ju u ormar, a prljavu odložiti u košaru s prljavim rubljem

♦  planirati dan, misliti o odjeći koju će nositi te pripremiti bilježnice, knjige i sve što je potrebno za nasatvu na daljinu i ostale aktivnosti

Savjet: Iskustvo pokazuje da je samoizolaciju najlakše preživjeti u uvjetima dobro organiziranoga režima.

■ POTREBA ZA SIGURNOŠĆU

Dobri smo roditelji, skrbimo za djecu. Ali katkad ima smisla pustiti ih da se samostalno brinu o sebi. Da biste to učinili, ponovite sva sigurnosna pravila koja su bila na snazi ​​u mirnodopsko vrijeme i dodajte nova koja su potrebna sada, u vrijeme izolacije.

♦  Sjete li se vaša djeca zaključati vrata stana? Znaju li komu i kada otvoriti vrata, a komu i kada ne? Što činiti kada se brava pokvari?

♦  Što činiti kada se netko u kući poreže, opeče ili razboli, udari glavom? Kako pozvati hitnu pomoć? Koju tabletu popiti ako te boli glava, a što napraviti kada te zaboli želudac? A koje tablete ni u kojem slučaju ne treba piti bez liječnikova dopuštenja i upute?

♦  Kakva je situacija kod nas u kući? Zašto ne smijemo ostavljati sitne igračke po podu? Zašto treba voditi računa da pod ne bude mokar? Kako otvoriti prozor i  vrata i pritom spriječiti nesretni slučaj? Je li u kući sve u redu? Možda je potrebno premjestiti kemikalije na sigurno mjesto ili ukloniti oštre predmete izvan dosega male djece?

♦  Što je sa zaštitnim mjerama za suzbijanje koronavirusa? Kako temeljito oprati ruke? Tko treba nositi maske? Zašto ne treba piti iz iste čaše pa i kad ju dijelimo s mamom?

■ POTREBA ZA LJUBAVLJU I PRIHVAĆANJEM

Trebamo dati sve od sebe kako bismo u svojem domu stvorili atmosferu bezuvjetnog prihvaćanja. Djeca trebaju osjećati da su voljena i da se roditelji zanimaju za ono što kažu ili rade neovisno o tome kako su napisali ispit iz matematike ili kako su očistili sobu. Naša pogreška je često u tome što zadatak stvaranja domaće atmosfere u potpunosti preuzimamo na sebe. Djeca već od treće godine mogu doprinijeti stvaranju domaće atmosfere u kući.

♦  Dogovorite se o pravilima. Kad mama radi, ne može se igrati s tobom. Kad tata uzme računalo, ne gledamo crtane filmove. Kad netko drži vruću tavu u rukama, ne vrištimo i ne izvodimo nagle pokrete. To ne znači da vas manje volimo, već da je u zajedničkom življenju potrebno slijediti određena pravila.

♦  Zapažajte jedni druge. Pokušajte tijekom dana zapaziti barem pet stvari kojima su vas vaši najmiliji oduševili, njihove vještine, talente, šale, geste.

♦  Razmišljajte o tome kako ne naljutiti jedan drugoga. Ako netko u obitelji voli pjevati, zviždati ili raditi nešto slično što ometa druge, nađite način da omogućite jednom da se povuče, a drugom da mirno radi ono što voli. Ako imate prostora, uredite radnu sobu za neometan tihi rad ili napravite raspored tako da svi mogu uživati ​​u samoći barem nekoliko sati dnevno.

♦  Bezuvjetnom prihvaćanju jako pomaže dobro pamćenje. Ako netko iz kućanstva počne gubiti ravnotežu i mir, pomozite mu da se prisjeti najugodnijih i najsretnijih trenutaka koje ste proveli zajedno.

■ POTREBA ZA POŠTOVANJEM I KOMUNIKACIJOM

Svatko ima potrebu odabrati društvo s kojim će uspostaviti vezu. Srećom, kućna izolacija danas ne znači da ste osuđeni na komunikaciju isključivo s mamom, tatom i braćom. No znaju li naša djeca da je njihova komunikacija samo u njihovim rukama?

♦  Dajte djetetu da postane obiteljski internetski pretražitelj. Uvedite i riječ „googlač“ ako je potrebno. Zamolite dijete da potraži informacije za sebe i za vas: recept za kolače, vremensku prognozu, informaciju o tome kako se testirati na koronavirus. Dijete će se osjećati sudionikom nečega bitnog: nije li to put do općeg poštovanja?

♦  Dopustite djetetu da ovlada svim dostupnim alatima za komunikaciju. Neka vas nauči kako se koristiti Zoomom. Uz pomoć interneta uključite djedove i bake u obiteljske večere i čajanke.

♦  Dopustite im da pozovu prijatelje na internetsku videoigru.

♦  Naučite djecu da sve gore nabrojeno čine na način da ne ometaju obitelj: neka stave slušalice, odu u drugu sobu, odaberu pogodan trenutak, zatvore vrata za sobom.

■ POTREBA ZA ZNANJEM

I tek sada, kada je naša piramida Maslowljevih osnovnih životnih potreba stekla čvrste temelje, možemo početi razgovor o učenju.

Ovdje će im najvjerovatnije biti potrebna vaša pomoć. Odvojite nekoliko sati ili čak dana i saznajte koji predmeti djetetu dobro idu, a gdje ima poteškoća. Ne brzajte s prijevremenim zaključcima. Pokušajte primijeniti nekoliko metoda kako biste potaknuli dijete na učenje:

♦  NATJECANJE MEĐU PREDMETIMA. Bilježite rejting školskih predmeta. Za svaku samostalnu inicijativu, dobru ocjenu ili uspješno izvješće dodijelite nekoliko bodova školskom predmetu. Podržavajte svaki predmet, ali navijajte za zapaženog favorita: vrlo je vjerojatno da najveći talent koji posjeduje vaše dijete leži upravo u tome. Pritom ostanite otvoreni i za druge opcije.

♦  CILJEVI ISTRAŽIVANJA. Odmaknite se od školskog programa i pokušajte postaviti viši cilj. U školi se traži zadovoljenje minimuma, a vi pokušajte otkriti „veliku tajnu“, dokazati „teoriju odraslih“, provesti vlastito istraživanje, udubiti se u temu i u njoj naći izvor nadahnuća.

♦  POVEZANOST SA STVARNIM ŽIVOTOM. Za dijete je bitno da ono što uči nije previše apstraktno i odvojeno od stvarnog života. Proučite kemiju u kuhinji i kupaonici pri uklanjanju mrlja s odjeće, zemljopis pri odabiru mjesta za buduća putovanja ili izradu ruta za planirani izlet, a matematiku pri planiranju obiteljskog proračuna ili internetske  kupovine.

■ POTREBA ZA LIJEPIM

♦  Kreativnost je posebno funkcionalno stanje mozga bez kojeg skladan razvoj nije moguć. Svi trebamo prigodu da preoblikujemo prostor, poboljšamo i ukrasimo  našu stvarnost. Katkad je SVE što je vašem djetetu potrebno sadržano u ovoj najjednostavnijoj istini – omogućiti mu da stvara.

♦  Dopustite djetetu da preuređuje vlastiti prostor. Ako je moguće i potrebno, pomozite mu premjestiti namještaj, ukrasiti zidove, ručno izraditi ukrase. Unaprijed se dogovorite što točno možete, a što ne možete te smislite najsigurnije načine ukrašavanja doma.

♦  Stvarajte zajedno. Zajedno s djetetom bavite se šivanjem, crtanjem, pletenjem. Sve što radite rukama bit će na dobrobit i vama i djetetu.

■ SAMOSPOZNAJA

I tako smo stigli do vrha piramide. Ako smo u prethodnih šest koraka učinili sve kako treba, tijekom samoizolacije možemo se potruditi razaznati djetetove talente. Štoviše, možda će ih i samo dijete uvidjeti i iz izolacije izići kao zrelija, jača osoba i – u novom svijetu – oboružana s nekoliko svježih planova i ideja. U neka bolja vremena našu bismo djecu, u svrhu da im pomognemo sazrijeti, poslali na kampiranje u šatore, no put odrastanja i sazrijevanja moguće je proživjeti i u vlastitom stanu pritom uštedjevši novac.

■ NAPOMENA ■ autorica: Viktorija ŠIMANSKAJA ■ RUSIJA: Mel.fm – portal posvećen obrazovanju i odgoju ■ izvornik: mel.fm ■ Photo by Shutterstock