Dragi petaši, u nadi da ćete zavoljeti novi nastavni predmet i da ćete ga s lakoćom učiti, pišem vam nekoliko uputa kako učiti nastavni predmet Geografiju.

Na početku vam želim dati odgovor na često postavljano pitanje:„U čemu je razlika između naziva zemljopis i geografija?”

Geografija je znanost, a zemljopis je naziv za nastavni predmet koji je dio znanosti geografije. Danas se u školama koristimo nazivom geografija zato što je naziv sličan engleskom nazivu koji je u međunarodnoj uporabi te ga smatramo internacionalnim.

U dosadašnjem školovanju učili ste nastavni predmet Prirodu i društvo, u petom se razredu taj predmet podijelio na Prirodu, Geografiju, Povijest i Tehničku kulturu.

Najvažniji je zadatak, koji morate savladati u petom razredu, NAUČITI KAKO UČITI. To vrijedi za sve nove nastavne predmete.

Postavljamo pitanje kojoj skupini predmeta pripada Geografija. Nastavne predmete možemo podijeliti na PRIRODNE I DRUŠTVENE. Geografija je jedinstven predmet jer pripada prirodnoj i društvenoj skupini predmeta. Prirodni predmeti su vam do sada već poznati – Matematika i Priroda jer se bave prirodnim zakonitostima i za njihovo učenje potrebno se koristiti logičkim povezivanjem, odnosno uočiti uzročno-posljedične veze. Pojedini učenici imaju problema s tim predmetima jer im je teže uspostaviti uzročno-posljedične veze.

Društvena skupina predmeta su predmeti čiji se sadržaji temelje na stvaranju i djelovanju čovjeka i njegove zajednice.

DRUŠTVENOJ SKUPINI predmeta pripadaju: jezici, Povijest, Tehnička kultura i ostali.

Naziv riječi geografija ima korijen riječi u starom grčkom. Ako naziv riječi geografija podijelimo na dva dijela, dobit ćemo dvije riječi: grč. Gea = Zemlja i grč. grafien = pisati pa je prijevod riječi ZEMLJOPIS. Ako ovu riječ rastavimo na dva dijela, dobit ćemo dvije riječi: ZEMLJO i OPIS pa možemo zaključiti da se nastavni predmet Geografija bavi opisivanjem Zemljine površine. Postavlja se pitanje na koji način možemo lakše opisivati površinu Zemlje. Zamišljajući ono što što čitamo, ili gledajući sliku Zemlje? Gledajući sliku Zemlje, puno je lakše proučavati i opisivati njezinu površinu. Zbog toga se za učenje nastavnog predmeta Geografije koristimo geografskim kartama koje se nalaze uvezane u zbirci koju zovemo atlas i učenici su ga dobili na prvom nastavnom satu jer se njime potrebno koristiti pri svakom učenju do završetka osmog razreda. Dakle, prvi je korak za pravilno učenje Geografije koristiti se geografskom kartom, tj. atlasom.

Učenje bez korištenja geografskom kartom uglavnom se svodi na učenje napamet, što nije nikako poželjno i otežava učenje, a rezultati nikad nisu u skladu s uloženim vremenom i očekivanjima roditelja i učenika te dolazi do razočaranja.

Kao što sam prethodno navela, Geografija je prirodni i društveni predmet pa u učenju zahtijeva logičko povezivanje nastavnih sadržaja.

U petom i šestom razredu učimo osnove geografije. Kada naučimo osnove, u sedmom i osmom razredu slijedi primjena naučenog na primjerima kontinenata – Europa (7. razred) te Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika i Australija (8. razred).

Prirodni su sadržaji koje geografija proučava: reljef, klima, tlo, biljni i životinjski svijet.

Društveni su sadržaji koje proučava: stanovništvo,  gospodarstvo, promet, turizam i zaštita okoliša.

Na početku petog razreda govorimo o Zemlji, razmještaju kontinenata i mora, a potom učimo o geografskoj karti kako bi učenici mogli, koristeći se geografskom kartom, s lakoćom i kvalitetno učiti nastavne sadržaje. 

Drugi je važan korak u učenju Geografije NAUČITI KORISTITI SE SADRŽAJIMA GEOGRAFSKE KARTE. U nekim svjetskim zemljama pismenošću se smatra čitanje i razumijevanje sadržaja karte.

Učeći o raspodjeli kopna i mora na Zemlji, na samom početku učenja Geografije uvodimo nove pojmove – GEOGRAFSKOG POLOŽAJA i GEOGRAFSKOG SMJEŠTAJA smatrajući ih osnovama učenja nastavnog predmeta Geografije.

Kada pričamo o bilo kojem dijelu svijeta, ili istražujemo na internetu, prvi je podatak koji dobijemo gdje se nalazi neki grad ili država.

„Može li se pričati o bilo kojem dijelu svijeta ako ne znamo gdje se nalazi?”

„Ima li to smisla?”

Prvi je važan odgovor objašnjenje geografskog smještaja i položaja.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ je odnos prostora prema susjednom moru i kopnu, a GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ odnos je prostora prema geografskoj mreži. Na ova dva pitanja odgovaramo čitajući i koristeći se geografskom kartom. To je važna geografska vještina koju moramo savladati na samom početku i mora prijeći u trajno znanje. Ako smo to savladali, možemo odgovoriti na početna i osnovna pitanja koja se postavljaju u sedmom i osmom razredu pa dalje u srednjoj školi.

Nakon toga dolazi nam najteži dio Geografije u petom razredu, a to su reljef i vode te primjena naučenog na primjerima Republike Hrvatske. To vam neće biti problem ako učite čitajući sa zemljovida. Taj je dio nastavnog sadržaja prebačen iz nekadašnjeg osmog razreda jer su učenici prije reforme tada učili Republiku Hrvatsku. Sada su sadržaji Republike Hrvatske podijeljeni na peti i šesti razred jer učenici uče osnovne sadržaje i njihovu primjenu na primjerima svoje domovine.

Reljef je prirodni dio geografije i pri učenju treba uspostaviti već prethodno navedene uzročno- posljedične veze, a najvažnije je sve reljefne oblike i nazive učiti čitajući s karte pri čemu mnogi učenici griješe jer uče napamet iz udžbenika zamišljajući prostor. Reljef je na geografskim kartama označen ljestvicom boja. Prepoznajući različite reljefne oblike na zemljovidu, kao i njihovu raspodjelu, možemo zaključiti kakva će klima prevladavati na nekom području. Šesti razred Geografije započinjemo klimom jer još uvijek učimo osnove geografije. Reljef i klima utječu na raspodjelu ljudi na Zemlji, ali i čime se ljudi bave na određenom području. Primjerice, ako na zemljovidu vidite zelenu boju na nekom kontinentu (provjerite u ljestvici boja koja se nalazi u tumaču), prepoznajete da su to prostori niže nadmorske visine do 200 m (uglavnom su to nizine). Logično je zaključiti da će u nizinama i dolinama uz velike rijeke biti povoljni prirodni uvjeti za život. Isto ćete spominjati učeći Povijest kada se spominju prostori na kojima su nastale  prve ljudske civilizacije, npr. u dolini rijeka Eufrata i Tigrisa = nizina Mezopotamija. Gledajući zemljovid svijeta, možete primijetiti da na područjima nizina uz rijeke i obale mora uglavnom nalazimo velike gradove. Primijetit ćemo da na tim prostorima živi puno ljudi i da su tu nastali veliki gradovi. Na temelju ovoga možemo zaključiti čime će se ljudi baviti na tim prostorima. Primjerice, u nizinama uz povoljne vremenske uvjete ljudi će uzgajati žitarice, uz obale mora ljudi će se baviti  ribolovom, za razliku od planinskih prostora koji su strmi, hladni i nepristupačni na kojima neće postojati mogućnost za uzgajanje žitarica i naseljavanje stanovništva. Možemo zaključiti da ako znamo čitati reljef sa zemljovida, možemo s lakoćom zaključiti što je sa stanovništvom i djelatnostima kojima će se ljudi baviti na određenom prostoru (o čemu će ovisiti i gospodarstvo pojedinog prostora).

Pridržavajući se navedenih savjeta, učenje Geografije trebalo bi vam postati veliko zadovoljstvo. Svi ste vi i do sada bili malo barem „mali geografi” jer geografi svakodnevno odgovaraju na pitanja: Što sutra odjenuti?, Kako se mogu riješiti gužve na prometnicama?, Kako očuvati zelene površine u našim gradovima?

■  Napisala: Manuela MARGETIĆ LONGIN, prof. geografije, učitelj savjetnik | OŠ Smiljevac, Zadar ■ Nastavnica koja je svojim usavršavanjem u zvanju napredovala od mentora do učitelja savjetnika. Bila je niz godina i županijski voditelj za Geografiju. Rad s djecom ju motivira te redovito u radu s njima provodi razne projekte i radionice od „Noći geografije” do „Festivala znanosti”. ■