Tajna uspješnoga poučavanja na daljinu nešto je što vjerojatno već primjenjujete – samo to morate malo usavršiti, kaže nastavnik Mark ENSER. Prečaci i brze pobjede rijetke su pojave u poučavanju, a pokušaj da poboljšate svoju praksu uobičajeno uključuje teže odluke u kojima prednosti neke strategije moraju biti stavljene u odnos s potencijalnim nedostatcima.

Međutim, tijekom proteklih nekoliko tjedana poučavanja na daljinu počeo sam mnogo više primjenjivati jednu određenu strategiju i planiram se njome sve više koristiti kada se vratim u učionicu. Ta je strategija uporaba sažetaka.

Sažetci pri učenju primjer su onoga što istraživači Fiorella i Mayer nazivaju „generativnom aktivnošću učenja“.

To su aktivnosti u kojima učenik mora dobro razmisliti o informacijama koje su mu predstavljene te pronaći način da ih poveže sa svojim prethodnim znanjem.

POBOLJŠANJE POUČAVANJA NA DALJINU

Sažimanje čini nove informacije smislenijima za učenje jer ih učenik na taj način može prilagoditi novim situacijama u budućnosti – informacije sada imaju značenje koje se proteže izvan njihova neposrednog konteksta.

Poput drugih oblika generativnih aktivnosti učenja, pisanje sažetaka podrazumijeva prolazak kroz tri kognitivna procesa, poznata kao Mayerov model SOI:

• SELEKCIJU – učenik mora naporno razmisliti o informacijama u tekstu ili objašnjenjima koje želi uključiti u svoj sažetak i odabrati što će odbaciti kao nebitno ili manje bitno.

• ORGANIZIRANJE – informacije koje je odabrao, učenik mora organizirati u svojem kratkotrajnom pamćenju da bi ih stavio u koherentni oblik.

• INTEGRIRANJE – naposljetku, učenik mora integrirati te novostrukturirane informacije u svoje dugoročno pamćenje oslanjajući se na svoje prethodno znanje da bi informacije imale smisla.

Postoji niz načina na koje možemo primijeniti sažetke u učionici.

PRIMJERI SAŽIMANJA

Najjednostavniji i najčešći način primjene te strategije jest da kažete učenicima da sažmu ono što su naučili tijekom lekcije. To je vrlo učestala plenarna aktivnost, međutim, možete ju usavršiti tako da se pobrinete da učenici ne pribjegavaju jednostavnom ponavljanju nečega što su čuli, te da ih, umjesto toga, provedete kroz tri koraka Mayerova modela SOI.

Recite učenicima neka odaberu tri informacije ili zapažanja koje su naučili tijekom lekcije i koje smatraju ključnima, neka ih povežu u jedan ulomak i zatim objasne kako su povezni s prethodnim lekcijama.

To npr. možemo napraviti u sklopu Cornellova sustava bilježenja koji su mnoge škole počele usvajati.

Također, možemo primijeniti sažetke da bismo pomogli učenicima bolje zapamtiti i razumjeti tekst tako da tražimo od njih da napišu sažetak iznad svake rečenice ili nakon svakog ulomka. Na taj način oni imaju prigodu stati i osvrnuti se na ono što su pročitali prije negoli krenu dalje, a to također povećava ne samo prisjećanje na tekst, nego i razumijevanje pročitanog.

[Vidi generativne procese u razumijevanju čitanja.]

STRATEGIJE PONAVLJANJA

Pisanje sažetaka također može biti učinkovita strategija ponavljanja tako dugo dok ne naučite učenike kako dobro napisati sažetke. Problem je u tome što će učenici vjerojatno biti u iskušenju da jednostavno kopiraju bilješke s jednog mjesta na drugo i to nazovu sažetkom bez da su prošli kroz nužan trostruki proces selekcije, organiziranja i integriranja.

Kao i kod bilo koje druge strategije ponavljanja koju želimo primijeniti, moramo naučiti naše učenike kako se koristiti tom strategijom u našim predmetima.

Shvatio sam da je učenicima bitno dati predloške sažimanja kao i okvir kojim će se na početku koristiti.

Govoreći o učinkovitim strategijama poučavanja i učenja, to nije ništa novo. Međutim, shvatio sam da mi je prethodno bolje razumijevanje temeljnih načela neke starije strategije pomoglo da ju primijenim na nove i učinkovitije načine.

Ukratko, generativne aktivnosti učenja podsjećaju nas na ulogu inzistiranja na tome da naši učenici dobro razmisle o informacijama koje dobivaju kako bi ih mogli pretvoriti u vrijednost procesa učenja. Oni moraju odabrati, organizirati i integrirati informacije u svoje postojeće sheme, a mi im u tome moramo pomoći.

■ NAPOMENA ■ piše: Mark Enser, profesor zemljopisa na Heathfield Community Collegeu i autor knjige „Neka svaki sat zemljopisa bude nezaboravan“, suradnik portala TES i autor članaka vezanih uz obrazovanje ■ VELIKA BRITANIJA: TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i pokrajina; ta velika mreža međusobne učiteljske potpore ima cilj savjetovati, informirati i inspirirati učitelje i poučavatelje širom svijeta. ■ izvornik: www.tes.com ■