Iako su istraživači pronašli ostatke batata stare deset tisuća godina duboko u peruanskim pećinama, ovo slasno povrće nije bilo poznato u Europi do 1492. godine kada ga je Kristofor Kolumbo donio sa svojega putovanja iz Novoga svijeta.

Takozvani„slatki krumpir”  [lat. Ipomoea batatas] potječe iz Južne Amerike gdje se uzgaja posljednjih pet tisuća godina. Najveći proizvođači batata u Europi su Portugal, Španjolska i Italija, a u Hrvatskoj je na tržištu zastupljen sve više jer su ljudi konačno uvidjeli njegovu nutritivnu vrijednost i jednostavnost pripreme. Batat pripada botaničkoj porodici slakova i, iako ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir, nema nikakve veze s krumpirom. Riječ je o različitim vrstama povrća. S obzirom na to da ne sadržava alkaloide kao krumpir, može poslužiti kao dobra zamjena ljudima osjetljivima na alkaloidne spojeve.

Osim na konvencionalni način, uzgaja se i u ekološkim uvjetima. Za kvalitetan rast i razvoj, batatu je potrebno razdoblje od tri do pet mjeseci bez mraza. U kontinentalnome dijelu Hrvatske sadnja se planira sredinom svibnja, odnosno sredinom travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Najbolje prinose daje na lakšem tlu uz njegovu dobru propusnost [dreniranost], primjerice u Primorju i Dalmaciji. Najpogodnije je lagano kiselo tlo pH-vrijednosti oko 6. Za uzgoj je potrebno tri do četiri mjeseca, tj. 100 do 120 dana od sadnje do berbe, sve ovisi o tipu tla i prihrani batata. Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen. Može se razmnožavati sjemenom, reznicama i izbojima [presadnicama]. Iako batata ima tijekom cijele godine, vrijeme dozrijevanja je studeni i prosinac. U tim je mjesecima koncentracija hranjivih tvari najviša, okus najbolji, a cijena najniža. 

Batat je visokoenergijska namirnica, sadržava mnogo škroba, a malo šećera, bogata je mineralima, vitaminima i dijetalnim vlaknima. Ima izrazito zanimljiv, sladak okus. Meso može biti od bijele preko žute do narančaste boje. Boja kore može biti bijela, bež, žuta, narančasta, crvena ili ljubičasta.

Za jelo se rabi sekundarno zadebljanje korijena, ali i mlado lišće koje se može pripraviti  kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi.

Može se pripremiti kao krumpir: kuhan, pečen, pržen i na sve ostale načine. Kuhanje na pari bolje je nego u vodi radi očuvanja kakvoće, okusa i arome. Može se preraditi u brašno, čips, sokove, rakiju, pivo i drugo.

Batat se odlikuje i ljekovitim svojstvima. Vrlo je bogat vitaminima A, B6, C i E kao i mineralima kalija, kalcija, magnezija, bakra i željeza. Poznato je da 140 grama batata zadovoljava dnevne potrebe vitamina E. Iznimno je bogat beta-karotenom, fitonutrijentom karotenoidom koji mu daje karakterističnu žutonarančastu boju, ali ga istovremeno čini poželjnom namirnicom za osobe koje imaju teškoća s regulacijom šećera u krvi. Vitamin C i beta-karoten djeluju kao snažni antioksidansi i uklanjaju slobodne radikale, molekule koje uništavaju stanice i stanične membrane i izazivaju bolesti poput raka debeloga crijeva, ateroskleroze i dijabetesa. Antioksidansi su ujedno korisni za dobro funkcioniranje mozga. Vitamin A sudjeluje u zaštiti zdravlja pluća.

Batat je praktički bez masti i kolesterola, što je od velikoga značenja za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih koncentracija masti u krvi i žuči. Batat je vrlo korisna hrana za dijabetičare zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, koji osigurava sporiju apsorpciju glukoze pa nema štetnoga stresa za organizam.

Batat je odličan izvor dijetalnih vlakana koja su neophodna za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debeloga crijeva i sličnih bolesti. Pojedine bjelančevine u batatu ujedno pružaju zaštitu od oksidacijskih oštećenja, stoga, ako želite povećati antioksidacijski potencijal organizma, što češće uključite batat u svoju kuhinju.

■ Piše:  Karla VUKŠIĆ, učiteljica kemije■  OŠ Smiljevac, Zadar ■  LITERATURA: Gospodarski list, listopad 2018. ■ Gospodarski list, veljača 2011. ■ Mateljan, G.: Najzdravije namirnice svijeta, Planetopija, Zagreb, 2008. ■  Fotografije: Getty Images i Pixabay ■