Glazba u filmu predstavlja neizostavan dio. Ona utvrđuje, prenosi, ukazuje, pomaže, predočava i identificira, a sve u svrhu postizanja što boljeg ukupnog dojma. Kako bismo spoznali veličinu njezine uloge u filmu, potrebno ju je što bolje upoznati, a upravo tu mogućnost nudi nam udžbenik Glazbena umjetnost 4.

Zahvaljujući tehnologiji 20. i 21. stoljeća, glazba je postala ravnopravno izražajno sredstvo u  jednom od najpopularnijih medija današnjice – filmu. Njezina je uloga neprocjenjiva i osim što utvrđuje okolnosti, dok na gledatelja prenosi raspoloženje iz filma, ona transparentno ukazuje na detalje koji pomažu razumijevanju zapleta i priče filma, predočavanju vremena i mjesta radnje, identificiranju s likovima te potpunom zaboravljanju da je film tehnološki proizvod. Uz sve navedene uloge važno je naglasiti i njezinu sociološku vrijednost kojom se predstavlja kao razglednica nekog vremena i društva, odnosno povijesni dokument o određenom trenutku.

Povijesni pregled filmske glazbe započinje još u vrijeme nijemog filma kad je kinodvorane punila publika željna novog medija i ne sanjajući što će se sve u bliskoj budućnosti dogoditi. Vrlo je brzo glazba počela pratiti nijemi film, najprije u svrhu prikrivanja buke projektora, a zatim i s namjerom da opiše određene pojave na platnu. Brzinu je razvoja tehnologije pratio i razvoj filmske glazbe koja je od nijemog, preko prvog zvučnog filma, vrlo brzo postala njegov neizostavan dio pružajući gledatelju dimenziju stvarnosti uz pomoć koje je film kao medij postao uobičajen dio naših života.

Zbog oduševljenja publike zvukom te činjenice da su ljudi sve više odlazili u kina kako bi čuli taj zvuk, popularizirali su se filmovi u kojima je glazba imala najvažniju ulogu. Jedan je od prvih takvih filmova bio Čarobnjak iz Oza, filmska adaptacija istoimenog mjuzikla u kojem su pjesma i ples bili sastavni dio priče. Ono što je uslijedilo, početak je danas uobičajene prakse, a odnosi se na primjenu Wagnerove tehnike leitmotiva u filmskoj glazbi koja se primjenjuje motivom ili glazbenom temom opisujući i prateći određeni lik, predmet, emociju ili događaj, ovisno o potrebama i sadržaju filma.

Primjenom su leitmotiva skladatelji došli na ideju stvaranja ilustrativne glazbe u filmu kojom je vrlo uspješno opisivan i praćen pokret s ekrana. Prva primjena takve tehnike skladanja u animiranim filmovima nametnula joj je ime mickey-mousing effect.

Uslijedilo je doba procvata filmske glazbe koje je rezultiralo otvaranjem glazbenih odjela u okviru filmskih studija i stavljanjem sve većeg naglaska na kvalitetu i važnost primjene glazbe u filmu, a odvijalo se paralelno sa zlatnim dobom holivudskog filma koje danas smatramo i zlatim dobom holivudske filmske glazbe.

S vremenom se razvijaju stilske smjernice filmske glazbe i pojavljuju se danas već kultna imena poput Mancinija, Rote, Moricconea i Williamsa. Njihovu je ostavštinu teško dosegnuti jer su svojim glazbenim ostvarenjima zadali visok standard na polju filmske glazbe koji mlade generacije skladatelja moraju nastojati zadržati.

Filmsku glazbu najčešće predstavlja klasična instrumentalna glazba pisana za simfonijski orkestar, često u formi koncerta ili neke druge poznate glazbene vrste ili oblika. Za određene se filmske žanrove s vremenom razvila i glazba prepoznatljivih karakteristika pa tako u horor filmu redovito čujemo primjenu politonaliteta i atonaliteta, neuobičajene načine sviranja akustičnih instrumenata i kratke ponavljajuće motive od svega nekoliko tonova, u western filmu često možemo čuti solo trubu, umjeren do brz tempo i čvrst ritam, a romantičnu melodramu prate skladbe koje imaju duge melodijske linije koje najčešće izvode gudači.

Filmska glazba danas predstavlja glazbu skladanu na suvremen način koji uključuje upotrebu računala i digitalne tehnologije u kombinaciji sa „živim” instrumentima i simfonijskim orkestrima. Tehnologija je tako otvorila nepresušan izvor mogućnosti i ideja koje filmsku glazbu dovode u položaj ravnopravan drugim vrstama glazbe poput jazza, tradicijske glazbe i drugih.

U novom udžbeniku Školske knjige Glazbena umjetnost 4, namijenjenom učenicima četvrtoga razreda u gimnazijskom programu, dr.sc. Irena Paulus za vas je pripremila poglavlje o filmskoj glazbi koje je bogato kvalitetnim i prepoznatljivim glazbenim primjerima te predstavlja razvoj filmske glazbe tijekom povijesti u svijetu i u Hrvatskoj. Također, u pripremi su zanimljivi dodatni digitalni sadržaji koje ćete uskoro moći pronaći na platformi e-Sfera i uz koje ćete još bolje i kvalitetnije spoznati ulogu glazbe u filmu.

■  Piše: Ozana Bijelonjić, prof. mentor | XV. gimnazija | IB World School Zagreb ■