Iz drugih medija
IZ DOMAĆIH MEDIJA ■ OD IDUĆE JESENI ■
OŠ se pripremaju se za tektonsku promjenu, transformirat će se životi učitelja, učenika i njihovih obitelji
objavljeno: 1. ožujka 2023.

Hrvatski obrazovni sustav na pragu je tektonskih promjena u segmentu osnovnog školstva. Velika infrastrukturna i sadržajna transformacija trajat će godinama, ali počinje već najesen uvođenjem eksperimentalne primjene cjelodnevne nastave u 50 osnovnih škola širom Hrvatske. Učitelje očekuju veća satnica i veće plaće, učenike duži i sadržajniji boravak u školi, a roditelje uživanje u slobodnom vremenu s obitelji, rasterećenom dodatnih školskih obaveza poput domaće zadaće i instrukcija. Je li to realno?

Prema najavi ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, ‘vrlo skoro’ raspisat će se javni poziv za 50 škola koje će od iduće školske godine postati domaćini eksperimentalnoj provedbi cjelodnevne škole. Ministar vjeruje da će interes biti velik, premda detalji još uvijek nisu poznati široj javnosti, ali ni školskim ravnateljima, koji će unutar svojih ustanova dirigirati procesima odlučivanja o prijavljivanju na javni poziv.

Pretpostavlja se da će za ‘eksperimentalne’ škole konkurirati ustanove u kojima se već sada odvija jednosmjenska nastava. No čak i ako su infrastrukturno potpuno spremne – imaju dovoljno učionica, kuhinje s toplim obrocima i multifunkcionalne sportske dvorane – trebat će dodatno educirati nastavnike. U svakom slučaju, školama će ostati tek nekoliko mjeseci za pripremu jedne od najvećih reformi u povijesti hrvatskog školstva.

U međuvremenu informacije cure na kapaljku. Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, donekle upoznat s planovima, značenje uvođenja cjelodnevne škole usporedio je s čuvenom reformom školstva pod vodstvom bana Ivana Mažuranića iz 19. stoljeća. Otkrio je da će svaka ‘eksperimentalna’ škola dobiti financijsku injekciju od 300.000 eura, kao i to da učitelji mogu očekivati povišice, okvirno u iznosima od 170 do 270 eura, ovisno o povećanju satnice. Takvi poticaji nužni su u kontekstu promjene radnog vremena i dužeg ostanka u školi, a to se osobito odnosi na učitelje razredne nastave, kao i permanentnu krizu nastavničkog kadra.

U četiri eksperimentalne godine sve ostale osnovnoškolske ustanove trebale bi prilagoditi svoju infrastrukturu, ako je potrebno i proširiti kapacitete, da bi bile spremne za punu primjenu cjelodnevne nastave od školske godine 2017./2018. Mnogima će to biti popriličan izazov, osobito onima s mnogo učenika i malo prostora, koje još uvijek rade u dvije ili čak tri nastavne smjene. Novac će biti najmanji problem: samo u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurano je 2,28 milijardi kuna za izgradnju i dogradnju osnovnih škola da bi se osigurao jednosmjenski rad. Na probleme druge vrste upozorava Đuro Baloević, ravnatelj Osnovne škole Vjekoslav Parać u Solinu. Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

■  IZ DRUGIH MEDIJA ■ tportal.hr