Umjetna inteligencija (AI) već desetljećima mijenja način na koji se ljudi koriste tehnologijom omogućujući računalima da izvršavaju zadatke koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju poput prepoznavanja govora, donošenja odluka i analize podataka. Generativna umjetna inteligencija (GAI), podskup AI-a, postala je posebno popularna posljednjih godina zbog svoje sposobnosti stvaranja originalnog sadržaja.

Kako se ove dvije vrste umjetne inteligencije razlikuju i kako mogu obogatiti naše društvo, osobito u kontekstu obrazovanja, danas o tome u ovom tekstu: definicije, razlike i praktične primjene AI-a i GAI-a.

■  UMJETNA INTELIGENCIJA [ AI ]

Umjetna je inteligencija polje računalne znanosti koje omogućuje sustavima oponašanje ljudskih sposobnosti poput učenja, zaključivanja i prilagodbe. Primjeri uključuju sustave za prepoznavanje lica, glasovne asistente (poput Siri i Alexe), sustave za preporuke (Netflix, Spotify) i autonomna vozila. Razvoj umjetne inteligencije temelji se na strojnom učenju, odnosno neuronskim mrežama, koje takvim sustavima omogućuju obradu velike količine podataka, komunikaciju s ljudima prirodnim jezikom ili drugim neživim sustavima, učenje iskustvom, donošenje zaključaka, prilagodljivo ponašanje i složeno planiranje. Za razliku od ljudi, koji su sposobni istodobno obavljati raznovrsne zadatke, današnji inteligentni sustavi i dalje su usmjereni na specijalizirane i ograničene funkcije. Umjetna se inteligencija može podijeliti na tzv. jaku i slabu. Slaba umjetna inteligencija, kojoj pripadaju svi do sada razvijeni sustavi, pokazuje samo određene aspekte inteligentnog ponašanja. S druge strane, jaka umjetna inteligencija, koja bi posjedovala razinu inteligencije usporedivu s ljudskom (opća umjetna inteligencija) ili je čak nadmašivala (umjetna superinteligencija), još nije postignuta i uključivala bi postizanje svijesti.

Primjena je umjetne inteligencije danas iznimno raznolika obuhvaćajući područja poput strojnog prevođenja, ekspertnih sustava, robotike (posebice kinestetičke umjetne inteligencije), računalnih igara i simulacija, generiranja tekstova i razgovora (chatbotovi), stvaranja glazbe i slika, računalnog vida (prepoznavanje uzoraka, analiza scena), pretraživanja podataka, automatskog programiranja i mnogih drugih područja. U obrazovanju AI omogućava personalizirano učenje, inteligentne tutorijale i analizu učeničkih podataka kako bi se unaprijedila učinkovitost i pristup učenju. Dio računalne tehnologije, kojom se svakodnevno koristimo (primjerice u internetskim preglednicima i sličnim aplikacijama), izaziva brojna pitanja i dileme. Među ključnim izazovima su autorska prava, zaštita privatnosti podataka, sigurnost te zloupotreba “lažnog” sadržaja – poput deepfake tehnologije koja omogućuje stvaranje uvjerljivih slikovnih, audio i videomanipulacija. Dodatno, pojavljuje se i tzv. problem crne kutije, koji se odnosi na poteškoće ili nemogućnost razumijevanja odluka i posljedica, koje proizlaze iz rada sustava temeljenih na složenim algoritmima strojnog učenja.

Zbog ovih izazova, a posebno u kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja, sve se više raspravlja o etičkim i pravnim aspektima umjetne inteligencije, uključujući pitanja njezine odgovorne primjene, opravdanosti korištenja i nužnosti postavljanja jasnih ograničenja.

■  GENERATIVNA UMJETNA INTELIGENCIJA [ GAI ]

Generativna umjetna inteligencija specifična je grana AI-a koja se koristi modelima strojnog učenja. Generativna se umjetna inteligencija u obrazovanju može koristiti za stvaranje personaliziranih materijala poput obrazovnih sadržaja, simulacija i testova koji se prilagođavaju učeničkim potrebama.

Generativna umjetna inteligencija (GAI) predstavlja vrstu tehnologije umjetne inteligencije koja može proizvoditi različite vrste sadržaja – slike, tekstove, sintetičke podatke i zvukove. Koristi se skupovima postojećeg sadržaja kako bi identificirala obrasce te ih koristila za generiranje novog sadržaja. Primjeri uključuju ChatGPT za generiranje teksta, DALL-E za stvaranje slika i druge alate za glazbu, video ili 3D modele.

Generativna je umjetna inteligencija (GAI) predstavljena 1960-ih godina, no tek od 2014. godine došlo je do mogućnosti stvaranja vrlo uvjerljivih autentičnih slika, audiozapisa i videozapisa stvarnih ljudi. Generativna AI ima potencijal da značajno utječe na društvo u različitim područjima. Na primjer, može se koristiti u medicini za razvoj novih lijekova i liječenje bolesti, u umjetnosti za stvaranje novih oblika izražavanja, u poslovanju za optimizaciju procesa i povećanje učinkovitosti. Razumijevanje njezinih mogućnosti i ograničenja pomaže nam prepoznati kako je najbolje iskoristiti njezin potencijal i minimizirati negativne utjecaje. Generativna AI postavlja važna etička pitanja. Mogućnost stvaranja lažnih slika, videozapisa i informacija može dovesti do problema s manipulacijom i zloporabom. Lažne vijesti, krivotvoreni identiteti i manipulacije medijskim sadržajima mogu izazvati štetu društvu i pojedincima. Važno je u obrazovnom kontekstu razumjeti etičke aspekte generativne AI-a i razvijati smjernice za odgovornu primjenu kako bi se izbjegle zloporabe u učenju i nastavi.

■  KLJUČNE RAZLIKE IZMEĐU AI-a I GAI-a

Ključne razlike između umjetne inteligencije (AI) i generativne umjetne inteligencije (GAI) leže u njihovoj funkciji, modelima na kojima se temelje i područjima primjene.

• Dok se umjetna inteligencija općenito fokusira na analizu podataka, donošenje odluka i optimizaciju različitih procesa, generativna umjetna inteligencija ima specifičnu zadaću stvaranja novih sadržaja. AI u obrazovanju može analizirati učenike, prilagoditi metode poučavanja i podržavati nastavnike u donošenju odluka dok je GAI osmišljena kako bi generirala tekstove, slike, glazbu i druge oblike kreativnih sadržaja, čime se otvaraju nove mogućnosti za obrazovne alate i digitalnu umjetnost.

• Druga se razlika očituje u modelima koji se koriste. Generativna se umjetna inteligencija oslanja na napredne modele strojnog učenja poput generativnih suparničkih mreža i transformera koji su dizajnirani upravo za stvaranje originalnih rezultata. S druge strane, umjetna inteligencija obuhvaća širi spektar algoritama koji uključuju metode za klasifikaciju, prepoznavanje uzoraka i predikciju. U obrazovanju AI može analizirati podatke učenika dok GAI omogućuje stvaranje edukativnog sadržaja koji se prilagođava potrebama učenika.
• Treća se ključna razlika odnosi na područja primjene. Umjetna inteligencija ima široku primjenu u industrijama gdje je ključno poboljšati učinkovitost i automatizirati odluke poput financija, zdravstva i logistike. Nasuprot tome, generativna umjetna inteligencija našla je svoje mjesto u kreativnim industrijama, obrazovanju i dizajnu gdje omogućuje inovacije i pruža nove alate za stvaranje sadržaja. U obrazovanju GAI omogućava inovativne pristupe nastave kao što su personalizirani udžbenici, interaktivni materijali i alati koji potiču učeničku kreativnost.

Ove razlike naglašavaju specifične snage i uloge AI-a i GAI-a u današnjem tehnološkom ekosustavu te ukazuju na njihov potencijal za daljnji razvoj i prilagodbu društvenim potrebama.

Razlikovanje umjetne inteligencije od generativne umjetne inteligencije ključno je za razumijevanje njihovih potencijala i ograničenja.

Dok AI unaprjeđuje učinkovitost i automatizira procese, GAI pruža nove mogućnosti kreativnog izražavanja i inovacije. Obje tehnologije mogu značajno doprinijeti obrazovanju. Ova vrsta umjetne inteligencije može biti ključna za inovacije u obrazovnim metodama omogućujući personalizirano i kreativno učenje dok AI podržava sustave za analizu učenika i optimizaciju nastave. Generativna umjetna inteligencija predstavlja tehnologiju koja omogućuje kreiranje originalnih sadržaja. Važno je prepoznati njezin potencijal i utjecaj kako bismo se mogli iskoristiti inovacijama, razumjeti njezinu primjenu u različitim društvenim kontekstima te razviti smjernice za njezinu odgovornu i etičku uporabu.

■  Napisale: Aleksandra HOHNJEC, mag. oec., nastavnik mentor | Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar i mr. sc. Jadranka DOREŠIĆ, dipl. oec., nastavnik savjetnik | Srednja škola Ivan Švear Ivanić Grad ■

……………

IZVORI:  https://www.enciklopedija.hr/clanak/umjetna-inteligencija  ■ htps://www.forbes.com/councils/forbestechcouncil/2018/09/17/ai-vs-agi-whats-the-difference/  ■ https://csi.hr/2024/01/18/generativna-umjetna-inteligencija-ai/ ■ https://levelup.gitconnected.com/what-is-generative-ai-and-why-you-should-be-aware-of-it-1632b3bb896b ■