
U našoj je školskoj knjižnici OŠ „Ivan Benković“ održan susret s poznatom književnicom Željkom HORVAT-VUKELJOM koja je predstavila svoj književni rad učenicima drugih razreda.
Književnica je zanimljivim i interaktivnim izlaganjem približila djeci svijet svojih priča otkrivajući im kako nastaju ideje za knjige i kako izgleda proces pisanja. Posebnu su pozornost izazvali ulomci koje je Horvat-Vukelja interpretirala na jedinstven način, koristeći se izražajnom mimikom i gestikulacijom, čime je likove iz svojih djela oživjela pred publikom.
Tijekom susreta književnica je predstavila svoje poznate slikovnice: Hrabrica, Zelene slikopriče, Nove slikopriče, Balončica i Leteći glasovir. Svaku je slikovnicu detaljno opisala i približila učenicima koji su njezinom originalonom interpretacijom osjetili čaroliju priča. Nakon predstavljanja književnica je učenicima potpisala slikovnice ostavljajući im vrijednu uspomenu na ovaj poseban susret.
Događaj su organizirale učiteljice drugih razreda: Željka Šostarčić, Marija Gorički, Diana Pehar Orešković i Gabrijela Pletikošić u suradnji sa Školskom knjigom. Ovakvi susreti od velikog su značaja za razvoj čitalačkih navika kod djece. „Željka Horvat-Vukelja donosi knjige na poseban način. Njezina energija i pristup djeci ne samo da ih motivira za čitanje već ih potiče i na maštanje, i kreativnost”, istaknule su organizatorice.
Susret je protekao u ugodnoj i poticajnoj atmosferi, a književnica je potvrdila kako rado posjećuje škole ističući da su takva druženja prilika za razmjenu ideja i približavanje književnosti najmlađima.

♦ Tko je Željka Horvat-Vukelja?
Željka je Horvat-Vukelja istaknuta hrvatska spisateljica, urednica i pedagoginja, rođena 25. srpnja 1952. godine u Sinju. Djetinjstvo je provela u Šibeniku i Zadru gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je francuski i španjolski jezik.
Profesionalnu je karijeru započela kao profesorica francuskoga jezika, predajući u osnovnim školama „Vladimir Nazor“ u Zagrebu i „Stjepan Fabijančić Japa“ (danas OŠ Nikole Hribara) u Velikoj Gorici. Od 1986. do 2014. godine bila je urednica časopisa Modra lasta u izdavačkoj kući Školska knjiga koji je bio omiljen među mladim čitateljima.
Kao koautorica sudjelovala je u izradi desetak udžbenika i priručnika za učenje francuskoga jezika. Dvadeset je godina bila članica državne prosudbene komisije smotre LiDraNo, a članica je i Društva hrvatskih književnika (DHK) te Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU).
Već je u srednjoškolskim danima pokazala talent za pisanje objavljujući priče u časopisima i novinama poput Večernjeg lista, Svijeta, Arene, Vikenda i Tine. Svoj je prvi igrokaz „Hipi-hipi-hura“ napisala dok je bila maturantica, a izvodila ga je dramska grupa zadarske gimnazije „Vladimir Nazor“.
Od 1972. godine surađuje s Dječjim i obrazovnim programom Hrvatskog radija koji je emitirao više od stotinu njezinih priča i nekoliko radioigara. Njezini se tekstovi nalaze u čitankama i na popisima književnih djela za cjelovito čitanje. Posebno su poznate njezine slikopriče, podžanr kojem je upravo ona dala ime na hrvatskom jeziku.
Nakon objave svojih prvih slikovnica 1990. godine Željka je Horvat-Vukelja započela književne susrete u školama, vrtićima, knjižnicama i bolnicama šireći ljubav prema čitanju. Gostovala je i u hrvatskim dopunskim školama u Njemačkoj, Švicarskoj i Italiji te u školama na hrvatskom jeziku u Vojvodini.
Jedna od njezinih inovacija su pričokazi – kombinacija priče i igrokaza, u kojima publika sudjeluje zajedno s autoricom, stvarajući jedinstveno književno-scensko iskustvo.
Po odlasku je u mirovinu postala suradnica privatne glazbene škole Glazbaonica Ljubav gdje je devet godina osmišljavala kreativne načine upoznavanja djece s klasičnom glazbom. S Petrom Heisinger napisala je priručnik Pričom do glazbe.
Aktivno surađuje s udrugom Arka – Korablja (Arche international), a njezin neumorni rad na promicanju čitanja i književnosti ostavlja dubok trag u kulturnom životu Hrvatske.

■ Napisala: Gabriela GOLUBIĆ, školska knjižničarka , OŠ Ivan Benković, Dugo Selo ■