Iz školskog svijeta
OŠ DR. FRANJE TUĐMANA, BRELA
Na Islandu stopa pismenosti 99 posto!
objavljeno: 21. listopada 2022.

Učiteljica je hrvatskoga jezika i Erasmus koordinatorica Gorana Babić iz OŠ dr. Franje Tuđmana, Brela u sklopu Erasmus KA1 projekta Let’s improve our teaching boravila na Islandu na stručnom usavršavanju od 10. do 16. listopada 2021. u glavnom gradu Reykjaviku.

Organizator je španjolska organizacija English Matters. Sudionici su ovog tečaja došli iz 19 europskih zemalja.

Tečaj je namijenjen učiteljima, ravnateljima i ostalom školskom osoblju koji bi željeli naučiti o islandskom obrazovnom sustavu, koji se smatra jednim od najzanimljivijih u Europi, jer je Island sa stopom pismenosti od 99 % rangiran na prvom mjestu. Islanđani su treća najpismenija nacija na svijetu. Island je bio jedno od posljednjih mjesta na zemlji koje su nastanili ljudi.

Nakon uvodnih teorijskih predavanja o kulturi, povijesti i obrazovnom sustavu Islanda sudionici su posjetili nekoliko škola. U sklopu terenske nastave Context 4 Content posjetili su Golden Circle, Reynisfjara Beach, gradić Vik i vodopad Skogafoss, kao i nacionalni muzej u Reykjaviku. Učiteljica je Gorana Babić posjetila i Blue Lagoon, jednu od najpopularnijih atrakcija Islanda, kao i Perlan, muzej koji je isprva bio sagrađen u namjeri da čuva termalnu vodu, a danas je odlično mjesto da se dozna više informacija o povijesti Islanda. U Perlanu je ledena špilja koja pokazuje kako izgleda svijet unutar ledenjaka. Plava je laguna poznato geotermalno lječilište na jugozapadu Islanda. Toplice se nalaze u polju lave u blizini Grindavíka, a opskrbljuju se vodom koja se koristi u obližnjoj geotermalnoj elektrani. 

Kultura je Islanđana potpuno drukčija od naše i nesumnjivo utječe na njihov obrazovni sustav.

Islandsko ministarstvo obrazovanja ima osnovne principe po kojima rade sve islandske škole, a to su: održivost, zdrav život, pismenost, demokracija, jednakost, poštivanje ljudskih prava i kreativnost.

Sve škole te principe ugrađuju u svoje školske kurikule, ali škole mogu autonomno odlučivati kako će navedene principe primjenjivati.

Obvezno integrirano osnovno i niže srednje obrazovanje pohađaju učenici u dobi od šest do 16 godina.

Ovisno o školskom uspjehu koji postignu, biraju između općeg ili strukovnog višeg srednjeg obrazovanja u trajanju od četiri godine. Nakon općeg obrazovanja mogu upisati fakultet ili visoku školu, a nakon strukovnog obrazovanja višu strukovnu školu.

Neke su od vještina koje donose bodove pri upisu u sljedeću školu: poznavanje šivanja i kuhanja, poznavanje izrade keramike, fotografije, origamija, poznavanje astronomije, šaha, rada drvom ili metalom…

Učenike se dijeli u grupe ovisno o njihovim sposobnostima – oni učenici, kojima se profesori trebaju najviše posvetiti, idu u razred u kojem ima najmanje učenika; a oni izvrsni idu u razred s najviše učenika jer njima treba najmanje nastavničke pomoći. Učenici po školi hodaju bosi, nastavnike oslovljavaju imenom i komuniciraju vrlo neformalno. Vjerovali ili ne, tamo učenici za marendu jedu isključivo zdravu hranu. Grickalice su i slatkiši zabranjeni.

Rad rukama i ključne životne vještine u islandskom su obrazovnom sustavu u prvom planu. Domaćinstvo je nastavni predmet koji je svakog sudionika osobito oduševio. Sastoji se od triju modula: kuhanje, šivanje i obrada drva te se poučava od prvog razreda.

U trećem razredu učenici dobivaju obvezan engleski jezik, a u sedmom razredu obvezan danski jezik te se danski polaže na maturi jer je Island nekoć bio pod vlašću danskog kralja.

Gotovo svaka škola ima bazen za nastavu TZK-a. Ukoliko škola nema bazen, ima pretplatu za gradski bazen jer je propisan broj godišnjih sati plivanja koji se treba odraditi.

Građanski je odgoj dio svakog predmeta.

U prvim su trima razredima ocjene opisne dok se u četvrtom razredu učenici ocjenjuju samo iz nekih predmeta. Ocjenjivanje iz svih predmeta počinje u petom razredu.

Kod ocjenjivanja osobita se pažnja pridaje odnosu učenika prema radu i učenikovoj suradnji s drugim učenicima.

Udžbenici i radne bilježnice ostaju u školi, osim kad učenici imaju domaću zadaću. Domaća zadaća bude jednom tjedno – najčešće se zadaje u srijedu za ponedjeljak. Zadatak bude vezan uz čitanje. Čitanju Islanđani pridaju osobitu pozornost.

Dok na Islandu sve trgovine zatvaraju u 18 sati, knjižare su otvorene do 22 sata (neke čak i do ponoći). Knjižare su u Reykjaviku omiljena mjesta za sastajanje. Islanđani običavaju sjediti do dugo u noć u knjižari, piti tople napitke te prelistavati i čitati knjige. Književnost je na Islandu vrlo cijenjena – Islanđani su jako ponosni na svoje sage. Budući da se islandski jezik malo mijenjao kroz povijest, Islanđani mogu čitati srednjovjekovne tekstove bez poteškoća. 2011. godine Reykjavik je proglašen UNESCO-vim gradom književnosti.

U svim školama na Islandu prvi sat započinje čitanjem koje traje od 15 do 30 minuta u svim razredima. Svaki razred ima kutak za čitanje.

Nakon čitanja nastavnici provjeravaju razumijevanje pročitanog, svaki put kod nekoliko učenika. Islandski učitelji ističu da je vještina čitanja s razumijevanjem na Islandu izuzetno bitna i da je temelj osobnog razvoja svakog pojedinca jer se čitanje kao vještina primjenjuje u nastavi svih predmeta. Također, islandski su učitelji stava da čitanje na početku radnog dana djeluje na učenike opuštajuće te ih pripremi za radni dan u školi.

Islandski obrazovni sustav usmjeren je na učenike te se sve podređuje njihovom osobnom razvoju. Nastavnici tek povremeno usmjeravaju rad učenika – oni su isključivo moderatori aktivnosti. Učenici istog razreda često tijekom jednog nastavnog sata rade različite predmete prema autonomnoj procjeni učitelja.

Zbog nepredvidivih vremenskih prilika učitelji su jako spontani i spremni su promijeniti planirano u trenu – fleksibilnost je sveprisutna. 

Naglasak u radu je na iskustvenom učenju, kao i na projektnom i timskom radu. Svi učenici imaju besplatne udžbenike kao i sve materijale potrebne za rad u školi. Sve namirnice potrebne za kuhanje, materijale za šivanje i drvo za obradu nabavlja škola.

Prosječna plaća islandskog učitelja iznosi 3700 eura što je za hrvatske prilike puno, no troškovi su života na Islandu vrlo visoki pa tako i cijena najma stana (koja na Islandu iznosi oko 1400 eura).

Ovakav način usavršavanja ima brojne prednosti. Prije svega, omogućava profesionalni i osobni rast odgojno-obrazovnih djelatnika. Na mobilnostima se razmjenjuju iskustva i ideje, dolazi do unaprjeđenja kvalitete škole i multikulturalnosti. Preporučujemo svim školama prijavu projekata u sklopu Erasmus+ programa.