Knjiga sadrži praktične i zabavne vježbe koje pogodne za samostalan rad i učenje te za rad u grupi, a cilj je olakšati učenicima svakodnevne teškoće oko svladavanja i rješavanja školskih zadataka.

Roditelji s pomoću knjige usmjeravaju djecu pozitivnim i konkretnim savjetima. Nastavnici knjigu mogu upotrebljavati u nastavi, a svoja predavanja učiniti kreativnijim i prihvatljivijim za učenike bez obzira na složenost nastavne materije.

Grupa autora govori o tome kako spoznati učenje, misleći pritom na planiranje i usmjeravanje koncentracije za vrijeme učenja, a da se pritom utroši manje vremena.

Kroz tri poglavlja Metodologije učenja, autori usmjeravaju učenika da se preispita zašto uči, zašto želi učiti te što bi volio naučiti. Ne postoji jedan jedinstveni način učenja, svaka osoba je odgovorna stvoriti svoju metodu učenja.

Prvo poglavlje, Tehnike učenja, najduže je i ima jedanaest zanimljivih tema: Učiti učeći, Organizacija prostora, Organizacija vremena, Moja metoda učenja, Konceptualne mape, Čitanje, Pisanje, Razred, Informacije: pomoćne tehnike, Usmena komunikacija i Pomoć pri učenju. Suština je: kako naučiti učiti.

Drugo poglavlje, Komunikacijske tehnike, sadrži 3 teme: Usmeno izražavanje, Govoriti u razredu i Komunikacijske strategije.

Važno je savladati neverbalne aspekte komunikacije (gestikulacija, naglašavanje, kontrola glasa…) kako bismo pojačali poruku koju želimo poslati. Verbalna komunikacija omogućuje slanje ideja i informacija jednom ili više primatelja. Autori tvrde da dobra komunikacija podrazumijeva taktičnost, pristojnost i dobre manire. Govoriti u razredu, tema je koja zanima učenike. Najvažnije je pomoći učeniku da bude sigurniji u sebe, da razmišlja, analizira, uobličuje i dijeli svoje ideje s drugima kako bi stekao ili povećao samopouzdanje. Jasnoća, preciznost, koherentnost i prirodnost, karakteristike su dobre komunikacije.

Trećim poglavljem, Metodologija učenja, valorizira se metodologija učenja. Kvaliteta učenja ovisi o samom učeniku, njegovim sposobnostima, stavovima, prethodnim iskustvima i saznanjima, motivaciji i sposobnosti učenja te strategijama učenja. Na učenje utječe i nastavnik kao i njegov odnos s učenicima…

Treće poglavlje ima osam različitih tema: Osnove učenja, Učenje matematike, Učenje prirodnih znanosti, Učenje društvenih znanosti, Učenje jezika i književnosti, Likovni i glazbeni odgoj, Zdravstveni odgoj te Etički i građanski odgoj.

U knjizi se govori da uspjeh učenja ovisi o sposobnosti osobe da pisano i usmeno komunicira s drugima te pronađe tražene informacije. Razvoj kreativnosti treba započeti u najranijoj dobi jer će tako biti trajniji, a kreativne kapacitete djeteta poticati unutar obitelji i u školi tijekom cijelog obrazovnog procesa koristeći se osnovnim formama različitih umjetničkih izražaja i pripadajućih tehnika.

Autori se fokusiraju na razvoj estetske senzibilnosti i pišu kako je ključan za umjetničke sposobnosti te se temelji na razmišljanju, razvoju percepcije i umjetničkih sklonosti.

Za uspješno učenje nema ništa bolje od izrade plana i dobrog rasporeda koji mora imati sljedeće odlike:

biti realan, biti proporcionalan (neki predmeti zaslužuju više učeničke pozornosti od drugih), biti fleksibilan, jasan i precizan (plan mora sadržavati točno vrijeme učenja za svaki predmet) te biti opušten (uzeti u obzir i vrijeme odmora).

Marijana Križanović, prof.

Osnovna škola Jakovlje