Tako je Animafest najavljen na konferenciji za medije uz sudjelovanje umjetničkog ravnatelja festivala Daniela Šuljića, producentice Vjere Matković, izvršne producentice Paole Orlić te gostiju: Ante Vrdelja, predstavnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA), Alemka Lisinski, glavna hrvatska izbornica festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, te, javljanjem putem Skypea, festivalski gosti Max Hattler, član žirija Natjecanja studentskog i namjenskog filma, i Tomm Moore, autor filma Pjesma mora i predavač na Animafestu Pro.

■  Najavljen je  jednako tako brojan i raznolik program ovogodišnjeg Animafesta, koji će u kina Europa, Tuškanac i Cineplexx Centar Kaptol od 9. do 14. lipnja donijeti više od 300 izvrsnih kratkometražnih i dugometražnih filmova.
Paola Orlić je rekla: Bit će tu programa za zaljubljenike u animaciju, programa za profesionalce, za djecu s roditeljima, izložbi, radionica, predavanja, simpozija, manifestacija izvan kina, večernjih opuštajućih zabava, glazbe… No najvažniji su, dakako, filmovi, i to oni u šest natjecateljskih programa, koji će ponuditi uvid u najnovije trendove, stilove i umjetnička istraživanja suvremene animacije.
Filmove iz programa uvjetno se može podijeliti po četiri tematske linije, kako su to učinili Daniel Šuljić i Vjera Matković. Bili bi to filmovi velikih autora, zatim filmovi koji sugeriraju dobro raspoloženje (tzv. feel-goodi), animirane inovacije i eksperimenti te društveno-politički filmovi.
„Među filmovima velikih autora nalazi se kratkometražni Gospodar Riha Unta, kombinacija lutka-filma i računalne animacije, odnosno priča o psu čijeg je gospodara zamijenio hiroviti majmun. Estonski veteran Unt režirao ga je s velikom pažnjom za simboliku detalja i očitim stremljenjem prema alegorijskoj viziji. Spomenimo i, također kratkometražni, Piloti na povratku kući, postmodernističku preradu zbivanja iz Malog princa Priita i Olge Pärn, ili gorsko-slatku priču o prijateljima astronautima Ne možemo živjeti bez kozmosa Konstantina Bronzita. Među velikim je autorima i Paul Driessen koji se predstavlja s novim, kratkometražnim filmom Mačka susreće psa, u kojem čovjekoliki pas i njegov alter ego te čovjekolika mačka i njen alter ego krivudaju kroz alternativne realnosti koje se međusobno presijecaju.
Dobru bi zabavu trebao garantirati za Oscara nominiran kratkometražni Singl života (Job, Joris & Marieke), o životu kao pjesmi (ploči) koju ne možeš premotati unatrag. I legendarni američki autor Bill Plympton ima novi film u programu Animafesta, dugometražni Preljubnik, o muškarcu i ženi koji nakon slučajnog susreta započinju romansu. Feel-good je i kratkometražni Robovi glazbe Williama Garratta, s lucidnim prizorom različitih publika koje isto tako različito reagiraju na koncertima svojih omiljenih izvođača, a svakako spomenimo i Moj Moulton i ja Oscarovke Torill Kove, o frustracijama tinejdžerke koje izaziva njena proto-hipsterska obitelj“, istakao je Daniel Šuljić.
Vjera Matković naznačila je filmove iz drugih dvaju tematskih spletova. „Među filmovima koji se koristeinovacijama i eksperimentom nalazi se kratki Svijet sutrašnjice sada već legendarnog Amerikanca Dona Hertzfeldta, izveden kolažiranjem računalnih podloga i vrlo jednostavnog crteža. Allison Schulnik u kratkometražnom filmu Željni donosi tradicionalni filmski balet u tehnici stop-animacije i animacije glinom. Hrvatski autori Tomislav Babić i Dalibor Barić snimili su dugometražni filmski eksperiment –Nepoznate energije, neidentificirani osjećaji – u kojem su se poslužili računalnom obradom filma i fotografije kako bi dojmljivim vizualnim kolažem prikazali pseudožanrovsku priču o subjektivnom, unutarnjem doživljaju svijeta.
Niz se filmova bavi i politikom odnosno društvom. Izdvojimo primjerice Gospodin usamljeni Jin Sung Mina, o vršnjačkom zlostavljanju koje kreće radi nalakiranih noktiju glavnog lika. Zlatko Bourek i Pavao Štalter su filmom Wiener Blut tematizirali progon Židova u Drugom svjetskom ratu, a isti je rat okosnica dugometražnog Giovannijevog otoka Mizuha Nishikuba, inspiriranog istinitim događajem. Redateljica Signe Baumane je filmom Kamenje u džepovima oslikala sovjetsku, a zatim i nacističku invaziju u Latviji, ispričavši osobnu pripovijest isprepletenu s poviješću, uz feministički komentar. Jalal Maghout je u fokus svog aktivističkog filma Suleima stavio sudionicu sirijske revolucije, a Zastavice na plaži Sarah Saidan, čija je stilizacija na tragu proslavljenog Persepolisa, govori o pripremama Iranki za natjecanje u plivanju ali dakako i o širem društvenom kontekstu Irana“, najavljuje Vjera Matković.

■  Tematska okosnica: Alisa u zemlji čudesa
Sve se navedene četiri tematske linije mogu naći i u filmovima objedinjenima ovogodišnjom tematskom okosnicom, Alisom u zemlji čudesa Lewisa Carrolla, književnim klasikom objavljenim prije ravno 150 godina koji animatore inspirira i dan-danas. Alisu gledamo u dugometražnim adaptacijama među kojima svakako valja izdvojiti jedan od najuspješnijih Disneyjevih dugometražnih klasika, Alisa u zemlji čudesa iz 1951., koji će mnogi prvi put imati prilike vidjeti na velikom platnu. No publici donosimo i od Disneyjeve sasvim različitu Alisu, poput one velikog češkog nadrealista Jana Švankmajera. Tu su i filmovi iz dva intrigantna kratkometražna programa koji se adaptacijama Alise bave direktno ili indirektno, a dijelom ih čine 18+ filmovi, koji nisu namijenjeni djeci.

■  Majstori animacije
Program Majstori animacije povest će na putovanje kroz bližu i dalju povijest animiranog filma, a preporučujemo ga svima koji žele stvoriti ili utvrditi „temelje“. Za početak, svakako treba pogledati filmove Michela Ocelota, francuskog velikana animiranog filma te „pjesnika animacije i istraživača medija“ koji će na dan otvorenja festivala primiti Animafestovu Nagradu za životno djelo. Ocelota je posebno najavila Alemka Lisinski, glavna hrvatska izbornica festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, partnera „francuskog“ dijela Animafestova programa: „Baš kao i cijeli tim Festivala Rendez-vousa, oduševljena sam suradnjom s Animafestom, koji zauzima doista posebno mjesto u programu francuske kulturne sezone. Naročito smo sretni da je legenda francuske i svjetske umjetnosti animacije, Michel Ocelot, počašćen nagradom Animafesta za životno djelo, a još smo sretniji da će hrvatska publika imati prilike pogledati ciklus njegovih prekrasnih filmova, među kojima je i Troje izumitelja, te Azur i Asmar, prekrasna bajka koju vas pozivam da pogledamo zajedno na open-air projekciji na Zrinjevcu 12. lipnja. Avangardni duh Animafesta ojačat će i francuski umjetnici, glazbeno-grafički duo Gangpol & Mit, svojim maštovitim svijetom digitalnog popa, šarene geometrije i apokaliptičkih crtića“, kazala je Alemka Lisinski.

■  Hrvatski majstor animacije kojem se ove godine posvećujemo bit će Zlatko Bourek, autor koji od početaka svoje karijere figurira kao osobito markantna autorska pojava.

Oni koji ga još nisu upoznali sad to mogu učiniti putem sedam njegovih filmova iz 60-ih i 70-ih. Poseban fokus Borivoj Dovniković Bordo, kao selektor programa Hrvatski animirani film, ove godine stavlja na uzbudljive 1966. i 1967. Od stranih autora, u programu 3×3 predstavljamo već spomenutog veterana stop-animacije Riha Unta iz Estonije, zatim neokrunjenu kraljicu indie animacije Signe Baumane iz New Yorka/Latvije te Francuza Calvina Antoinea Blandina.

■  Posebni programi
Bit će prilike i za uvid u austrijske animacijske eksperimente, od radova pionira austrijske nezavisne animacije do najaktualnijih radova. Tradicionalno donosimo i pregled filmova koji su konkurirali za nagradu Cartoon d’Or 2014., strukovnu nagradu za najbolji europski kratki animirani film godine, kao i najzanimljivije animirane glazbene spotove (program Kino za uši).