U Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“, Krapina održale smo s učenicima 4. a razreda integriranu nastavu za kraj Mjeseca hrvatske knjige 2023. i u sklopu aktivnosti eTwinning projekta „Uz čitanje riječi rastu 4“.

Šuma Striborova i Regoč Ivane Brlić-Mažuranić nezaobilazna su lektirna djela za učenike 4. razreda, a ove smo im školske godine posvetili posebnu pažnju jer se obilježava 85. godišnjica smrti (21. 9. 2023.) i 150. godišnjica rođenja (18. 4. 2024.) književnice.

Stupili smo u kontakt s Osnovnom školom Ivane Brlić-Mažuranić Ogulin i njihovom ravnateljicom Anđelkom Salopek te učiteljicama i učenicima 3. i 4. razreda s kojima ćemo tijekom školske godine surađivati.

Budući da je 2023. Europska godina vještina, cilj nam je razvijati osnovne vještine pismenosti (čitanje, slušanje, govorenje, pisanje), odnosno razvijati čitalačke kompetencije učenika kao temelj svih kompetencija, a uz to želimo razvijati njihovu kreativnost, maštu, samopouzdanje, empatiju i druge životne vještine.

Kako smo spojili tradicionalno i digitalno, slijedi u nastavku.

REGOČ

Uvodni smo dio sata započeli otvaranjem vrata u čudesan svijet Andersenovih bajki. Učenici su dobili različite odlomke iz Andersenovih bajki (Djevojčica sa žigicama, Ružno pače, Mala sirena i Carevo novo ruho). Zajedno su pročitali odlomke te pokušali otkriti naslove bajki kojima pripadaju odlomci. Porazgovarali su o autoru Hansu Christianu Andersenu i o tome što su bajke.

Naši su školarci bili aktivni i u zajedničkom konstruktivnom razgovoru došli do zaključka da i mi u Lijepoj Našoj imamo hrvatskog Andersena, književnicu Ivanu Brlić-Mažuranić. Sjedeći ukrug, učenici su razgovarali o onome što već znaju o Ivani Brlić Mažuranić, a zatim smo odlučili pogledati zanimljiv film o njezinu životu i djelu. Učenici su dobili nastavne listiće koje su rješavali pogledavši dokumentarni biografski film.

Najavili su ulazak Regoča u razred i započeli raspravu o tome zašto je Regoč bajka, kakvi se likovi u bajci pojavljuju, koje poruke iz bajke možemo prenijeti u svoje realne živote. Raspravljali su o mjestu i vremenu radnje. Debatom o pročitanoj bajci iznosili su stavove, kritički su promišljali o pročitanom i pokušali se uživjeti u uloge Kosjenke, Regoča, Ljilje i ostale djece te starca i starice.

Prvi su sat zaključili pripovijedanjem redoslijeda događaja i naučili što je sažeto pripovijedanje naglašavajući da takvo pripovijedanje mora sadržavati najvažnije detalje koji su bitni za smisleno pripovijedanje priče. Za domaću su zadaću učenici dobili zanimljiv zadatak. Podijelili smo ih u skupine, a svaki je učenik u skupini dobio svoju ulogu: pripovjedač, ton-majstor, Kosjenka, Regoč, Liljo, ostala djeca te starac i starica. Cilj je bio da učenici povežu znanje hrvatskoga jezika i likovne kulture. Učenici su trebali izraditi likove od kartona i štapića oživljavajući ih na način da im pridodaju osobine likova iz bajke Regoč.

Učenici su ozbiljno shvatili ovaj zadatak izradivši predivne kartonske likove koje su donijeli na sljedeći sat. Prije nego li su se podijelili u skupine, u razred je ušetala gđa Ivana Brlić-Mažuranić koja je sjela na vrući stolac. Novinari 4. a razreda dobili su priliku razgovarati s hrvatskim Andersenom postavljajući joj pitanja. Ivana je bila oduševljena oštroumnim novinarskim pitanjima, a učenici 4. a njezinim zanimljivim odgovorima. Na kraju je intervjua međusobno oduševljenje iznjedrilo gromoglasan pljesak.

Jedna je od aktivnosti bila i uživljavanje u ulogu detektiva. Učenici su istražili  što je kazalište sjena pokušavajući zaključiti zašto su izrađivali kartonske likove koje su morali donijeti sa sobom.

Zaključak je bio jasan: danas se pretvaramo u glumce i ostalo umjetničko osoblje koje je potrebno da bi naše kazalište sjena oživjelo. Zajedničkim snagama i umjetničkim pristupom svaka skupina učenika, koja je unaprijed imale dodijeljene uloge i zadatke, izradila je svoju najavu za kazališnu predstavu imenujući svoju kazališnu skupinu. Učionica nam je postala prava mala kazališna pozornica, a učenici 4. a izuzetno nadareni glumci i glumice, kostimografi, scenografi, dramaturzi i autori glazbe.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

ŠUMA STRIBOROVA

U uvodnom su dijelu integriranog sata ponovili što znaju o Ivani Brlić-Mažuranić. Zatim je pokazan digitalni obrazovni sadržaj napravljen za integrirani nastavni sat Hrvatskoga jezika i knjižnice. Poigrali su se puzlama razvijajući vještine snalaženja, promatranja, slaganja, uočavanja i digitalnih kompetencija. 

Učenici su ponovili obilježja književnog djela bajke aplikacijom Wordwall. Slijedio je razgovor o djelu pa su kreativnom igrom u Wordwallu odredili redoslijed događaja u bajci.

Slijedilo je pisanje činkvina, pjesmica od pet stihova. Učenici su sami birali temu pjesme.

Nakon literarnog rada odigrali su kviz znanja u digitalnom alatu Kahoot što uvijek rezultira veseljem i grajom. Pojačava se natjecateljski duh, pažnja, dinamičnost, uzbuđenje, a istovremeno se uči, ponavlja i zabavlja. Kao u svakoj igri, imali smo i pobjednike.

• 

• 

• 

Na drugom su integriranom satu utvrdili osnovne pojmove o bajci Šuma Striborova umnom mapom (mjesto i vrijeme radnje, glavni i sporedni likovi…).

Slijedilo je učenje i primjena online aplikacije Breaking News u stvaranju vlastite najnovije vijesti koja se odnosi na sadržaj Šume Striborove i Regoča. Učenici su se tijekom ove aktivnosti služili tabletima.

Poučeni o važnosti zaštite autorskih prava, učenici su istraživali mrežnu stranicu Pixabay na kojoj se nalaze besplatne fotografije. Pojmove su u tražilici upisivali na engleskom jeziku.

• 

• 

Učenici su bili maštoviti  i kreativni razvijajući tako digitalne kompetencije i kreativnost. Donosimo nekoliko primjera učeničkih radova i fotografija s integriranog sata s knjižničarkom.

🔶 MAJKA

Lijepa, dobra.

Plesati, pjevati, crtati.

Majka je temelj obitelji.

Cvijet.

■ Magdalena H.

🔶 TINTILINIĆ

Pametan, radostan.

Plesanje, pjevanje, igranje.

Malik je veseo Domaći.

Vatra.

■ Tara K.

🔶 REGOČ

Velik, čudan.

Brojiti, spavati, hodati.

Regoč jako voli Kosjenku.

Div.

■ Tija S.

🔶 KOŠARKA

Korisna, zabavna.

Igrati, trčati, voditi.

Košarka je koristan sport.

Zdravlje.

■ Noa S.

• 

• 

• 

• 

• 

Vjerujemo da je ovaj primjer dobre prakse lijepa ideja i pokazatelj kako se može biti kreativan i kako je moguće kombinirati tradicionalno i suvremeno poučavanje te učenje kojim se razvijaju različite vještine uz koje se raste.

■  Napisale: Suzana Pracaić, stručni suradnik kniižničar, izvrstan savjetnik, i Suzana Galović Šalković, učiteljica razredne nastave. ■