Iz školskog svijeta
OŠ EUGENA KUMIČIĆA, SLATINA
Škola mira i prijateljstva
objavljeno: 16. veljače 2021.

Škola mira i prijateljstva naziv je projekta koji se provodi u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Slatini koji je financiran sredstvima Europske unije na Erasmus+ programu  ključnom aktivnošću 1: Mobilnost u svrhu učenja za pojedince u vrijednosti od 25 446 eura.

Projekt se provodi u razdoblju od 6. rujna 2020. do 5. prosinca 2021. godine, a u njemu sudjeluje jedanaestero učitelja razredne i predmetne nastave (Ivana Strupar, Iva Vilček, Ivan Drokan, Renata Grahovac, Rajka Avirović-Gaća, Silvija Mađarić, Vera Menčik, Kristina Premec, Željka Novotni, Vesna Košutić i Melita Schmitz).

Projekt je napisala koordinatorica projekta Melita Schmitz. Osnovna škola Eugena Kumičića ima dugogodišnju tradiciju provedbe međunarodnih projekata i projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije pa je tako i ovaj projekt nastavlja tradiciju već uspješno provedenih projekata: Comenius, „Plesni prijatelji“; KA1: „Djeca budućnosti“,  „Škola bez granica“, KA2 „Game“, uz to je provedeno 20 e-Twinning projekata kao i projekti sufinancirani iz pretpristupnih fondova Europske unije: IPA 2: „Zajedničkom suradnjom osnovnih škola Sigetvara i Slatine do boljega znanja“; IPA 2: „Znanjem i prijateljstvom za bolje sutra“; IPA 4: „Informatička znanja za uspješnu i kreativnu budućnost“; IPA 2: „Sport, ICT, jezične kompetencije u službi očuvanja tradicije obrtništva i konkurentnosti na tržištu rada učenika Slatine i Sigetvara“.

Potrebu provođenja ovoga projekta pokazali su rezultati istraživanja koje je iznjedrilo rezultate namjene učeničke uporabe internetom –  koriste li se internetom za učenje ili za provođenje slobodnog vremena. Istraživanje je provedeno u Virovitičko-podravskoj županiji.

Prema rezultatima anketnog istraživanja u Virovitičko-podravskoj županiji, provedenom u pet obrazovnih ustanova županije, među 372 učenika vidljivo je da se 97 % učenika koristi internetom, no čak 91 % učenika koristi se internetom bez kontrole roditelja (roditelji nemaju uvid u vrijeme provedeno na internetu niti u sadržaje/informacije kojim se njihova djeca koriste internetom), samo 3 % učenika koristi se internetom za učenje, a čak se 9 % učenika budi noću kako bi provjerilo obavijesti i društvene mreže što, posljedično, utječe na njihovu koncentraciju na nastavi. (Posljedica ovakvog korištenja interneta je neispavanost, umor, dekoncentracija, slab uspjeh na nastavi, demotiviranost.)

Zabrinjavajući su rezultati nacionalnog istraživanja „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih“ , koje je provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba u 2019. godini, a rezultati istraživanja pokazali su kako 99,5 % učenika ima pristup internetu od kuće, 95,1 % mobitelom, a 77,9 % u školi. Svaki treći adolescent društvenim se mrežama koristi od tri do pet sati dnevno, a svaki peti adolescent više od pet sati dnevno. Čim stigne notifikacija, gotovo svaki drugi adolescent odmah provjerava društvene mreže, svaki treći provjerava ih nekoliko putadnevno, a svaki peti adolescent društvene mreže provjerava učestalo, bez obzira na to je li stigla notifikacija ili ne.  U Hrvatskoj je 565 adolescenata, odnosno 35  % mladih otišlo na susret s osobom koju su upoznali na društvenim mrežama. Pokazalo se da je u životima tinejdžera prisutna pojava takozvanog sextinga koja podrazumijeva slanje, primanje ili prosljeđivanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja koji uključuju slanje pisane poruke, osobne ili tuđe fotografije i videouratke mobitelom ili internetom. Barem je jednom 58,6 % adolescenata primilo poruku seksualno izazovnog sadržaja, 52,4 % adolescenata primilo je seksualno izazovne fotografije ili video, 10,8 % adolescenata primilo je vlastite seksualno izazovne fotografije ili video, 19,7 % adolescenata primilo je seksualno izazovne fotografije ili video partnera, 50,5 % adolescenata dobilo je seksualno izazovne fotografije ili video poznanika. Ovi su podatci vrlo alarmantni te smo zato odlučili našu pažnju posvetiti upravo seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju na internetu.

Drugo se polje djelovanja odnosilo na neprimjereno ponašanje učenika pa je potreba utjecati na razvoj pozitivnih socijalnih vještina kod učenika, ali i na razvoj i spoznaju da učenici mogu sami sebi pomoći u kontroli emocija, kao i u olakšavanju teških i izazovnih situacija u školi i u osobnome životu.

Zanimljivom činjenicom pokazala se situacija kad su učenici prvog razreda dobili odgojne mjere, što se i nije baš događalo u školama, te zabrinjavajuća količina odgojnih mjera koje su izrečene učenicima viših razreda. Izostanci učenika, gotovo 28 000 izostanaka, što je 35 sati godišnje po učeniku, pokazatelj je koji vapi za djelovanjem i pomoći učenicima.

Osmišljena su dva Kurikula, područja djelovanja, a to su: sprječavanje međuvršnjačkog zlostavljanja i zlostavljanja na internetu i razvoj pozitivnih socijalnih vještina  u koji pripadaju komunikacija, briga o svome mentalnome zdravlju, poboljšanje učenja i koncentracije (pametni pokreti tijekom nastave, vježbe pomnosti i koncentracije, smirivanje uma i smirivanje uma u izuzetno stresnim situacijama, samoregulacija emocija, osmišljavanje osobnog i društvenog života, razvoj osobnosti, inteligencije, samopoštovanja i samopouzdanja kao i prihvaćanje različitosti i međusobne tolerancije). U školi će se prvi put primjenjivati mindfulness  (pomnost), a to su vježbe smirivanja uma i koncentracije.

Vježbe se izvode po preporuci Poliklinike za zaštitu djece i mladih iz Zagreba. Riječ mindfulness znači: zastati, usmjeriti pažnju, biti prisutan, biti svjestan. Vježbe mindfulnessa pomažu umiriti um, usmjeriti pažnju, sabrati misli i reagirati svjesnije u stresnim i izazovnim životnim situacijama. Uz mindfulness povezane su i vježbe disanja, odnosno vježbe samoregulacije, i to uz smirujuću glazbu i mirise eteričnih ulja kao i dobru prozračenu prostoriju.

Učenici se upućuju na važnost vježbanja kao i pravilno istezanje mišića te se takozvani „pametni pokreti“ primjenjuju tijekom nastavnoga sata kako bi se učenicima  ublažio umor i kako bi se mogli koncentrirati na sadržaje nastavnoga predmeta.

Nažalost, zbog trenutačne epidemije koronavirusa učenici se ne mogu koristiti ležaljkama za opuštanje tijela, već se vježbe izvode u sjedećem položaju. Važno je reći da su učenici svih dobnih skupina prihvatili ove vježbe te radosno dolaze u školsku knjižnicu gdje ih knjižničarka Melita Schmitz poučava novim vježbama mindfulnessa uz poticanje čitanja i razvijanje ljubavi prema knjizi.

Kao rezultati projekta osmišljene su izvannastavne aktivnosti koje se provode u školi: „Pronađi mir u sebi“, „Pozitivno-kreativna radionica“, „Sigurno surfanje“, „Kreirajmo zajedno“ i „Pomozi mi da moj prelazak bude lak, a ja sretan i odgovoran đak“. Ciljane su skupine u  projektu svi sudionici nastavnoga procesa – učenici, roditelji i  učitelji Škole.

Sa svim aktivnosti koje se provode u ovome projektu, školski Kurikul će biti obogaćen uvođenjem neformalnih oblika poučavanja (pomnost, meditacija, pametni pokreti) kojima se želi odgovoriti na izazove današnjega načina života te se tako želi stvoriti okolina koja će rezultirati usvajanjem ključnih kompetencija potrebnih na konkurentnom tržištu rada, ali koje prvenstveno trebaju zadovoljiti potrebu osobnoga rasta i razvoja pojedinca.

■ Piše: Melita Schmitz, dipl. bibl. savjetnik ■ OŠ Eugena Kumičića, Slatina ■