Aktualno
U NOVOME ERASMUSU DARĐANSKI OSNOVCI UČE O STEM-U NA ZABAVAN NAČIN
Za poslove budućnosti prvu su podršku dobili u Turskoj
objavljeno: 2. studenoga 2022.

Prije deset dana vratili su se iz turskog grada Samsuna, u kojem im je gostoprimstvo pružila suvremena i moderna privatna škola Ozel Matematik Fen Bilimleri Ortaokulu, na čelu s Fatmom Bozdag Al. Uz Darđane, u projektu sudjeluju i njihovi vršnjaci iz Slovačke, Poljske, Grčke, Švedske i Turske.

Otkad su 2016. prigrlili prvi europski projekt, erasmusovci baranjske OŠ Darda ne posustaju. Pretkraj prošle godine priključili su se novome trogodišnjem projektu (do 31. listopada 2024.) čiji je koordinator Záklqadná škola iz Košica u kojem će darđanski učenici s vršnjacima iz Slovačke, Poljske (Szkola Podstawowa nr 7 im. Janusza Korczaka Gizycko), Grčke (1o Piramatiko Dimotiko Sholio Alexandroupolis), Švedske (Internationella Engelska Skolan Helsingborg) i Turske učiti o STEM-u na zabavan način (Fun & Engaging STEM Activities For Tomorrow’s World). Pridružila im se i Akademija za međunarodnu znanost i istraživanje (AISR) iz Letterkennyja (Irska). Nagrađivani je to međunarodni centar koji nudi inovativne i uzbudljive STEM klubove za malu djecu potičući ljubav prema znanosti, tehnologiji i matematici od malih nogu.

Raznolike STEM aktivnosti učenici odlično prihvatili

Želimo motivirati učenike da istraživačkim i eksperimentalnim aktivnostima zavole STEM predmete. Aktivnosti usmjeravamo na povećanje i stvaranje ugodnijeg i poticajnijega načina učenja matematike i prirodnih znanosti. Nataša Mesić Muharemi, hrvatska koordinatorica, istaknula je da STEM predmeti doprinose razvoju logičko-deduktivnog uma i sposobnosti kod učenika, što je jedna od glavnih kompetencija u aktivnome građanstvu, dodajući da je vrijednost projekta 323 804 00 eura, a za darđansku je školu predviđeno 45 73000 eura.

Prije deset dana vratili su se iz Samsuna (Turska) u kojem im je gostoprimstvo pružila suvremena i moderna privatna škola Ozel Matematik Fen Bilimleri Ortaokulu, na čelu s Fatmom Bozdag Al. Ondje su učenici šestoga razreda: David Cvik, Bane Mandić i Petar Novaković te sedmoga razreda: Lucija Panić i Nikolina Stojaković u pratnji koordinatorice Mesić Muharemi i učiteljica Andreje Dorić i Branke Horvat učili primijeniti svoje znanje i vještine iz robotike, matematike i fizike.

Naučili su, tako, programirati prepoznavanje lica u VEXcodu VR koje funkcionira na način da računalo zapamti lice neke osobe i izvrši zadanu radnju što je, primjerice, vrlo korisno u zaštiti osobnih podataka. Konstruirali su i trasirali zavojitu cestu nizbrdo koju automobil mora prijeći, a da se ne prevrne.

Sudjelovali su i u kemijskim pokusima puhanja balona kvascem te eksplozije vulkana, a na Medicinskome fakultetu jednoga od dvaju sveučilišta u Samsunu poslušali su predavanje o krvnim grupama. Naposlijetku, STEM su područje zaokružili u Kizilirmak delti, najvećem polju ptica u Turskoj i trećem u svijetu (iza Italije i Nizozemske). Između ostalog, ondje prezimi 150 vrsta ptica iz Sibira, a nalazi se u Bafri, 51 kilometar od Samsuna te 20 kilometara južno od Crnoga mora. Ljepote prirode istraživali su biciklirajući i razgledom iz turističkoga autobusa. I ondje je, uobičajeno, tradicionalni turski piknik podrazumijevao različite bureke, pite i baklave.

Dobra je suradnja učenika i učitelja nastavljena i na završnoj svečanoj večeri kada je svaka zemlja pokazala svoje tradicionalne plesove. Društvena i kulturološka osviještenost opet su bile na djelu, a za svoj su trud i rad sudionici primili međunarodne certifikate. Svečanosti su nazočile i domaće obitelji koje su toplo i srdačno primile i ugostile djecu, sudionike projekta. Složili su se da im je to bilo vrlo lijepo iskustvo nakon pandemijskih godina izolacije.    

Kao i u drugim europskim projektima, i Turci su se pokazali srdačnim i ljubaznim domaćinima te su svojim gostima pokazali dio onoga što imaju i koje vrednote njeguju. U gotovo dvomilijunskome Samsunu (udaljenome 740 kilometara od Istanbula i 410 od glavnoga grada Ankare), smještenome u središnjem i sjevernom dijelu Turske, glavnoj turskoj izvoznoj luci na obali Crnoga mora (duhana, tekstila, vune, voća i željezne rude), posjetili su Bandirmu – brod spomenik, u čast Savršenome. Godina 1919. vrlo je važna za Turke jer je te godine Mustafa Kemal Atatürk stao na čelo nacionalnog otpora protiv grčke invazije. Kad su, kasnije, izborili nezavisnost, bio je prvi predsjednik i premijer. Ukinuo je nošenje zara i fesa, žene su dobile građanske slobode, uveo latinicu… Retuširan, lijep, mlad i zgodan, na fotografijama, nalazi se danas posvuda po gradu kao i na zidovima škola.

Na vrlo lijepoj i atraktivnoj šetnici uz more nalazi se i Selo Amazonki. Umjetno je to selo napravljeno za pet mjeseci na velikoj površini u spomen na Tupije, žene ratnice, iz brončanoga doba. Snažne i neustrašive, nastavljale su žensku lozu – muškarce bi seksualno iskoristile, djevojčice bi zadržale i odgajale u istome duhu, a dječake bi predale tatama da s njima žive u drugom selu. Podnijele su i veliku žrtvu – odrezale bi si jednu dojku kako bi mogle odapinjati luk i strijelu. Muškarce bi, štoviše, maltretirale, zlostavljale i zatvarale iza rešetaka.

Ipak, najimpresivniji dio prijestolnice Crnoga mora i Atatürkovoga grada njegova je široka avenija uz more u pravcu istok – zapad, uz koju su nanizane vrlo lijepe i atraktivne zgrade državnih ureda, hotela i trgovina. Kao i svugdje na Orijentu ne smije se zaobići ni Pazar koji domaćima i turistima nudi bogat izbor odjeće, suvenira i rukotvorina te hrane i pića po popularnim cijenama, uz obvezno cjenkanje.

Domaćini pokazali što imaju i što njeguju

Domaćini su, također, organizirali i posjet 124 kilometra južno od Samsuna udaljenoj Amasyji koja je, prema vjerovanju, dobila naziv po kraljici Amazonki koja je ondje živjela. Smještena je u planinama iznad obale Crnoga mora, u uskoj dolini uz obalu rijeke Yeşilırmak i povezuje luku Samsun s unutarnjim dijelovima države. Grad se ponosi svojom više od 7500 godina starom jezgrom otomanske arhitekture, kao i kraljevskim grobnicama Ponta uklesanima u stijene iznad tih atraktivnih otomanskih kuća pretvorenih u butike hotele, restorane i barove. Istraživanja pokazuju da su grad prvi naselili Hetiti, potom Frigijci, Kimerijci, Lidijci, Grci, Perzijanci i Armenci, a sve to potvrđuje i Arheološki muzej Amasyje koji ima veliku i zanimljivu zbirku artefakata iz mnogih razdoblja antike, uključujući mumije mongolskih ilhanidskih vladara Amasyije i četvero djece koje nisu, poput egipatskih, umotane u platno. Zbog umjerene klime grad je poznat i po proizvodnji malih sočnih i ukusnih jabuka pa su ih izletnici kušali, kao i jabučne fine prerađevine poput čaja, soka i bombona.

Djeci je posebno bilo zanimljivo u tamošnjemu muzeju tragičnih ljubavnih (svjetskih) priča, među kojima se ističe domaća o ljubavi Ferhata prema princezi Şirin. Kako bi pokušao pridobiti očevu naklonost, prokopao je tunel kroz planinu (navodno 25-kilometarski) i doveo izvorsku vodu do njegovih palača. Nažalost, dok je to radio, poslana mu je lažna vijest da je Şirin umrla te se bacio sa stijene. I princeza je ubrzo umrla, a stara orijentalna legenda i danas živi u vanjskome i unutarnjem dijelu muzejskoga prostora kao i u mnogim književnim, kazališnim i glazbenim preobrazbama.

Sve u svemu, lijepo smo se osjećali u velikoj i lijepoj državi na dvama kontinenta u kojoj svake godine ubrzano i značajno raste broj stanovnika pa ove godine, službeno, premašuje 84,6 milijuna.

Da je Turska mnogoljudna zemlja koja želi privući i brojne turiste iz Europe i cijeloga svijeta, vidljivo je i na novome istanbulskome aerodromu koji je grad u gradu i koji od 2008. godine želi postati najvećom europskom, ali i svjetskom zračnom lukom po broju putnika. Njezini su inovativni projektanti, primijenivši moderne tehnologije, pokazali da su u gradnji imali STEM pristup (matematiku, informatiku, inženjerstvo i prirodne znanosti), baš kako ga žele imati i mladi erasmusovci u projektu.

■   Piše: Branka Horvat, učiteljica hrvatskoga jezika | OŠ Darda ■