Škole u Danskoj bile su među prvim ponovno otvorenim školama. Postoji mnogo praktičnih stvari koje treba uzeti u obzir da bi se stvorilo sigurno školsko okruženje za osoblje i učenike. Evo nekoliko savjeta iz Danske o sigurnom i učinkovitom otvaranju škola.

Međunarodna škola u Kopenhagenu prije dva tjedna ponovno je otvorila svoja vrata za gotovo 400 učenika predškolske i osnovnoškolske dobi.

Razgovarali smo s upraviteljem škole Kentom SEHESTEDOM u želji da saznamo što je sve napravljeno u pogledu osiguravanja fizičke udaljenosti, kao najvećeg i najizazovnijeg zahtjeva za djecu te dobi.

1.] Jasni znakovi i jasne upute dostupni su prije upućivanja u školu i dolaskom pred školu, a daje ih upravitelj i svi suradnici.

Kao prvo, važno je pobrinuti se da sve nove mjere budu jasno objašnjene roditeljima i školskom osoblju tako da oni unaprijed znaju kako će izgledati novi školski dan.

„Od velike je pomoći bilo to što je naš ravnatelj roditeljima poslao e-poruku s jasnim uputama nekoliko dana prije otvaranja škole“, kaže Sehested.

To je značilo da je većina roditelja i učenika bila dobro pripremljena i unaprijed znala što napraviti već od prvog dana. Uz to, kada roditelji i učenici stignu u školu, Sehested i drugo školsko osoblje dostupni su za bilo kakva pitanja.

„Moji kolege i ja vani smo svakog jutra, nosimo prometne prsluke, pomažemo ljudima da stanu u odgovarajuće redove. Odgovaramo na njihova pitanja i ondje smo za njih – to pomaže da se svi osjećaju sigurno.“

2.] Fizičko distanciranje počinje vani.

Dolazak u školu predstavlja jedan od najrizičnijih koraka u tom procesu zbog opasnosti od potencijalnog kontakta, stoga je ključno postaviti mjere prije ulaska u školu koje ljudima pomažu držati udaljenost.

 „Mi smo se koristili stupićima za kontrolu prometa da bismo formirali red s dva metra razmaka između stupića. To zaista pomaže osigurati fizičku udaljenost.“

3.] Fizičko distanciranje nastavlja se u školi.

To se nastavlja i unutar škole također: „Stavili smo samoljepljivu traku na pod da bismo pomogli djeci da se međusobno ne približuju. Djeci je mnogo lakše ako mogu vidjeti gdje bi trebali stajati“, kaže Sehested.

4.] Vrijeme dolaska i odlaska jasno je određeno.

Da bi izbjegli gužvu, učenici stižu i odlaze u različito vrijeme. Polovica učenika stiže u školu u 8.30, a druga polovica u 9, dok učenici odlaze iz škole u 14.30 i 15.00 h.

To može značiti da usluge javnog prijevoza nisu izvedive s obzirom na vrijeme i gužvu.

„Na žalost, morali smo otkazati naš školski autobusni prijevoz zbog toga što nismo mogli ostvariti dovoljnu udaljenost i svesti na potreban minimum broj djece na jednom mjestu“, kaže Sehested.

5.] Smanjenje i usmjeravanje ljudi i izbjegavanje gužve ključno je za provođenje mjera.

Još jedna ključna stvar koju treba uzeti u obzir jest pobrinuti se da postoje dobro upravljane ulazne i izlazne točke, da ljudi ne bi dolazili i odlazili bez pravila i da izbjegnete stvaranje prevelike gužve.

„Umjesto da su u uporabi prednja vrata škole, u uporabi su tri odvojena ulaza i tri odvojena izlaza iz škole da se ne bi stvarali zastoji“, rekao je Sehested.

„Također smo se pobrinuli da se ljudi kreću u jednom smjeru oko školske zgrade, suprotno od kazaljke na satu. Na taj način ljudi se kreću u istome smjeru i ne sudaraju se jedni s drugima te nema zastoja.“

6.] Čekaonice i dezinfekcijska sredstva su obvezni.

Čistoća je ključna u cijeloj priči i stoga je škola odredila „zonu čekanja“ gdje učenici moraju dezinficirati ruke prije daljnjeg kretanja po školi.

„Nakon što su učenici ušli u zgradu, oni moraju sjesti u čekaonicama s odgovarajućim razmakom između stolica. Na svakom ulazu i izlazu stoje dezinfekcijska sredstva tako da svatko tko ulazi u školu ili izlazi iz zgrade ima čiste ruke.“

7.] Razredni odjeli ne broje više od desetak učenika.

Malobrojni razredni odjeli sa stalnim učiteljima su jednostavan, ali učinkovit način smanjenja rizika od zaraze.

„Naši su učenici u skupinama od deset učenika i cijeli dan ostaju s jednim učiteljem u prostoriji te imaju vlastiti wc. Nastava za pojedine predmete, koji bi se trebali održavati s drugim učiteljima, i dalje se događa na daljinu, ali u učionici.

Na taj način, učenici dobivaju posebno predmetno poučavanje, a istovremeno su u istom prostoru sa svojih devet kolega.“

8.] Učenici dobivaju ručak u učionicu.

Ručak je još jedno područje gdje se rizik od kontakta može jednostavno izbjeći tako da učenici objeduju u istoj učionici.

„Umjesto da uzimaju hranu iz školske kantine ili jedu u školskom restoranu, učenici dobivaju hranu u individualno zapakiranim kutijama za ručak koje su dostavljene u učionice“, kaže Sehested.

Škola napominje da su te kutije za ručak jednokratne, što je u suprotnosti s idejama održivoga razvoja koje škola afirmira, ali trenutačno je to jedino rješenje u svrhu sigurnosti u školi.

9.] Prostori se često čiste i dezinficiraju.

Kao što ste vjerojatno i pogodili, često provodimo temeljita čišćenja.

„Kupaonice, rukohvati, igračke i druge stvari kojima se učenici i polaznici često koriste,  čiste se dva puta dnevno.“

Čišćenje obavlja redovno školsko osoblje za čišćenje, međutim zbog činjenice da se čišćenje obavlja češće nego inače, troškovi su se također povećali. Doduše, zahvaljujući tome što neki drugi dijelovi škole trenutno nisu otvoreni, također smo uspjeli uštedjeti nešto novca.

10.] Budite fleksibilni.

„Naposljetku, mislim da se sve svodi na to da budete fleksibilni, da se pridržavate uputa i brzo uvedete promjene ako je to potrebno“, kaže Sehested.

„Bilo je tu mnogo posla, ali škola je otvorena i lijep je osjećaj opet biti s učenicima. Polako ali sigurno vraćamo se u normalu.“

■ NAPOMENA ■ VELIKA BRITANIJA: TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i pokrajina te stoga najveća mreža učiteljske podrške koja pomaže savjetovati, informirati i inspirirati edukatore širom svijeta ■ izvornik: www.tes.com ■