Proljeće 2020. mnogima je donijelo nagli prijelaz iz učionice u internetsko okruženje. Učitelji pokušavaju što brže prilagoditi svoje poučavanje, a mnogi su se po prvi put našli u tom novom okruženju. Iskustvo je u tom kontekstu ključno, a naša nastojanja da pomognemo učenicima da se snađu u novim okolnostima mogu biti frustrirajuća.

Na sreću, nedavna studija objavljena u žurnalu Online Learning donosi uvide osmero nagrađivanih internetskih instruktora koji međusobno imaju 109 godina iskustva u internetskom poučavanju. Autori studije intervjuirali su sveučilišne instruktore o njihovim pristupima mrežnom poučavanju.

Ti se pristupi mogu također primijeniti na  osnovnoškolsko i srednjoškolsko poučavanje, zbog toga što instruktori naglašavaju stvari poput relevantnih materijala za poučavanje, fleksibilnog pristupa radu učenika te važnost osvrtanja kod učenja – a to su sve stvari koje su nam također potrebne u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.

Internetski instruktori autorima su studije dali pet uvida u načine na koje pristupaju osmišljavanju svojih satova.

■  AUTENTIČAN I RELEVANTAN MATERIJAL

Na internetu se može pronaći pregršt materijala na koji možemo staviti link i referencu, međutim, uključivanje autentičnih primarnih materijala odličan je način da utemeljite učenje. Autentični izvori, pravi primjeri i slučajevi uzeti iz povijesti ili prirodnog svijeta pružaju bogati kontekst i pozadinu, što često izostaje kod hipotetskih ili izmišljenih primjera.

Tražiti od učenika da analiziraju i interpretiraju primarne materijale te pravodobni sadržaj može pojačati njihovo kritičko razmišljanje i angažman. Nastavnici koji su sudjelovali u studiji dali su sljedeće primjere:

• „Isječci snimaka iz radioemisije koja je bila povezana s temom lekcije te o kojima su učenici morali raspravljati na mrežnom forumu.“ Učitelj povijesti, npr. mogao bi podijeliti ovaj popis 10 velikih povijesnih prijenosa.

• „Videosnimke iz sudnica i snimljeni intervjui s odvjetnicima o specifičnim aspektima pravosudnih slučajeva.“ Učenici mogu slušati prijenose uživo  mnogih sudskih slučajeva.
• „Snimljeni podcastovi sa stručnjacima o temama povezanima s lekcijama da bi učenici mogli oblikovati mišljenje pristupom autentičnu materijalu.“ Podcast koji donosi intervjue sa znanstvenicima i stručnjacima, poput ovog, još je jedna opcija.

■  RAZNOLIKI MULTIMEDIJSKI RESURSI

Govoreći o vanjskim medijima, također je bitno osigurati materijale u nizu formata. Pružanje video, zvučnog, interaktivnog te sadržaja za čitanje može lekciju učiniti zanimljivijom.

To također poboljšava dostupnost predmetu: Učenici koji možda imaju problema s određenim medijem – npr. zbog disleksije, ili zbog problema sa sluhom ili nemogućnošću fokusiranja – u nepovoljnijem su položaju ako je taj medij jedini način da se povežu s materijalom.

Neki dobri primjeri pristupa raznolikim multimedijskim resursima mogli bi biti:

• radijska emisija, isječci iz novina te interaktivne mape za učenike za lekciju iz povijesti; učenici mogu zatim identificirati teme koje su prisutne u svim materijalima
• zatražite od učenika da napišu sažetak teme neke knjige na temelju isječka iz knjige, TV-intervjua s autorom o knjizi ili niza stripova koji se referiraju na knjigu.

■  UČENIČKO STVARANJE SADRŽAJA – POJEDINAČNO I ZAJEDNIČKI

Učenici mogu pokazati svoj angažman na bogatim materijalima za poučavanje koji su iznad opisani tako da i sami izrade jednako bogate resurse. Stvari koje učenici stvaraju trebaju uključivati prilike da učenici međusobno surađuju, ali i da se izraze pojedinačno. Instruktori u studiji opisuju nekoliko primjera:

• „Učenici stvaraju digitalne priče koristeći se tehnologijom kao što je Photo Story ili Power Point nakon što su odabrali temu po vlastitom izboru, a koja je povezana s njihovim interesima i koja povezuje sadržaj lekcije s njihovim životima.“
• „Učenici su morali pročitati kritičke tekstove ili tekst te napraviti kratke (2-3-minutne) prezentacije u obliku podcasta.“ Ovdje možete pronaći informacije o pomaganju učenicima da naprave podcast.
• „Učenici su imali mrežnu debatu o koristima i nedostatcima“ teme određene lekcije. Debate mogu biti sinkrone (primjenom Zooma ili nekog drugog softwarea za videokonferencije) ili asinkrone (uporabom VoiceThreada).

■  OSVRTANJE UČENIKA NA UČENJE

Osvrtanje i metakognicija esencijalni su u bilo kojem okruženju. U internetskom  okruženju učitelji moraju pomoći učenicima da se osvrnu na naučeno.

Autori studije naglašavaju da su aktivnosti osvrtanja kod njihovih učitelja išle mnogo dalje od procjenjivanja razumijevanja – takve aktivnosti uključivale su kvizove, rasprave, podcastove te eseje s pitanjima koja pomažu učenicima da se osvrnu na svoje učenje.

■  OBJAŠNJENJE SVRHE UČENJA

Učenici također trebaju razmišljati o budućnosti da bi razumjeli kako se ono o čemu će učiti nadograđuje na ono što su već naučili. Učitelji možda ne žele podijeliti sve detalje svojih nastavnih planova, ali svaki učenik treba imati dojam o svom razvoju.

Međusobno povezivanje našeg nastavnog materijala može se izgubiti u mrežnom  formatu, stoga bi poveznice između aktivnosti trebale biti naglašene (i drugačije izložene) da bi učenici mogli vidjeti na koji su način međusobno povezane.

■  KOJA JE POANTA SVEGA TOGA

„Vi ne možete jednostavno uzeti materijal koji ste primjenjivali u učionici i staviti ga online,“ kaže jedan učitelj iz studije.

Mi moramo prilagoditi naše poučavanje mrežnom formatu, pažljivo odabrati svoj sadržaj i zatim smisliti bogate aktivnosti koje učenike drže angažiranima dok oni rade samostalno.

■ NAPOMENA ■ SAD: Portal EDUTOPIA mrežna je zajednica koja promiče i dijeli znanje o obrazovnim temama. Autori portala ističu projektno orijentirano učenje, profesionalni razvoj učitelja, društveno i emocionalno učenje, integraciju tehnologije i drugo. ■ izvornik: edutopia.org ■