U cijelom se svijetu, 20. ožujka obilježava Svjetski dan pripovijedanja. Ta međunarodna manifestacija posvećena usmenom pripovijedanju vuče korijene iz Švedske. Još početkom 1990-ih u Švedskoj se 20. ožujka organizirao Alla berättares dag (Dan svih pripovjedača).

Svjetski dan pripovijedanja svoj današnji oblik zadobio je 2003., od kad se obilježava na svim kontinentima. Svake se godine u dogovoru sa sudionicima odabire tematski okvir priča s kojima se proslavlja ovaj dan.

Na svjetski dan pripovijedanja uvijek se sjetim svoje bake koja me upoznala s narodnim pričama i bajkama kraja u kojem je odrasla. Putem bakinih bajka naučila sam mnogo o biljnom i životinjskom svijet te narodnim, sad već pomalo zaboravljenim, običajima.

Za svako dijete, a ne samo za mene, slušanje priča i bajka početak je upoznavanja s čarobnim svijetom književnosti, to je put usvajanja novih riječi te prenošenja i usvajanja  etičkih vrijednosti.

HRVATSKE NARODNE BAJKE

Hrvatske narodne bajke prenosile su se usmeno stoljećima, s koljena na koljeno, što je imalo za posljedicu nastanak raznih regionalnih i lokalnih inačica dječjih bajka i priča kakve danas poznajemo.

Danas ih čitamo i pripovijedamo djeci da bi, ponajprije, razvila ljubav prema čitanju, ali i upoznala kulturu svog naroda.

BAJKA je jedan od najstarijih oblika usmenoga narodnog stvaralaštva koji i nakon nekoliko tisuća godina i dalje potiče razvoj dječje mašte, ispunjava djetetovu potrebu za čarolijom, oblikuje djetetovu osobnost, obraća se njegovome nesvjesnome koristeći se slikama i simbolima, upozorava ga i daje mu odgovore na brojne životne nevolje. (Ivica Matičević, povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar)

Da bismo potpuno razumjeli hrvatske bajke, moramo poznavati hrvatsku tradiciju, njezinu kulturu, ljude i povijest.

Od sličnih priča drugih naroda, hrvatske se bajke razlikuju po brojnim lokalnim obilježjima: spominju se junaci iz naroda, narodna vjerovanja te biljni i životinjski svijet hrvatskih krajeva.

Važnost upoznavanja djece s hrvatskim bajkama već na početku školovanja prepoznale su brojne učiteljice razredne nastave koje se petu godinu zaredom druže i surađuju u eTwinnigovu projektu Hrvatska bajkovnica.

Idejne su začetnice projekta zagrebačke učiteljice Nevenka Dimač i Petrunjela Krajačić.

ETWINNINGOV PROJEKT

Bajka se u ovom projektu koristi u svim odgojno-obrazovnim djelatnostima, pa učenici i nizom kreativnih aktivnosti:

■ razvijaju i bogate govorni izraz i rječnik
■ vježbaju interpretativno čitanje i čitanje po ulogama
■ vježbaju stvaralačko prepričavanje i pripovijedanje
■ sudjeluju u svim oblicima igara po ulogama.

Sloboda je svakog učitelja, sudionika ovoga eTwinningova projekta, da interpretaciji određene narodne bajke pristupi s polazišta svog razreda, godišta učenika ili određenoga književno-teorijskog pojma.

Učitelji po svom izboru odabiru 5 – 10 hrvatskih narodnih bajka. Projekt se provodi na nastavi pojedinih nastavnih predmeta i područja (prema planu rada svakog učitelja).

Tijekom projekta sam, između ostalih aktivnosti, s učenicima provodila i:

■  osmišljavanje i izrađivanje scenografija i kostimografija

■ slušanje tradicijske glazbe i upoznavanje s tradicijskim glazbalima

■ upoznavanje s kulturnim spomenicima, biljkama i životinjama zavičaja

■ rješavanje matematičkih zadataka zadanih riječima

■ igranje tradicijskih igara zavičaja

■ korištenje IKT alatima.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Ovaj eTwinningov projekt ima svoju mrežnu stranicu Hrvatska bajkovnica na kojoj su objavljene najpopularnije bajke, a učiteljice sudionice projekta svakodnevno surađuju i putem istoimene grupe na Facebooku.

ŠENOIN FESTIVALČEK BAJKA

Korak dalje u eTwinnigovu projektu i upoznavanju učenika s hrvatskim narodnim bajkama organizirala sam ove godine za Osnovnu školu Augusta Šenoe i Područnu školu Pongračevo.

Želja mi je bila i da učenici tih dviju škola, koji nisu uključeni u eTwinningov projekt, upoznaju hrvatske narodne bajke. Skupa sa svojim učiteljicama proučavali su najpoznatije bajke našeg naroda poput Busena ružmarina, Žabice djevojke, Zlatne jabuke, Korena kovača, Male vile… te odabrali onu koju će pripovijedati svojim prijateljima.

Festivalček se održao u školskoj knjižnici OŠ Augusta Šenoe, a čarobnu scenografiju  osmislila je te sa svojim učenicima izradila i postavila u školskoj knjižnici Petra Ružić, profesorica likovne kulture.  

STRUČNI ŽIRI U SASTAVU: knjižničarka Iva Crvelin, profesorica Petra Ružić, učiteljica Petrunjela  Krajačić i učenik 2.e razreda Petar Leško, prošlogodišnji natjecatelj Pričofesta u zagrebačkome Pučkome otvorenom učilištu, birali su najbolje od 16 malih pripovjedača, učenika nižih razreda. 

Jednog ćeš dana biti dovoljno star da ponovno počneš čitati bajke.

L. Carroll

Svi su pripovjedači za svoj trud bili nagrađeni prigodnim darovima izdavačke kuće Školska knjiga.  A oni najbolji imaju zadatak predstaviti OŠ Augusta Šenoe i PŠ Pongračevo na smotri Malih pripovjedača – Pričofestu u Pučkome otvorenom učilištu u Zagrebu 25. ožujka 2022. Ta smotra nije natjecateljskoga karaktera, lišena je rangiranja te je fokusirana samo na kvalitetu pripovijedanja. 

Svi pripovjedači koji su nastupili na Šenoinu festivalčeku bajka, u svojim će školama tijekom travnja pripovijedati bajke učenicima prvih razreda i tako ujedno obilježiti Međunarodni dan dječje knjige. Nadam se da će pripovijedanje u Šenoi zaživjeti i dogodine te da će taj primjer slijediti i druge škole u Hrvatskoj.  

KORACI U PROVOĐENJU PROJEKTA:

Potrebno je napraviti sljedeće kreativne zadatke i postaviti ih na Twinspace projekta:

1. izraditi logo projekta za svoj razred

2. izraditi križaljku/rebus/strip o pročitanoj bajci u nekome od mrežnih alata

3. izraditi internetski kviz o pročitanoj bajci u nekome od mrežnih alata

4. prevesti bajku na zavičajni govor i izraditi internetsku slikovnicu u nekome od mrežnih alata

5. izraditi kazališnu/lutkarsku predstavu, snimiti je i postaviti na Twinspace projekta

6. održati videokonferenciju s ostalim sudionicima projekta i predstaviti odabranu bajku među partnerima

7. na kraju projekta obvezno napraviti predstavljanje projekta u školskoj/ gradskoj knjižnici i dokumentirati ga.

TOP-LJESTVICA BAJKA TIJEKOM ČETIRI GODINE PROJEKTA

1. Žabica djevojka (Hrvatsko primorje)

2. Busen ružmarina (okolica Dubrovnika)

3. Mala vila (BiH)

4. Djevojka postala od naranče (Varaždin)

5. Kako se jež oženio (Ravna gora)

Projekt ima svoju mrežnu stranicu Hrvatska bajkovnica na kojoj su objavljeni najpopularnije bajke i kreativni zadatci.

Tako projekt prati i Facebook grupa Hrvatska bajkovnica

■   Piše: Petrunjela KRAJAČIĆ, učiteljica mentorica i diplomirana knjižničarka | OŠ Augusta Šenoe u Zagrebu  |  Dobitnica brojnih eTwinningovih oznaka kvalitete za projekte u kojima je sudjelovala sa svojim učenicima ■