Održan je vrlo zanimljiv mrežni događaj putem Zooma, nešto poput okruglog stola, na kojemu su sudionici mogli saznati na koji su način lutke povezane s nastavom, koje vrste inteligencija se lutkarstvom mogu razvijati kod djece, kakve sve lutke postoje i kako se izrađuju, a govorilo se i o lutkarskim projektima te iskustvima iz prakse.

Događaj su organizirale Ivana Dragšić, pedagoginja iz OŠ Antuna Bauera u Vukovaru, Antonija Katić, učiteljica razredne nastave iz OŠ Vladimira Nazora u Čepinu i Marina Rodeš, učiteljica razredne nastave iz OŠ Đure Deželića u Ivanić Gradu.

Gosti na događaju bili su Lucija Prstec Smolčec, kostimografkinja i voditeljica projekta „Spoji se u umjetnost, priključi se u kulturu“ i Peđa Gvozdić, poznati glumac, lutkar i redatelj, koji je u tom projektu vodio online lutkarske radionice.

Antonija i Ivana su autorice eTwinning projekta Kraljice i kraljevi drame za koji su mnogi dobili Europsku oznaku kvalitete za prošlu školsku godinu, očekuju je i ove godine, a projekt će svakako nastaviti i u sljedećoj školskoj godini.

Svi su partneri u projektu izrađivali različite lutke s učenicama (zijevalice, marionete, štapne lutke, prstne lutke, oslikavali prste i ruke) i improvizirana kazališta od raznih materijala (u kutijama raznih veličina, u kantama i zdjelama, kamišibaj, kazalište sjena).  Lutkarstvom su se koristili u nastavi za obradu i ponavljanje gradiva, za obradu lektirnih djela, za preventivne projekte, za uvježbavanje vokabulara stranog jezika, za izvođenje vlastitih igrokaza i improvizacija…

Trenutno lutke Kralja i Kraljice obilaze razne dijelove Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, a učenici s njima snimaju vlogove na popularnim mjestima svoga grada. Zbog ljubavi prema lutkarstvu, kao lutkari amateri, svi partneri odrađuju odličan posao.

S druge su strane profesionalci Lucija i Peđa koji su, između ostalih uključenih, provodili projekt „Spoji se u umjetnost, priključi se u kulturu“. Lucija je rekla da su aktivnosti u realnom vremenu uključivale edukacije iz područja lutkarskog kazališta, vizualne umjetnosti, 3D umjetnosti, razvoja čitalačke kulture, upoznavanja s hrvatskom poviješću umjetnosti te debate i susrete s umjetnicima tijekom cijele školske godine kako bi omogućili bolji pristup online kulturnim i umjetničkim sadržajima djeci i mladima. Na ovom su se događaju, dakako, koncentrirali na lutkarstvo.

Cilj je lutkarskih online radionica bio približiti lutkarsko kazalište mlađoj populaciji, otkriti čari izrade lutaka i scenografije za kazalište od predmeta i materijala koje možemo naći u svakom kućanstvu, pokazati osnove animacije različitih lutkarskih tehnika te rad na lutkarskoj predstavi, a voditelj je radionica bio Peđa Gvozdić. Jednom tjedno su se izrađivale različite lutke i dobivale domaće zadaće za animaciju. Pokazao nam je nekoliko dječjih videouradaka, a Marina je, također, pokazala lutke koje je njezina kći izrađivala na tim radionicama. Prikazano je svim sudionicima bila velika inspiracija za daljnji rad u lutkarskom smjeru, a neki su već uzbuđeno naveli planove.

• 

• 

• 

• 

• 

Ivana i Peđa složili su se da lutkarstvo spaja razne umjetnosti (likovnu, glazbenu, plesnu, dramsku) i razvija višestruku inteligenciju kod djece: potiče razvoj fine motorike dok dijete izrađuje lutku i rukuje njome, otvara usta lutke u pravom trenutku (tjelesno-kinestetička inteligencija); olakšava razumijevanje i iznošenje svojih osjećaja (intrapersonalna inteligencija); uči prihvaćati tuđe ideje, aktivno slušati i sagledati situaciju iz perspektive drugog djeteta, potiče uživljavanje u druge uloge, odnosno razvija empatiju (interpersonalna inteligencija); širi bogatstvo rječnika materinskog ili stranog jezika, potiče izražavanje u usmenom i pisanom obliku te poigravanje riječima (lingvistička inteligencija); djeca proizvode zvukove i ritam, pjevaju, odnosno sinkroniziraju s lutkom ono što čuju (glazbena inteligencija); razvijaju vještinu rješavanja problema i suočavaju se s novim izazovima (logičko-matematička inteligencija). Lutkarstvom dijete promatra svijet svim osjetilima: vizualno, kreativno i likovno doživljava okolinu, razvija socijalne i komunikacijske sposobnosti te se potiče timski rad.

Peđa nas je inspirirao i još nas bolje uputio kako sve upotrijebiti lutke u pedagoškom radu s djecom. Gluma i lutkarstvo su jako povezani, glumac mora biti sposoban za sve i svašta, ali lutkar može i ono što glumac ne može, npr. može letjeti, nestati, izvoditi čarolije i slično. Lutkama se mogu saznati i različiti obiteljski problemi ako zadate neku obiteljsku situaciju i vidite kako će dijete odglumiti bilo kojeg člana obitelji i predstavama davati moguća rješenja problema i tako pomoći. Moć kazališta je nevjerojatna i može biti korisna za senzibilizaciju bilo kojeg problema (autizam, cyberbullying…).

Djeci treba dati što je više moguće slobode i mašte u izradi lutaka, a onda se koriste impulsi u animaciji, odnosno dijete treba pomicati glavu i ruke lutke te otvarati usta lutke onako kako i ono samo priča. Impuls je osnova lutkarstva i osnovni princip bilo koje animacije da bi lutka bila živa. Odlična je vježba za sinkronizaciju i da jednom lutkom zijevalicom upravljaju dva učenika pa da moraju nešto reći ili uzeti neki predmet i slično. Za to je potrebno dosta strpljenja i moraju na neki način „osjećati“ jedan drugoga.  To je zapravo dobar zadatak i za dvoje učenika u razredu, koji se ne slažu, jer će se zavoljeti do kraja procesa kad se „skuže“ i kad vide da mogu to napraviti, a usput se i dobro zabaviti.

Važna je i neverbalna komunikacija, a može se napraviti predstava bez ijedne riječi. Odlika dobre predstave i je ta da mora biti svakome jasna bez obzira na jezik jer emocija je ista.

Krajem svibnja će u Karlovcu cijeli tjedan trajati međunarodni lutkarski festival International Puppet Theatre Festival Karlovac pod imenom – InPuT Fest Karlovac pa pratite medije.

■   Piše: Ivana Dragšić, pedagoginja, stručna suradnica mentorica | OŠ Antuna Bauera Vukovar ■