U njemu su tijekom proteklih mjesec dana hrvatski učenici trebali pokazati u kojoj su mjeri znanja naučena u školi sposobni primijeniti u svakodnevnom životu i snaći se u novim i nepoznatim situacijama.

PISA (Programme for International Student Assessment) nije klasično ispitivanje naučenog gradiva i sposobnosti njegove reprodukcije za ocjenu, kako se to obično radi u školi, već ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

U tim se sposobnostima naši petnaestogodišnjaci u protekla tri ciklusa istraživanja provedena u nas nisu baš dobro snašli, njihovi su rezultati među zemljama sudionicama bili ispodprosječni.
Kakvi će biti rezultati PISE 2015 znat će se u prosincu 2016., ali dosadašnja i konstantna ispodprosječnost u rezultatima naših učenika među onima iz zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama, koje čine gotovo 90 posto svjetskog gospodarstva, pokazuje da nešto nije u redu s načinom na koji oni doživljavaju i uče školsko gradivo.

Svakako pokazuje da nakon osnovnoškolskog obrazovanja nemaju dovoljno razvijene kompetencije i vještine za snalaženje u životu.
Program PISA provodi se u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. i 2015.) i obuhvaća tri osnovna područja procjene:

• čitalačku pismenost
• matematičku pismenost
• prirodoslovnu pismenost.

Svake treće godine počinje novi ciklus PISA istraživanja u kojemu se, uz dva sporedna područja procjene, jedno područje ispituje detaljno, odnosno većim brojem ispitnih pitanja, pojasnila je voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth.
Odabrana je dob od petnaest godina jer se u većini zemalja članica OECD-a učenici u toj dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se želi ispitati u kojoj su mjeri usvojili znanja i vještine neophodne za potpuno i aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

U prošlom ciklusu, hrvatske se učenike, uz standarda područja pismenosti, ispitivalo i o dodatnim vještinama u području financijske pismenosti.

Trebalo se vidjeti koliko su uopće sposobni izvršiti zadatke s kojima se mogu suočiti u kućanstvu, planirati plaćanje režija, procijeniti koji je proizvod isplativije kupiti u trgovini, veće ili manje pakiranje, s obzirom na kilažu i cijenu, procijeniti smiju li upisati osobne podatke na traženom obrascu za internet bankarstvo i slično.

U rješavanju tih zadataka, naši petnaestogodišnjaci, među 18 zemalja sudionica, bili su na 14. mjestu, dakle, vrlo nisko.

U zadnjem PISA istraživanju 2012. godine najbolji prosječni rezultat u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti postigla je Šangaj-Kina.
Na vrhu ljestvice slijede ju Hong Kong-Kina i Singapur.

Od europskih zemalja u matematici su najbolji bili učenici Lihtenštajna, Švicarske, te Nizozemske. U prirodoslovnoj pismenosti u Europi prednjače Finska i Estonija, a u čitalačkoj pismenosti Finska i Irska.

Glavno istraživanje u ovogodišnjem istraživanju, PISA 2015, provodi se u 72 zemlje, obuhvaća više od 300.000 učenika iz više od 9.000 škola u svijetu.

Glavno ispitno područje je prirodoslovna pismenost, dok su čitalačka pismenost i matematička pismenost sporedna ispitna područja koja se u ovom ciklusu ispituju za analizu trendova.

Osim ta tri ispitna područja ispituje se i jedno dodatno područje – suradničko rješavanje problema. Novost je i da se prvi put od 2000. godine, kad je provedeno prvo PISA istraživanje, testiranje i anketiranje učenika provodi isključivo na računalima, napominje Braš Roth.
Testiranje učenika u Hrvatskoj provodilo se tijekom ožujka i travnja u 158 srednjih i dvije osnovne škole. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 6.538 petnaestogodišnjaka.

Svaki učenik rješavao je dvosatni PISA test koji je sadržavao pitanja iz prirodoslovne pismenosti u trajanju od jednog sata, dok je drugih sat vremena bilo posvećeno čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ili sposobnosti suradničkog rješavanja problema.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | www.tportal.hr ]

Cijeli tekst pročitajte OVDJE!