Dalibor Sumpor iz Kutine drugi put naj-profesor
objavljeno: 27. siječnja 2015.
Zanimljivo: profesor Sumpor je dobio ‘čistu peticu’. Andrea Barać, u svom tekstu o ovoj hvalevrijednoj akciji profesora odlikaša pita:
„Što se promijenilo u Sumporovoj karijeri?“, na što kutinski profesor kaže:
„Od tada sam službeno napredovao s izvanrednim brojem postignutih bodova i dobio strukovno priznanje što svakako smatram kao svojevrsnu potvrdu dobrog rada i ispunjenja dijela svoje misije kao nastavnika biologije.“
Dalje kaže, okrenuo se i zainteresirao za razmjenu dobrih metodičkih i pedagoških iskustava, osobito s kolegama iz inozemstva i interdisciplinarnom pristupu u nastavi (STEM), te mogućnosti njihove praktične primjene u njegovu nastavnom radu. Baziram se više na konceptualnom pristupu ostvarivanja cilja nastave u svome predmetu i nastojim to usavršiti što najbolje mogu, te više rabim suvremenu obrazovnu tehnologiju, tvrdi Sumpor.
A tajnu, kako je on to ‘ušao učenicima pod kožu’ obrazlaže: „Nema posebne tajne, ako voliš i cijeniš posao koji radiš, ponašanjem ili djelovanjem ne namećeš učenicima da si ti taj kojeg su prisiljeni podnositi, trpjeti ili tolerirati, poštuješ učenika kao posve ravnopravnog sudionika u zajedničkom cilju i radu što razumno nameće razgovor i dogovor, osjete se pozitivne vibracije i obostrana naklonost.
Smatram da tu dosta pridonosi i moja ležernost, dobro raspoloženje, osmijeh, ali i poneka šala u hrpi ozbiljnih poslova na satu.“
Kako je u posljednje vrijeme sve više priče o nužnim reformama obrazovanja, promjenama kurikuluma kao i samog pristupa nastavi, portal http://www.srednja.hr/ pita profesora Dalibora Sumpora da tkrije što bi promijenio u kurikulumu, ali i načinu predavanja, u biologiji, kao i ostalim srednjoškolskim predmetima.
„Poučavaj manje, poučavaj dobro!“ – trebala bi biti krilatica ove kurikularne promjene jer mala zemlja poput naše može konkurirati na tržištu samo pameću obogaćenim proizvodima. Mnogo godina je netko zdvojan prosvjetno-birokratskom doktrinom utvrdio kako su nastavni sadržaji svetinja, a aktivnosti učenika tek usputna smetnja što ih valja podnositi i upisati u pripreme. Danas smo svjesni kako su ishodi učenja izmjereni kod učenika mjerilo nastavnikova rada, mišljenja je 44-godišnji profesor biologije u Srednjoj školi Tina Ujevića u Kutini.
Nastavio je kako ne bi trebalo biti više važno koliko je činjenica učenik usvojio, već koje je sve misaone procese aktivirao dok ih je učio. Pritom ističe da se promjene svakako odnose na metode u smislu promjene od poučavanja k aktivnom učenju. Učenici su često sposobniji nego što mislimo, očekujmo više od njih i dajmo im to do znanja jer u suprotnom neće ni pokušati zahtjevniji rad. Kada god je moguće dopustimo učenikov doprinos. Priskrbimo publiku za njihov rad čime će ga shvatiti mnogo ozbiljnije nego ako smo mi jedina osoba koja ga vidi i čita. Ne skrivajmo svoje oduševljenje – učenike nikada neće zainteresirati tema što je ne obrađujemo s oduševljenjem. Iako trebamo ostvariti ciljeve nastave, ne trebamo trčati kroz udžbenik pokušavajući obraditi baš sve – bolje je dobro obraditi manje sadržaja, ističe ‘naj-profesor’, i dopunjuje se:
„Profesori trebaju hvaliti iskreno, pokazati učenicima kako mogu iskoristiti svoje znanje u drugim nastavnim predmetima, dopustiti učenicima rješavanje zadataka iz svakodnevnog života. Ako učenici i dalje pitaju ‘zašto to moramo učiti?’, jasno je kako nismo uspjeli u jednom od naših temeljnih zadataka kao nastavnika, tvrdi Dalibor Sumpor.
Inače, drugoplasirani je prof. Davor Katunarić, profesor fizike iz zadarske Gimnazije Franje Petrića, a treći je prof. Marko Sajko, iz Strojarsko-prometne škole u Varaždinu koji predaje prometnu skupinu predmeta.
Izvor:
