ADHD danas ima sva obilježja moderne epidemije. Ali, razlozi nisu jasni. Je li taj poremećaj genetski uvjetovan? Je li razlog prehrana ili možda previše vremena provedenog pred televizorom?

Zapravo, sve više istraživanja sugerira da gledanje televizije tijekom djetinjstva može dovesti do problema s pozornošću. No, to nije sve, kaže Jeffrey Johnson, profesor kliničke psihologije s Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Columbia.

 „Dokazi pokazuju da postoji niz sindroma povezanih s gledanjem televizije, koji sežu od problema s pozornošću i problema s učenjem do problema povezanih s pretilošću, agresijom i spavanjem“, kaže Johnson.

Johnsonovo istraživanje, koje povezuje često gledanje televizije s poteškoćama s pozornošću i učenjem kasnije, otkriva da mladi koji televiziju gledaju tri ili više sati na dan imaju dvostruko više problema s pozornošću od onih koji je gledaju manje od sat vremena na dan.

Istraživanje koje je pratilo djecu od adolescencije do odrasle dobi otkriva da je gledanje TV-a povezano i sa slabim uspjehom u školi te da dugotrajno utječe na djetetovu edukaciju. Taj fenomen nije ograničen samo na adolescente. Prema Dimitriju Christakisu, direktoru Instituta dječjeg zdravlja, djeca od samo nekoliko mjeseci već provode previše vremena pred TV-om, te možda razvijaju trajne probleme s pozornošću. „Za svaki sat gledanja TV-a postoji mogućnost od 10 posto da dijete kasnije, u školi, ima problema s pozornošću“, kaže Christakis. Prve tri godine djetetova života kritične su za razvoj mozga. Dok neke aktivnosti, poput zajedničkog čitanja, odlaska u muzeje, pjevanja i sviranja pomažu razvoju djetetova mozga u tim godinama, gledanje televizije može donijeti suprotan efekt.

Razlog? Većina televizijskih programa, čak i edukacijskih, koristi brze rezove između kadrova, treperave slike i brze sekvence, koje su u suprotnosti sa sporijim tempom „pravog života“.

Naša pozornost razlomljena je zato što smo biološki uvjetovani da preusmjeravamo pozornost uz promjenu stimulansa, što televizija iskorištava, kaže Johnson. 

Drugim riječima, brzi tempo televizijskih sadržaja igra na naše instinkte koji prate brze kretnje i služi da nas „zakači“ za neki TV program.

 Ali, ako gledatelji postanu ovisni o tim naglim promjenama, kad usmjere pozornost na nešto drugo, poput čitanja knjige na primjer, njihov mozak može imati ozbiljnih poteškoća s održavanjem fokusa.

Christakis je primijetio sličnu tendenciju kod male djece. Nakon duljeg izlaganja TV-u, koje uvjetuje um na način da on očekuje brzu stimulaciju, dolazi do toga da djetetu „stvarnost postaje dosadna“.

Drugim riječima, kad se mozak djeteta navikne na „prežderavanje slatkišima“, izbalansirani objed koji se sastoji od čitanja, pisanja i matematike više ne izgleda tako dobro. Ali, to ne znači da djeca ne mogu povremeno počastiti svoje sinapse. Kao i u svemu, ključ je u umjerenosti. Ako se pitate kako svom djetetu usaditi potrebu za umjerenošću u današnjem svijetu trenutačnih zadovoljenja, evo nekoliko savjeta:

– maknite TV iz djetetove sobe. Većina istraživača slaže se da televizor u dječjoj sobi nije dobra ideja. Televizor može postati sredstvo odvraćanja pozornosti koje se isprječuje na putu učenju i spavanju-

– zapitajte se da li gledanje TV-a pomaže ili šteti. Većina roditelja, kaže Christakis, stavlja svoju djecu pred TV jer misle da je to dobro za razvoj njihova mozga. Ali, prema Američkoj akademiji pedijatara, televizija ne utječe pozitivno na razvoj djetetova mozga. Sasvim suprotno, AAP preporučuje da se djecu mlađu od dvije godine uopće ne izlaže TV-u te promovira razvoj putem igranja, razgovora i zajedničkog čitanja. Pokušajte ih zainteresirati za takve aktivnosti.

Kod starije djece ograničavanje gledanja TV-a moglo bi izazvati otpor. „Pokušajte naglasiti sve stvari koje bi djeca mogla činiti kad ne bi provodila toliko vremena gledajući TV“, preporučuje Johnson.

Uključivanje u sport, zajednicu ili osobni projekti nakon škole neće samo maknuti dijete s kauča, nego će i dobro izgledati u prijavi na fakultet.

Izvor:

http://www.education.com/magazine/article/TV_ADHD/