Budući da je i djeci rane i predškolske dobi dostupan i blizak digitalni svijet, potrebno je razmišljati o njihovoj sigurnosti u novom okružju. O tome kako ih zaštititi od lošeg utjecaja digitalne tehnologije i ponuditi im kvalitetne aktivnosti s digitalnim uređajima i alatima govori knjiga Dijete u digitalnom okružju – primjena digitalne tehnologije u dječjem vrtiću dr. sc. Edite Rogulj, predstavljena u srijedu, 7. prosinca 2022., u Velikoj dvorani Školske knjige.

O knjizi su govorili predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, recenzenti prof. dr. sc. Mario Dumančić i doc. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić, zatim dr. sc. Danijel Labaš, profesor na Fakultetu hrvatskih studija, Alka Požnjak Malobabić, pedagoginja u Dječjem vrtiću Radost u Zagrebu, Lana Radošević, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Malešnica u Zagrebu, autorica dr. sc. Edita Rogulj i urednica knjige Slavenka Halačev.

Knjiga Dijete u digitalnom okružju – primjena digitalne tehnologije u dječjem vrtiću posvećena je pravu djeteta rane i predškolske dobi na kvalitetno obrazovanje o digitalnoj tehnologiji i obvezi odraslih da ga u tome pouče.

Priručnik Dijete u digitalnom okružju – primjena digitalne tehnologije u dječjem vrtiću dr. sc. Edite Rogulj nudi preporuke i primjere dobre prakse kako se digitalna tehnologija može upotrijebiti u radu s djecom u dječjem vrtiću

„Danas smo svjesni, a istraživanja nam to i potvrđuju, da se djeca već od najranije dobi koriste digitalnim medijima. Bez obzira ne preporuke stručnjaka, nitko se od nas ne može isključiti iz tog svijeta, a djeci su mediji vrlo privlačni i vole ih. Zato je potrebno razmišljati, kao što to čini autorica Edita Rogulj, o svrsi primjene digitalne tehnologije od najranije dobi te o tome da djecu ne ostavimo samu i ne prepustimo je prekomjernom korištenju medijaˮ, smatra dr. sc. Danijel Labaš, profesor na Fakultetu hrvatskih studija i pročelnik Odsjeka za komunikologiju.

Da bi primjena digitalne tehnologije za djecu bila sigurna, potrebno je odrediti pravila njezine upotrebe, ponuditi kvalitetne sadržaje i omogućiti roditeljima uvid u dječje aktivnosti. Djeci u dječjem vrtiću, kao i kod kuće, treba ponuditi aktivnosti u kojima će svrhovito upotrebljavati digitalne alate i uređaje, primjerice interaktivni stol, LCD projektor, povećalo, digitalnu olovku, fotoaparat, tablet i mobitel, kako bi nešto otkrili, saznali, primijenili, napravili i dokumentirali.

„Djeca su veoma motivirana učiti s pomoću aktivnosti u kojima se upotrebljavaju digitalni alati jer sudjeluju u timskom radu, usvajaju nove vještine i informacije. Ako se digitalna tehnologija na primjeren način primjenjuje u radu s djecom u dječjem vrtiću, djeca će pravodobno steći digitalne kompetencijeˮ, navela je Lana Radošević, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Malešnica u Zagrebu.

Alka Požnjak Malobabić, pedagoginja u Dječjem vrtiću Radost u Zagrebu, iz dvije je perspektive – roditelja i pedagoga – promotrila razliku u odnosu djece prema digitalnoj tehnologiji prije dvadesetak godina i danas.

„Računalo je nekada služilo za zabavnu, izoliranu igru u informatičkom kutiću, a danas je digitalna tehnologija poput računala, tableta, mobitela i digitalne kamere alat za istraživanje, otkrivanje, zajedničko učenje, kreiranje, komunikaciju i socijalnu interakciju. Nekoć su se u dječjem vrtiću digitalnom tehnologijom služili samo rijetki entuzijasti, a danas je gotovo svakodnevno primjenjuje sve više odgojiteljaˮ, istaknula je.

Da bi potkrijepila rezultate suvremenih istraživanja i uputila čitatelje kako se ti rezultati mogu primijeniti u svakidašnjem radu, autorica dr. sc. Edita Rogulj u tri je poglavlja uvrstila primjere dobre prakse iz nekoliko hrvatskih dječjih vrtića. Napisali su ih odgojitelji Kristina Kalić, Anita Lolić, Boris Ložnjak, Klara Bahtić, Dora Nemanić, Martina Čustović, Srećko Pejaković, Anabela Kunert i Krešimir Plantak Večerin. U tim primjerima odgojitelji opisuju zašto su digitalni uređaji sastavni dio zajedničke dječje igre ili učenja te nude vlastita iskustva vezana za primjenu digitalne tehnologije u svojemu stručnom razvoju i učinkovitoj komunikaciji s roditeljima.

Djeca su veoma motivirana učiti s pomoću aktivnosti u kojima se primjenjuju digitalni alati jer sudjeluju u timskom radu, usvajaju nove vještine i informacije te stječu digitalne kompetencije, izjavila je odgojiteljica Lana Radošević

„U većem dijelu knjige autorica sa svojim suradnicima daje primjere iz prakse te na taj način osigurava čitatelju prepoznavanje teorijskih postavki u praktičnim primjerima. Primjeri se mogu promatrati kao inspiracija za isprobavanje ponuđenih alata i aktivnosti ili kao inspiracija za nadogradnju već postojećih aktivnostiˮ, smatra doc. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić.

„Možemo zaključiti da je ovo djelo aktualno i suvremeno zbog dva razloga. Prvi je razlog nedostatak ovakve ili slične znanstvenostručne literature u Republici Hrvatskoj, a drugi su razlog teme koje se obrađuju u knjizi. Vjerujem da će ova knjiga biti poticaj odgojiteljima i drugim stručnjacima u otkrivanju novih spoznaja u području digitalnih tehnologija te drugim autorima da ubuduće razvijaju, istražuju i primjenjuju nove spoznaje u području digitalnih tehnologija i radu predškolskih institucijaˮ, naveo je prof. dr. sc. Mario Dumančić.

Priručnik Dijete u digitalnom okružju – primjena digitalne tehnologije u dječjem vrtiću dr. sc. Edite Rogulj namijenjen je odgojiteljima, studentima, roditeljima te svima koje zanima odgoj predškolske djece u suvremenu digitalnom okružju.