Prvi topli proljetni dani savršeni su za šetnju Maksimirom ili posjet zagrebačkom zoološkom vrtu. Kako bi se dobro pripremili za taj posjet, u ponudi Školske knjige nalaze se dvije edukativne slikovnice Maks i Mira i Tko se kako ZOOve? koje će vas toplom pričom i dopunjaljkama o životinjama uvesti u predivan svijet Maksimira i zagrebačkoga zoološkog vrta. Njihova je autorica dugogodišnja urednica časopisa Smib Snježana Marić.

Maks i Mira edukativna je slikovnica o parku Maksimir. Njome se želi djeci, na njima prihvatljiv i razumljiv način, uz zanimljiv i maštovit tekst i vrsne ilustracije, predstaviti i približiti zagrebački park Maksimir i njegove najpoznatije znamenitosti. U glavnoj su ulozi dva psa, kratkodlaki crnosmeđi jazavčar Maks i žućkasta čupava mješanka Mira. Maks je gospodski pas, brižno uređen, uglađen i strog, a Mira je vrckava, slatka, zaigrana kujica. Imena su dobili po svojem omiljenom parku, u koji rado dolaze u šetnju. Likovi su zanimljivi i bliski djeci. Imaju ljudske osobine pa će se djeca lako s njima poistovjetiti.
Maks i Mira upoznaju se jednog dana na livadi Kišobrana i zajedno provedu dan pun uzbuđenja, avanture i otkrivanja. S livade Kišobrana radnja se seli do Dedeka, velikoga hrasta lužnjaka, najstarijeg stabla u Maksimiru, starog oko 600 godina. Potom odlaze do Mogile, pa do obližnjeg Vidikovca, a onda do Labudnjaka i Prvog maksimirskog jezera kako bi se divili skulpturi Napuljskog ribara. Na kraju posjećuju i Jeku, jedini sačuvani paviljon u Maksimiru. Čvrsto strukturirana priča bazirana je na stvarnim činjenicama o Maksimiru, pa će djeca, primjerice, naučiti da je na vrhu Mogile kip ptice sokola, da je Vidikovac poznat i pod nazivom Kiosk te da su se u prošlosti u maksimirskim jezerima uzgajale pijavice.
Priča je višeslojna, u sebi ima i šaljivih elemenata, a osim o znamenitostima Maksimira, djeca će uz nju učiti o zaštiti prirode, ali i o pristojnom ponašanju te prepoznavanju i razumijevanju različitih emocija, poput ljutnje, sramežljivosti, sreće… i u konačnici ljubavi jer se priča postepeno razvija i u nježnu ljubavnu.



Kao dodatak priči nalazi se kratak poučan tekst o tome kako je nastao park Maksimir, kako ga je osnivač Maksimilijan Vrhovac zamislio i dao izgraditi, u kojem stilu ga je uredio njegov nasljednik Aleksandar Alagović i na koji način mu je nadbiskup Juraj Haulik dao krajnji oblik, po kojem je i danas prepoznatljiv.

Tekst za edukativnu slikovnicu Tko se kako ZOOve? nastao je kao svojevrsna čestitka zagrebačkom Zoološkom vrtu u povodu njegova 100. rođendana, koji je proslavio u lipnju 2025. godine. Napisana je u formi dopunjaljki u stihovima o 20 nekadašnjih i sadašnjih čudesnih stanovnika zagrebačkoga zoološkog vrta. Slikovnica je interaktivna što znači da djeca trebaju pogoditi o kojoj je životinji riječ i dopuniti njezino ime.
Osim toga, napravljena je kao šetnja kroz različita životinjska staništa. Na svakoj duplerici predstavljene su dvije životinje koje se spominju u dopunjaljkama, a na uvodnoj su to prve stanovnice ZOO-a Zagreb, sova i lisica, koje u prirodi žive u europskim šumama. Uz još jednu duplericu o europskim šumama, slijede afrička savana, pustinja, šumovite močvare, tropske kišne šume i travnjaci, močvare i stajaće vode te podnožje Himalaje. Slikovnica je raskošno ilustrirana, s prikazom stvarnih staništa životinja.

Stihovi su kratki, pisani u rimi i svaki od njih sadržava neku od karakteristika po kojoj je navedena životinja poznata. Na taj način djeca će saznati osnovne podatke o svakoj životinji, a obogatit će i svoj rječnik. Pri odabiru životinja autorica je vodila računa o tome da je svaka od njih poznati sadašnji ili bivši stanovnik zagrebačkog zoološkog vrta, a pazila je i na to da obuhvati i djeci predstavi što raznolikije skupine životinja. Na posljednjoj stranici u kratkom tekstu navodi osnovne podatke o ZOO-u Zagreb.



