Mudra Sova Maje PUNOŠ REBIĆ u izdanju Školske knjige druga je u seriji edukativnih slikovnica RASTI SRETNO o aktualnim izazovima s kojima se susreću djeca vrtićke i mlađe školske dobi u današnjem svijetu. Serija edukativnih slikovnica o dječjim emocijama i ponašanju Rasti sretno prati aktualne izazove s kojima se susreću djeca vrtićke i mlađe školske dobi.

Nakon slikovnice Priča o dva zmaja iste autorice koja govori o vršnjačkom nasilju slijede slikovnice o međusobnom poštovanju, prijateljstvu i slično pa tako i MUDRA SOVA čija je tema ekranizam. Uz raznolike likove i konkretne situacije djecu se poučava kako se ponašati u određenom trenutku, kako reagirati ili ne reagirati, te što iz toga mogu naučiti kako bi u budućnosti bili spremni na nove izazove.

Slikovnicu je ilustrirala Milica ČVOKIĆ, arhitektica, akademska grafičarka, autorica animiranih filmova i ilustratorica iz Bosne i Hercegovine.

Današnjica je obilježena sve bržim tempom života, u kojem se sve češće susrećemo s osjećajem osamljenosti, povučenosti i okretanja ekranima. U digitalnim medijima mnogi pronalaze utočište – izvor zabave, znanja pa čak i prividnog prijateljstva. Ipak, prisna komunikacija i druženje uživo postupno blijede, kako kod odraslih, tako i kod djece, ostavljajući prostor površnijim oblicima povezivanja.

Jedna od posljedica takvog načina života jest i sve rjeđe posezanje za knjigom. I djeca i odrasli sve manje čitaju, a upravo kod djece to može dovesti do osiromašenog rječnika, smanjene maštovitosti i slabijeg poznavanja poznatih priča, slikovnica i pjesama. Time im izmiče jedan čaroban, bogat i neprocjenjiv svijet – svijet knjige, mašte i dubokog doživljaja.

• 

• 

• 

• 

• 

Zato je važno ponovno osvijestiti vrijednost ravnoteže: poticati čitanje, zajedničke trenutke i razgovor licem u lice, uz istodobno promišljeno korištenje tehnologije. Jer upravo u toj ravnoteži krije se put prema bogatijem, ispunjenijem i povezanijem životu.

Autorica o knjizi kaže: „Čovjek je biće riječi, komunikacije i zajedništva. Od početka ljudske povijesti, znanje i mudrost društva prenose se izgovorenom i napisanom riječju. Izostanak komunikacije, osobito one „žive” i prirodne, čovjeka otuđuje i osamljuje.  Današnji, digitalni oblici komuniciranja stvaraju privid blizine, uključenosti i povezanosti s drugima. Čarolija naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija čovjeka zadivljuje i čini ovisnim, a stvaran svijet dosadnim, usporenim i ispraznim. No, od davnina do danas, živa riječ i odnos s drugima ljekoviti su i izgrađujući za čovjeka.

Na takav način, mladi se čovjek poučava i odgaja, razvija empatiju, suradnju, samokontrolu, maštu, kreativnost i kritičko promišljanje. Vrijeme u kojem živimo oduzima nam priliku za ispravan put učenja navedenih vještina i vrijednosti kao i vrijeme koje moramo kvalitetno posvetiti sebi i drugima. Sve spomenuto osobito pogađa našu djecu i mlade. Razgovorom, slušanjem i pričanjem priča, čitanjem i učenjem, dijete se „vraća sebi” i svojoj pravoj prirodi u kojoj rijeka misli i riječi žubori njegovim umom i stvara nova divna djela.

Poučimo djecu i mlade kako je razgovor i kvalitetan suodnos s drugim čovjekom najvažnija spona života i svijeta. Uputimo ih na knjigu i čitanje gdje će odmoriti svoja osjetila opterećena raznim senzacijama vrlog novog, digitalnog svijeta. Čitajmo im i pričajmo, slušajmo ih i poučavajmo. Zarazimo ih ljubavlju prema knjizi i znanju. Zadržimo njihovu pažnju na kvalitetnim i zdravim sadržajima i aktivnostima. Jer ako to nećemo raditi mi, razni ekrani i umjetna inteligencija zasigurno hoće. Na štetu njima i cijelom svijetu.”

Često nismo ni svjesni koliko se stvarnih opasnosti krije u raznolikim digitalnim prostorima, koji su djeci danas dostupni brže i lakše nego ikada prije. Iza privlačnih sadržaja nerijetko se nalaze neprimjereni utjecaji, dezinformacije i skriveni rizici koji mogu oblikovati njihovo ponašanje, vrijednosti i pogled na svijet.

Upravo zato iznimno je važno da se i odrasli i djeca kontinuirano educiraju o odgovornom i promišljenom korištenju digitalnih tehnologija i medija. Razvijanjem kritičkog mišljenja, osjećaja odgovornosti i svijesti o utjecaju medija na svakodnevni život stvaramo temelje za sigurnije i zdravije digitalno okruženje. Samo takvim pristupom tehnologija može postati vrijedan saveznik u učenju, rastu i razvoju, a ne prijetnja koja narušava kvalitetu života.

Autorica nas u MUDROJ SOVI možda vodi prema krajnosti koja može proizaći iz prekomjernog korištenja ekrana, no upravo su takvi naglašeni primjeri ponekad potrebni kako bismo jasnije osvijestili moguće posljedice i navrijeme prepoznali probleme koji se u svakodnevici često čine neprimjetnima.

Slikovnica nam poručuje da se ponovno okrenemo čitanju, jer upravo kroz knjige, učenje i priče rastemo, sazrijevamo i postajemo mudriji, sposobni razumjeti svijet i lakše rješavati probleme. Njegujmo prijateljstva, provodimo vrijeme u razgovoru i zajedništvu. Neka čitanje postane naš svakodnevni ritual – dijelimo priče koje smo pročitali ili sami osmislili, jer upravo tako širimo znanje, maštu i dobrotu. Na taj način svi možemo postati male sove – znatiželjni, brižni i spremni pomagati, baš poput Mudre Sove.