U godini koja je proglašena Godinom čitanja hrvatskim je građanima ponuđeno more naslova koje bi bilo vrijedno pročitati zbog niza razloga. Među njima prednjači novo izdanje Školske knjige Velike ideje – Književnost, inovativan vodič za upoznavanje 250 književnih naslova koji pruža savršen uvod u svijet književnosti i, u skladu s nacionalnim mjerama, potiče čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.

Čitatelji ovoga djela polaze na kronološko putovanje poviješću književnosti s knjigama u ulozi putokaza, od drevnih epova poput Ilijade i Mahabharate do suvremenih romana Salmana Rushdieja i Margaret Atwood. Saznat će, primjerice, što simbolizira bijeli kit u Mobyju Dicku.

Što označava pojam struja svijesti? Što je zajedničko Loliti i Paklenoj naranči? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja pronaći će u knjizi koja istražuje ključne književne epohe, teme i stilove pisanja od početaka pisane riječi do našeg doba.  

Napisan zanimljivo i moderno, ovaj je suvremeni pregled književnosti i vizualno iznimno atraktivan, prepun duhovitih ilustracija, jedinstvenih grafičkih prikaza i dizajnerskih rješenja koja osvajaju na prvi pogled.

Novo izdanje Školske knjige istražuje ključne književne epohe, teme i stilove pisanja unutar četiri tisućljeća duge povijesti pripovijedanja; u njoj će obilje inspiracije za daljnje čitanje i istraživanje pronaći svi strastveni ljubitelji knjige

U njemu će obilje inspiracije za daljnje čitanje i istraživanje pronaći studenti književnosti, ali i svi strastveni ljubitelji knjige.

Knjiga Velike ideje – Književnost (u prijevodu Vedrana Pavlića) donosi pregled svjetske književnosti od najstarijih artefakata, preko kasnijih dominantnih književnopovijesnih strujanja, do suvremenosti određene naglašenim globalizacijskim, interkulturnim i supkulturnim pojavama i trendovima.

U knjizi su predstavljena dobro poznata kanonska djela, ali i mnogi književni tekstovi nastali izvan dominantnoga, zapadnoga kulturnog kruga. Žarište pozornosti prošireno je na područje arapske, japanske, australske, indijske, korejske, afričke, latinoameričke i drugih književnosti, a obuhvaća i književne glasove koje su stoljećima ušutkivali društveni konstrukti poput kolonijalizma i patrijarhata.

Knjiga je dio serije srodnih publikacija koje na jednostavan, zanimljiv i sažet način obrađuju razna umjetnička i znanstvena područja te društvene fenomene. U njezinu je nastanku sudjelovalo trinaest autora, stručnjaka za književnoznanstvene i(li) druge umjetničke i kulturološke teme.

Djelo Velike ideje – Književnost uspjeli je primjer opsežnoga i atraktivnoga kompendija svjetske književnosti koji je novum u hrvatskoj metaknjiževnoj, ali i široj kulturi, napominje recenzentica knjige dr. sc. Suzana Coha.

„Kao zanimljiv i pristupačan, u književnoznanstvenome smislu relevantan i sa suvremenim teorijskim trendovima kompatibilan pregled svjetske književnosti, zadovoljit će interese široke publike, od učenika i studenata književnosti i srodnih disciplina do stručnjaka iz tih područja, ali i drugih čitatelja koji su zainteresirani ne samo za književnost i njezinu povijest nego i za povijest i suvremenost svjetskih kultura i društava uopće.”

Pod naslovom Velike ideje – Književnost krije se uzbudljiv priručnik o literaturi kojemu će se čitatelj uvijek rado vraćati. Jer pričanje priča staro je kao čovječanstvo.

Čitatelji ovoga inovativnog djela polaze na kronološko putovanje poviješću književnosti s 250 knjiga u ulozi putokaza, od drevnih epova poput Ilijade i Mahabharate do suvremenih romana Salmana Rushdieja i Margaret Atwood

John Steinbeck je u svojem govoru u povodu primanja Nobelove nagrade 1962. to jezgrovito opisao riječima: „Književnost je stara koliko i govor. Proizišla je iz ljudske potrebe za pričom i nije se uopće promijenila osim što je postala potrebnija.”

Gospođica Bingley iz Ponosa i predrasuda Jane Austen možda se i pomalo našalila kad je rekla „koliko se brže čovjek umori od svega nego od knjiga”, no to mišljenje dijele mnogi među nama.

Unatoč gotovo neograničenim smetnjama koje danas mogu odvratiti pozornost čitatelja, književnost i dalje ispunjava duhovne potrebe te otvara umove čitatelja prema svijetu i njegovoj čudesnoj šarolikosti.

O tome svjedoči ova knjiga; ona je prozor u golemu knjižnicu svjetske književnosti, ali i podsjetnik na zajedničke veze diljem svijeta i na slavljenje razlika među njima.

CITATI IZ KNJIGE VELIKE IDEJE – KNJIŽEVNOST

„Život, koji tražiš, nikada nećeš naći.”

Ep o Gilgamešu (od 2100. pr. Kr.)

„Prošao sam kroz ono što nije prošao još nijedan smrtnik na zemlji; usnama ljubim ruke čovjeka koji mi je ubio djecu.”

Ilijada (oko 8. st. pr. Kr.)

„Najveće su muke one koje zadajemo sami sebi.”

Kralj Edip (oko 429. g. pr. Kr.)

Sofoklo

„Sjedimo sami, planina i ja, sve dok ne ostane samo planina.”

Dok sam gledam planinu (8. stoljeće)

Li Bai

„Cijeli je svijet pozornica, a svi muškarci i žene samo su glumci.”

Na tri kralja (1599. – 1600.)

William Shakespeare

„Zakon još nije stvorio dobrog čovjeka: sloboda je ona koja stvara divove i junake.”

Razbojnici (1781.)

Friedrich Schiller

„Kad jedna žena ubode drugu u srce… rijetko će kad promašiti ključno mjesto, a ta rana nikad neće zacijeliti.”

Opasne veze (1782.)

Pierre Choderlos de Laclos

„Žene općenito valjaju biti sasvim smirene: ali žene se osjećaju baš kao i muškarci; trebaju vježbati svoje sposobnosti i prostor za svoja nastojanja jednako kao i njihova braća.”

Jane Eyre (1847.)

Charlotte Brontë

„Pa! Često sam viđala mačku bez osmijeha”, pomisli Alisa, „ali osmijeh bez mačke! Najneobičnija stvar koju sam vidjela u životu!”

Alisa u zemlji čudesa (1865.)

Lewis Carroll

„Da se ljudi bore samo zbog svojih uvjerenja, ratova ne bi bilo.”

Rat i mir (1869.)

Lav Nikolajevič Tolstoj

„Naučite se gledati svijet iz ptičje perspektive i vidjet ćete koliko je sve maleno i nevažno.”

Crvena soba (1879.)

August Strindberg

„Svaki se život sastoji od puno dana, iz dana u dan. Hodamo kroz sebe, upoznajući razbojnike, duhove, divove, starce, mladiće, žene, udovice, preljubnike.”

Uliks (1922.)

James Joyce

„Ljubav je, a ne razum, snažnija od smrti.”

Čarobna gora (1924.)

Thomas Mann

„Ne možemo ponoviti prošlost?”, uzviknuo je u nevjerici. „Naravno da možemo!”

Veliki Gatsby (1925.)

Francis Scott Fitzgerald

„Danas mi je umrla majka. Ili možda jučer, ne znam.”

Stranac (1942.)

Albert Camus

„Ljude se zapravo ne može shvatiti sve dok ne promotriš stvari s njihova stajališta – sve dok im se ne uvučeš u kožu i hodaš u njoj.”

Ubiti pticu rugalicu (1960.)

Harper Lee

„Knjiga je nabijena puška u susjednoj kući… Tko zna tko može postati meta načitana čovjeka?”

Fahrenheit 451 (1953.)

Ray Bradbury

„Čitatelj je uvijek sam, čak i kad je netko uz njega.”

Ako jedne zimske noći neki putnik (1979.)

Italo Calvino

„Odmalena smo znali da je Gost zapadnjačka bolest.”

Gost (2001.)

Hwang Sok-yong

„Često se događa da morate pobjeći na brzinu, no ljudi nemaju krila, barem za sada.”

Jako glasno i nevjerojatno blizu (2005.)

Jonathan Safran Foer