Da se škole griju peletima, djeca bi besplatno jela
objavljeno: 20. veljače 2015.
Prema podatcima županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu, na plin, koji kao energent kojim se koristi većina osnovnih škola, godišnje se troši 4,6 milijuna kuna, piše Glas Slavonije.
Loživim se uljem koristi manji broj škola, ali s obzirom na njegovu cijenu, konačni je račun viši, te škole godišnje za taj energent izdvajaju 5,4 milijuna kuna.
Kada bi se te škole umjesto plinom i loživim uljem za grijanje koristile peletom, uštedjele bi, prema grubom izračunu, godišnje više od četiri milijuna kuna. Ova računica proizlazi iz podataka koje Hrvatski drvni klaster navodi kada je u pitanju drvni pelet, a to je podatak da je upola jeftiniji od loživog ulja i 30 posto od prirodnog plina.
Četiri milijuna kuna bila bi izravna ušteda, što svakako nije mali iznos koji bi se mogao pametno potrošiti na različite načine.
Primjerice, to je iznos koji bi bio dostatan da svih 29 tisuća učenika osnovnih škola u Osječko-baranjskoj županiji jedan mjesec ima besplatan školski obrok. Međutim, posredni efekti upotrebe peleta mnogo su veći, s obzirom na prednosti koje taj energent ima u odnosu na fosilna goriva.
Pelet je domaći proizvod, za razliku od plina, kojega oko 60 posto potrebnih količina uvozimo i nafte koju gotovo potpuno uvozimo.
Ova usporedba korištenja energenata u dijelu osnovnih škola samo je jedan pokazatelj mogućnosti koje se otvaraju pred županijama i gradovima, osnivačima obrazovnih ustanova, u pripremi projekata povećanja energetske učinkovitosti ili smanjenja emisije stakleničkih plinova. Treba reći kako je na području Osječko-baranjske županije i 30 srednjih škola. Konačne uštede koje bi donijelo drvo kod grijanja samo javnih ustanova sigurno su goleme, a korist je višestruka. Naravno, ne može se očekivati, niti bi to bilo dobro, da se iz uporabe potpuno isključe drugi energenti, posebno plin. Jer više izvora energije ipak donose bitnu energetsku sigurnost, izbjegavaju se mogući problemi koji bi mogli nastati zbog nestašice ili cjenovnog poremećaja jednog energenta.
