Sumnja se da su provaljeni i odgovori iz dijela ispita materinjeg jezika, a resorna ministrica najavljuje podizanje tužbe zbog kršenja profesionalne tajne te traži odgovornost uprave.

Iako nam zvuči poznato, ovo nije primjer iz Hrvatske.

Prije dvadesetak dana to su objavili belgijski mediji, nakon što su se maturanti frankofone Belgije dočepali rješenja iz spomenutih predmeta na društvenim mrežama, zbog čega se, baš kao i u nas nakon pulske krađe ispita iz hrvatskog jezika, testiranje moralo odgoditi.

• Reforma od 2017. godine

Državna matura u Hrvatskoj od njezina uvođenja 2009. godine neprestano je na udaru, preispituje se njezin smisao i struktura, traže promjene. Protivnici se često pozivaju na to da nemaju sve zemlje u Europi državnu maturu, što je samo djelomično točno.

Neki oblik završnog maturalnog testiranja u većini europskih zemalja postoji. Ono što u nas nazivamo “državnom maturom“ nemaju jedino Srbija, koja najavljuje uvođenje za 2019. godinu, te BiH.
Razlike također postoje s obzirom na to je li državna matura obvezna ulaznica za fakultete ili ne, odnosno je li dovoljna za upis na fakultet ili visoka učilišta provode dodatne provjere i prijemne ispite. Hendikep Hrvatske je i u tome što nema strukovnu maturu.
Mnogi upiru prstom i na činjenicu da u nas veliki dio fakulteta ne vjeruje državnoj maturi i provodi dodatna testiranja za upis, često prepuštena slobodi akademskog odlučivanja. Da s našom maturom ipak nešto škripi i da su joj potrebne ozbiljne promjene, svjesni su i voditelji strateških obrazovnih reformi koji najavljuju rekonceptualizaciju mature od 2017. godine nadalje.
Da će otpora i eksperimenata biti, ne treba sumnjati, ali situacije poput one s početka teksta, moramo biti realni, nisu samo naš specifikum: na primjer, i u Švicarskoj se dogodi da profesor podijeli krive testove (zbog čega se ispit ponavlja samo u toj školi), a u Njemačkoj je prije koju godinu u bavarskom gradu Schweinfurtu svih 27 maturanata jedne privatne strukovne škole, koju roditelji plaćaju oko 1700 eura godišnje – palo na maturi. Svi do jednoga. To se u nas, zasad, nigdje nije dogodilo.

• Skandinavska iskustva

Jedna od zemalja s najduljom tradicijom državne mature je Francuska, gdje je baccalaureat ili le Bac kao akademsku kvalifikaciju na kraju sekundarnog obrazovanja uveo još Napoleon I. 1808. godine. Postoje tri vrste baccalaureata: opća, tehnološka i profesionalna matura. Na maturi se polažu svi ispiti, a oni koji svladaju gimnazijsku maturu mogu se izravno upisati na fakultete, s tim da jedino medicina ima dodatni prijemni ispit.
Sa strukovnom maturom ne može se na fakultet, jedino na stručne dvogogodišnje studije. Iako je francuska matura stalno na udaru kritika kao zastarjela, kada je prije nekoliko godina vlada htjela uvesti prijemne ispite za upis na fakultete suočila se s – masovnim štrajkovima.
U skandinavskim zemljama, na primjer u Švedskoj, učenici polažu državnu maturu nakon obaveznog obrazovanja, a to je u njih, prema našoj strukturi, negdje na kraju drugog razreda srednje škole, u dobi od 16 godina. Polažu se švedski, engleski jezik i matematika. Oni koji ne idu na maturu ne dobivaju certifikat o završenom obveznom obrazovanju i ne mogu se upisati u višu srednju školu. Fakulteti ne priznaju rezultate te mature, nego učenici moraju imati internacionalni (IB) ili europski (EB) baccalaureat, dvogodišnji program koji se provodi u srednjim školama i priprema učenike za studij koji žele upisati.

• Dvije britanske razine

Dugu tradiciju državne mature, i to od sredine 19. stoljeća, ima i Finska, danas jedan od najboljih obrazovnih sustava na svijetu. Učenici polažu najmanje četiri predmeta, s tim da je finski obvezan, a ostala tri biraju sami učenici.

Matura jest preduvjet za upis na fakultete, ali za indeks je ipak potrebno položiti prijemni koji ima većina fakulteta.
Do nadaleko poznate britanske The General Certificate of Education Advanced Level ili A razine, kvalifikacije koju dobivaju maturanti u Britaniji, mladi dolaze na kraju završnih dviju godina srednjoškolskog ili predfakultetskog obrazovanja (obično 12. i 13. godine školovanja), polažu se prvi (AS Level) i drugi (rigorozniji A2 Level) dijelovi A razine. Da bi ušli na sveučilište morate položiti oba dijela, a među pet ispitnih odbora koji provode A razinu su i oni, primjerice, s Oxforda i Cambridgea.
Naši susjedi Slovenci provode splošnu (gimnazijsku) i pokličnu (strukovnu) maturu. Gimnazijska se sastoji od pet predmeta, tri obvezna (slovenski, strani jezik i matematika) te još dva izborna u suglasnosti sa sveučilištima, i ta matura vodi na fakultete. Prijemne ispite imaju tek umjetničke akademije, arhitektura i sportski studiji.

• Strašni Kinezi

Jednu od najstresnijih i najzahtjevnijih državnih matura na svijetu zacijelo imaju Kinezi. Učenici se ponegdje danonoćno pripremaju u školama, a kako ne bi ni na sekundu napuštali učionice, ondje im dovoze i prikopčavaju ih na infuziju. Testovi se pišu dva dana, pitanja su izuzetno teška, provjerava se znanje koje su stekli od upisa u vrtić. Na dan ispita roditelji se mole u hramovima i pale svijeće. Onaj koga uhvate u prepisivanju taj pečat nosi zauvijek.
Kako bilo, univerzalnog rješenja nema.

………………………………………..

Paarova lutrijska metoda

Akademik Vladimir Paar se zauzima za informatički organiziranu maturu a predlaže i takozvanu ‘lutrijsku’ metodu, što bi trebalo pridonijeti sigurnijoj i jeftinijoj maturi:

– Ispitna pitanja se uopće ne bi unaprijed tiskala i slala na škole, nego bi se sat prije početka polaganja lutrijskom metodom izvlačili brojevi te poslali internetom svim školama gdje bi se odmah isprintali i podijelili učenicima – predlaže Paar.

………………………………………..

■ Kako je to u drugim zemljama

BELGIJA
■ Na društvenim mrežama pojavila su se ispitna rješenja iz povijesti, zbog čega se testiranje moralo odgoditi.
ŠVICARSKA
■ Profesor podijelio krive testove zbog čega se ispit ponovio, ali samo u toj školi
NJEMAČKA
■ U bavarskom gradu Schweinfurtu svih 27 maturanata jedne privatne strukovne škole, koju roditelji plaćaju oko 1700 eura godišnje – palo na maturi
FRANCUSKA
■ Postoje tri vrste baccalaureata: opća, tehnološka i profesionalna matura
ŠVEDSKA
■ Matura se polaže u dobi od 16 godina i bez nje se ne može u višu srednju školu
FINSKA
■ Polažu se najmanje četiri predmeta, finski je obvezan, a ostala tri biraju sami učenici
BRITANIJA
■ Da biste ušli na sveučilište morate položiti oba dijela A razine mature
KINA
■ Matura je tolika drama da učenici završavaju na infuziji dok im roditelji mole u hramovima

………………………………………..

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Slobodna Dalmacija | piše: Marijana Cvrtila ]