– Volio bih da imam više novca. Novac s kojim raspolažemo za reformu, a riječ je o 12 milijuna kuna, smiješan je i bilo koji ministar obrazovanja u drugim državama koji čuje koliko novca imam za reformu sigurno pomisli – ovaj je lud. Takvi su se projekti prije radili sa 20 puta više novca.

Kako će vam onda učitelji povjerovati da radite ozbiljnu stvar?

– Vjerujem u njihov entuzijazam. Mislim da zbog toga ova reforma može uspjeti.

Koja je uopće vaša uloga u reformi koja se radi izvan Ministarstva?

– Dati političku, financijsku i motivacijsku potporu. Niti mogu, niti se stignem aktivno uključiti u reformu. Ovaj posao s tri resora u Ministarstvu me pojede. Nisam na kraju krajeva ni dovoljno stručan, mogao bih pridonijeti oko predmeta informatike… Poanta ove reforme bit će da će prvi put djeca biti stavljena u prvi plan. Pokušat ćemo utjecati na to da se dio nepotrebnoga gradiva izbaci iz predmeta.

Može li ova reforma pasti zbog otpora akademske zajednice?

– Opasnost je realna. No, mi računamo na onu masu ljudi koja je svjesna da reformu treba napraviti i bezrezervno se slažu s principima koje smo donijeli. Ono što je najbitnije jest djecu naučiti kako učiti i gdje pronaći informacije, a ne ih forsirati na učenje napamet.

I da uspije reforma kurikuluma, opet ćemo kasniti za Europom po digitalnoj zrelostiškola. Tek 2022. vam je u planu da 60 posto škola bude spojeno na ultrabrzi internet, ima digitalne sadržaje i opremu.

– Pokušat ćemo uzeti još novca iz EU fondova da požurimo s digitalizacijom.

Sigurno će s vremenom cijena tableta pasti, možda dođe i do toga da se tableti dijele s Jutarnjim listom. Vidjet ćemo…

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Jutarnji list | razgovarala: Mirela Lilek ]

Cijeli tekst pročitajte OVDJE!