… već će se sustavno promicati. Neki prehrambeni proizvodi dobivat će jamstveni žig »Živjeti zdravo«.

Ovih dana u javnosti su objavljeni rezultati istraživanja prema kojem se čak 75 posto građana Hrvatske redovito bavi sportsko-rekreacijskim aktivnostima.

Navodno im je hodanje najomiljenija aktivnost pa ga prakticira 62 posto ispitanika, dok 52 posto ispitanika prakticira neku vrstu aktivnosti više puta tjedno. Rezultati tog istraživanja u popriličnom su raskoraku s koncem prošle godine objavljenim Eurobarometrom koji je pokazao da čak 65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj, značajno više nego na razini cijele EU, vrlo rijetko ili nikada ne vježba.

Poprilično je nevjerojatno da se u periodu od oko pola godine u Hrvatskoj toliko podigla svijest o potrebi očuvanja zdravlja i putem redovitih sportsko-rekreacijskih aktivnosti tako da je i upitno koliko je za vjerovati da se 75 posto građana redovito rekreira. 

Kako god bilo, Ministarstvo zdravlja zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, odlučno je u namjeri da građane, još od malih nogu, usmjerava na zdrave navike kako bi se unaprijedilo zdravlje stanovništva pa je u javno savjetovanje uputilo Nacrt nacionalnog programa »Živjeti zdravo« koji bi kroz pet tematskih skupina –

• zdravlje i prehrana,
• zdravstveno obrazovanje,
• tjelesna aktivnost,
• zdravlje i radno mjesto,
• zdravlje i okoliš

– trebao obuhvatiti cjelokupnu populaciju i sve dobne skupine.

I Nacrtom programa »Živjeti zdravo«, ističe se kako je hodanje najpopularnija aktivnost, ali da je i ono u padu.

»Analize ukazuju, primjerice, da je sve manje djece koja pješače do škole, a slična je situacija i s odraslima, koji skoro nikada ne idu pješice do svojih radnih mjesta. Svakako nema prepreka, ni izlika, da se uključi više hodanja u svakodnevni čovjekov život, ako je moguće u prirodi, na svježem zraku kako bi smanjili rizik razvoja bolesti, održali ili poboljšali svoje zdravstveno stanje«, navodi se u programu uz napomenu da je djelovanjem u zajednici želja informirati i senzibilizirati građane svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima tjelesne aktivnosti te »ponuditi i pokrenuti organizirano grupno hodanje (kružno) jednodnevno i višednevno«.

»Berem, berem jabuke…« nabrajala su nekada djeca »posložena« uz školske klupe.

Riječi je pratilo istezanje ručica, što je predstavljalo svojevrsni mini sat tjelesnog odgoja u razredu.

U budućnosti, s provedbom Nacionalnog programa »Živjeti zdravo«, učenici prva četiri razreda osnovne škole, svakodnevno će imati 10-minutno vježbanje u učionici. Preporuka je da se te opće pripremne vježbe izvode na početku nastave kao vježbe »buđenja«, a moguće je i nakon polovice nastave kao vježbe »razgibavanja«. »Osnovna karakteristika ovog vježbanja je doziranje broja ponavljanja, vremena trajanja i brzine izvođenja vježbi. Intezitet vježbanja je prilagođen tako da se učenici neće oznojiti te mogu vježbati u svakodnevnoj odjeći«, navodi se u nacrtu Nacionalnog progama uz napomenu kako djevojčice mogu vježbati i u haljinama te da vježbe »buđenja« ili »razgibavanja« mogu imati glazbenu pozadinu.

Zdrava prehrana u vrtićima i osnovnim školama ne bi trebala više biti samo pilot-projekt, već će se sustavno promicati. Prehrambena industrija za neke svoje proizvode dobivat će jamstveni žig »Živjeti zdravo«, ali tek nakon što se proizvod analizira u akreditiranom laboratoriju. 

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Novi list | piše Gabrijela GALIĆ ]

Cijeli tekst pročitajte OVDJE!