… jer ih unutar svojeg proračuna nemam – kaže o aktualnom problemu koji ima sa sindikatima.

Znači, ništa od povišica u prosvjeti kakve su dobili zaposleni u zdravstvu?

– Mislim da se problem ‘nabavljanja’ nekoliko stotina milijuna kuna pojednostavljuje do apsurda, kao da je državni proračun samoposluživanje iz kojega svatko uzima koliko želi za što želi. Naravno da uvijek postoji mogućnost interne preraspodjele sredstava, no u ovoj situaciji, kada više od 90 posto sredstava Ministarstva odlazi na plaće i razna socijalna davanja, a, na žalost, samo vrlo mali dio na razvoj sustava, bojim se da ta opcija nije moguća.

Ako ćete sindikatima objašnjavati da nemate novca, čemu onda pregovori?

– Nitko sretniji od mene da nastavnici dobiju više novca. No, kada sam mjesecima ‘kukao’ da mi nedostaje novca u proračunu – što su mi zamjerili kolege i neki novinari, uključujući i vas – svi su šutjeli, od akademske zajednice do sindikata. A sada kada se traži povećanje, nitko ne spominje da je nužnije povećati sredstva za razvoj sustava. Kada bismo nekako i ostvarili povećanje proračuna ovoga ministarstva, barem jedan veći dio trebalo bi uložiti u razvojne projekte. Sa 100 milijuna kuna može se napraviti dosta, ali ako se to podijeli na 85.000 ljudi u sustavu, svatko će dobiti povišicu u vrijednosti od pet kava mjesečno. Isplati li se radi toga odreći nečega poput reforme kurikuluma ili znanstvenih časopisa? Ostaviti 16 škola da rade u tri smjene do smaka svijeta? Ovaj pritisak sindikata je očekivan, no nadam se da će prevladati razum. (…)

Za reformu kurikuluma našlo se 12 milijuna kuna. Koji će biti prvi rezultati i kada?

– Da, nekako smo uspjeli izdvojili taj novac, koji su za projekt te složenosti i značaja karikaturalno mali, ali i s njima smo napravili već ogroman posao. Stotine ljudi marljivo rade na reformi, motivirani ne materijalnom dobiti, nego željom za promjenom. Voditelj reforme, Boris Jokić, prednjači u tome. Sve skupa ide u dobrom smjeru. U planu je da novi kurikulum na javnoj raspravi bude već u drugom polugodištu školske godine, a eksperimentalno uvođenje od školske godine 2016./17. (…)

Dobili ste kritike na prijedlog novog pravilnika o pedagoškim mjerama u školama, prije svega zbog birokratizacije odgoja. Što ste u njemu izmijenili nakon javne rasprave?

– Zašto se svaki pokušaj uspostave jasnih pravila smatra birokratizacijom? Ne kažem da je Pravilnik savršen, no puno je bolji od dosadašnjeg načina, kada su se pedagoške mjere uređivale statutima škola. Dosad smo imali situaciju da učenik jedne srednje škole dobije mjeru isključenja iz škole zbog 21 neopravdanog izostanka, a u drugoj tek s više od 35 neopravdanih sati. Priznajem, to je prilično osjetljiva materija, stoga je i sastav povjerenstva koji ga je radio vrlo raznolik. Uvažili smo mnogo primjedbi iz javne rasprave, smanjili broj neopravdanih sati za pojedine pedagoške mjere. Sada je propisano da se opomena dobije kad se prikupi 0,5 posto neopravdanih sati od ukupnog broja sati u školskoj godini, umjesto 1 posto, kako je prethodno bilo predloženo.

To znači da će za učenike će biti rigoroznija pravila?

– Da, za učenike će postojati stroža pravila, i to upravo na inzistiranje škola i sindikata. Naravno, kao i sve ostalo, i ovaj je pravilnik podložan promjenama ako se za to utvrdi potreba. Niti jedan zakon ili propis nije savršen.(…)

Cijeli intervju s ministrom Vedranom Mornarom pročitajte OVDJE.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Jutarnji list | razgovarala: Mirela Lilek ]