Naši pedagozi sumnjičavo vrte glavom iako većina misli da se od sjevernjaka da dosta naučiti. Skandinavske države poput Finske mogu se pohvaliti najboljim obrazovnim sustavima, a na međunarodnim testovima njihovi učenici u samom su vrhu.

Iako bi mogli lagodno živjeti na lovorikama, najbolje od najboljih takav status ne zadovoljava, nego hoće više i bolje.

U toj želji, poseže se i za radikalnim potezima, pa je tako Finska nedavno počela razmatrati ukidanje školskih predmeta i uvođenje sustava „istraživanja fenomena“.

Škola današnjice, ili budućnosti, ne bi smjela počivati na istim temeljima kao i prije više stoljeća, jer se od pojedinca u društvu danas traže drukčije kvalitete, vještine i znanja.

Dok Kinezi pomno čuvaju recept s kojim već godinama drže uvjerljivo prvo mjesto na svim međunarodnim obrazovnim testovima, Finci ne kriju svoju formulu uspjeha, niti se smatraju najboljima.

Štoviše, vjeruju da njihov obrazovni sustav ima rupa, da su previše usmjereni pedagoškom aspektu, a premalo osposobljavaju djecu za promjenu zanimanja tijekom radnog vijeka.

Zato žele novim programom pripremiti učenike za poslovni život, pa će tako učenik koji se školuje za konobara učiti konkretna matematička znanja za vođenje blagajne i računa, učiti strane jezike i vježbati komunikacijske vještine neophodne za taj posao.

Umjesto nastave ex catedra, radit će u malim grupama, te zajedno rješavati probleme i zadatke, a klasične predmete poput matematike, fizike, kemije, geografije, zamijenit će tematske cjeline kao što je „istraživanje Europske unije“ što će učenicima dati jasne okvire o tome zbog čega uče određene sadržaje i čemu će im oni u životu služiti.

Na sličnom je tragu i Hrvatska, gdje se u tek pokrenutoj reformi kurikuluma ne govori baš o ukidanju predmeta, ali se škola također namjerava promijeniti iz klasične, predavačke, u školu koja će učenike poticati na razmišljanje, zaključivanje, traženje rješenja.

„Planiramo uvesti promjene koje korespondiraju s onim što najavljuju Finci, a prije svega se odnose na približavanje životnom iskustvu učenika, povećanju funkcionalnih pismenosti i konceptualnog, odnosno tematskog poučavanja koje bi povezivalo više predmeta unutar određenog koncepta ili teme“, ističe Boris Jokić, voditelj radne skupine za reformu kurikuluma.

Od samog sadržaja najavljenih promjena finskog obrazovanja, za hrvatski  je kontekst, kaže, važnija činjenica da se i najbolji svjetski obrazovni sustavi moraju kontinuirano mijenjati.

„To je važno jer važan dio hrvatskih građana nema razvijenu svijest da nam obrazovanje zahtijeva korjenite promjene“, kažeJokić.

Da bi hrvatski obrazovni sustav postao bolji, ne može se jednostavno preslikati iskustva boljih od nas, upozoravaju stručnjaci.

„Iskustva Finske i brojnih drugih uspješnih sustava koji nisu zasnovani na istim postavkama poput austrijskog ili njemačkog, ali i nama bliskog slovenskog, formiraju odluke o mogućim promjenama u našem sustavu. Ipak hrvatski sustav odgoja i obrazovanja je specifičan, sa svim svojim posebitostima, manama, ali i dobrim karakteristikama. Kopiranje rješenja u određenim sustavima jednostavno nije moguće bez uvažavanja trenutnog stanja u našem sustavu, izobrazbe nastavnika, sposobnosti i spremnosti za promjenu“, upozorava Jokić.

Hrvatski pedagozi ne vjeruju da bi hrvatsko niti bilo koje drugo državno školstvo moglo funkcionirati potpuno bez predmeta.

 „Predmetna nastava odavno je utvrđena kao jedna od bitnih kočnica učinkovitosti. Ipak, za nju do danas nije pronađena održiva zamjena, usprkos brojnim pokušajima reforme tradicionalne škole unatrag više od stoljeća. Svojim parceliranjem učeničkih spoznaja predmetna nastava onemogućuje prirodno povezivanje raznih znanja u učenikovoj svijesti za praktičnu samostalnu primjenu u stvarnom životu.

Odatle i jedan od kroničnih temeljnih prigovora našim srednjim školama i fakultetima da ne pripremaju dobro polaznike za rad i život koji slijedi nakon završetka školovanja“, podsjeća Ante Bežen s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Novi list | autorica: Ljerka Bratonja Martinović ]

Cijeli tekst pročitajte OVDJE!