OŠ BIJAĆI, KAŠTEL-NOVI
NASTAVNA METODA: Vidim što čujem
objavljeno: 10. svibnja 2021.
Slušanje je jedna od bitnih jezičnih aktivnosti. Mnogo je djece koja teško prate upute koje im govorimo ili čitamo. Pred učitelje se postavlja pitanje koje strategije i metode valja primijeniti kako bi potaknuli učenike na aktivno slušanje.
Česte su situacije u učionici u kojima učitelj daje uputu učenicima koju stranicu udžbenika trebaju otvoriti i koji zadatak riješiti. Učenici čuju dio informacije, primjerice samo broj stranice, ali ne i redni broj zadatka. Više njih postavit će ista pitanja: Koju stranicu otvoriti? Koji zadatak riješiti?
Svima su nam znane situacije iz učionice.
SLIKA 1 ■ Učiteljica/učitelj: Otvorite čitanku na stranici 64. ■ Učenici: Koju stranicu? U čitanci ili radnoj bilježnici?
SLIKA 2 ■ Prije rješavanja zadataka na nastavnom listiću učiteljica daje upute učenicima o zadatcima s prve stranice: Pogledajte zadatak…, Obratite pozornost na…, Vrlo je važno da… Dok ona govori, neki od učenika već su okrenuli listić i rješavaju zadatak na drugoj stranici.
Čini li se da djeca danas imaju selektivan sluh, da čuju samo ono što žele čuti, a zanemaruju sve ostalo? Čini se da:
✿ imaju teškoće u praćenju i razumijevanju uputa
✿ treba im češće ponavljati informacije
✿ imaju teškoće u razumijevanju apstraktnih informacija
✿ odgovori na pitanja nisu logični (ne odnose se na postavljeno pitanje)
✿ treba im više vremena da oblikuju odgovor
✿ odgovori su kratki, jedna riječ (vrlo često samo da ili ne)
✿ pamćenje naučenog je kratkoročno.
Nije teško zaključiti da je među djecom sve veći problem u aktivnom slušanju. O čemu je zapravo riječ? Slušna pažnja i obrada slušnih informacija važne su kognitivne vještine.
Slušna pažnja je sposobnost uzimanja važnih slušnih informacija dok se ostale filtriraju. Ujedno je to i sposobnost zadržavanja pozornosti ili usredotočenosti na slušne informacije tijekom određenog razdoblja (školski sat) i premještanja pozornosti kad je to potrebno. Slušna obrada informacija sposobnost je unosa i razumijevanja informacija koje se čuju. Pritom je poželjno obraditi slušne informacije prihvatljivom brzinom. Nerijetko je uz slušanje potrebno prisjetiti se ili razmišljati o jednoj ili više informacija kraće ili nešto dulje vrijeme.
Riječ pažnja odnosi se na sposobnost usmjeravanja mentalnih aktivnosti na određeni predmet, pojavu, misao, situaciju. Više je vrsta pažnje.
1.] Usmjerena pažnja
Usmjerena pažnjadjetetova je temeljna, osnovna reakcija na vizualne, auditivne i taktilne podražaje. Djetetov mozak usmjerava se na vanjske ili unutarnje izvore informacija ili podražaje te ih obrađuje. Vizualni su podražaji svuda u našoj okolini i korisni su za privlačenje i usmjeravanje pogleda te za procesuiranje tako dobivenih informacija (npr. podebljana slova u tekstu, pokazivanje dijelova teksta laserom u prezentaciji…).
2.] Selektivna pažnja
Selektivna pažnja je mogućnost da dijete među više podražaja odabere samo jedan i na nj usmjeri pažnju. To je proces selekcije koji se javlja kad dijete aktivno filtrira sve što bi ga moglo omesti. Selektivna pažnja odnosi se ne samo na isključivanje vanjskih ometajućih čimbenika već i unutarnjih – misli.To je osobito vidljivo kad dijete u razredu mora čitati naglas, a za to mora imati razvijenu selektivnu pažnju.
3.] Naizmjenična pažnja
Odnosi se na mogućnost djeteta da preusmjerava pažnju s jednog zadatka na drugi za koji su potrebne različite kognitivne vještine. Kako napreduje razvoj pažnje, tako dijete postaje sve vještije u preusmjeravanju pažnje sa zadatka na kojem je radilo na drugi zadatak i opet se može vratiti na prethodni.
4.] Trajna pažnja
Ta vrsta pažnje potrebna je da bi se dijete moglo usmjeriti na zadatak dulje vrijeme. To je katkad izazov jer zadatci koje mora riješiti nisu uvijek zanimljivi ili ono ima otpor prema njima. Stoga se događa da trajnost pažnje varira. Važan je aspekt tog područja pažnje mogućnost ponovnog usmjeravanja na zadatak ako je rješavanje zadatka ometao kakav čimbenik.
5.] Podijeljena pažnja
Podijeljena je pažnja kada dijete može uspješno ispuniti dva ili više zahtjeva istodobno. Ta vrsta pažnje nije nam urođena, no može se uvježbati. To se odnosi na izraz multitasking, prihvaćen i u našem govornom području, što znači da se više zadataka rješava istodobno. Dobar je primjer za to područje pažnje sviranje klavira i čitanje notnog zapisa.
Spomenute vrste pažnje uz obradu slušnih informacija u uskoj su vezi sa slušanjem kao jednom od jezičnih djelatnosti u koje još ubrajamo: govorenje, čitanje i pisanje.
Slušanje je jedna od najvažnijih vještina koja se može naučiti i razviti u djece jednostavnim igrama i aktivnostima. Razvijanje vještine slušanja važno je jer slušanje utječe kod djece na:
- sposobnost razvijanja govornih i jezičnih vještina
- sposobnost čitanja (slušna percepcija ključna je za čitanje)
- sposobnost praćenja usmenih uputa u školi
- sposobnost djelotvornog druženja i komunikacije
- sposobnost općeg snalaženja u školi i kod kuće.
Kao što znamo, djeca su danas izložena velikom utjecaju digitalnih uređaja i drugim vrstama izazova i podražaja kojima je teško odoljeti. Imaju sve manje slobodnog vremena za igru u društvu s prijateljima, na otvorenom… Sve to utječe na raspon koncentracije i ukupnih vještina, posebno na sposobnost čitanja. Posvećujući pozornost toj vještini samo između 5 i 10 minuta na dan, uvelike se može pridonijeti sposobnosti slušanja u djeteta i tako mu pomoći u razvoju i ostalih jezičnih djelatnosti: govorenja, čitanja i pisanja te lakšem snalaženju u školi općenito. U tom je smislu posebno važno poticati razvoj aktivnog slušanja.
Što je aktivno slušanje?
- Aktivno slušanje je slušanje s namjerom.
- Slušanje kojim nastojimo što bolje razumjeti osobu koja govori i što govori kako bismo joj dali povratnu informaciju.
- Aktivno slušanje zahtijeva jednako ili više energije od govorenja.
- Aktivno slušanje može biti verbalno i neverbalno.
Praksa pokazuje da je aktivno slušanje vještina s kojom učenici imaju sve više teškoća. S druge strane, slušanje je u nastavi zanemareno u odnosu prema ostalim jezičnim djelatnostima: čitanju, pisanju i govorenju. U Kurikulumu nastavnog predmeta Hrvatski jezik ishodi su od 1. do 4. razreda za sve četiri jezične djelatnosti, pa tako i za slušanje.
OŠ HJ A.1.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
– sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora
– sluša i razumije uputu i postupa prema uputi
OŠ HJ A.2.2.
Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
– sluša kratke tekstove primjerene jezičnom razvoju, interesima i dobi
– izražava svoje misli i osjećaje o poslušanom tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
OŠ HJ A.3.2.
Učenik sluša tekst i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
– sluša tekst prema zadanim smjernicama – unaprijed zadanim pitanjima i uputama
– razumije ulogu i korisnost slušanja
OŠ HJ A.4.2.
Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
– izdvaja važne podatke iz poslušanoga teksta prema uputi
Mi učitelji tražimo puteve i načine kako ostvariti ishode. Struka tvrdi da je nužno pronaći strategije i metode koje će djeci vježbanjem pomoći u razvijanju vještine slušanja. Istražujući strategije i metode koje utječu na razvoj aktivnog slušanja, zaključili smo da se najboljih rezultati postižu uz:
- kratke i brze aktivnosti
- zabavne aktivnosti s elementima igre
- raznovrsne vježbe i zadatke
- izmjenjive aktivnosti
- aktivnosti koje utječu na sposobnost djeteta da sluša, pamti i primjenjuje slušano.
NASTAVNA METODA VIDIM ŠTO ČUJEM
Kao što je već u ovom tekstu spomenuto, posvećujući pozornost ovoj vještini samo od 5 do 10 minuta na dan, uvelike se može pridonijeti razvoju sposobnosti slušanja u djeteta. Upravo nam je taj podatak bio ključan i doveo nas do nastavne metode koju smo nazvale VIDIM ŠTO ČUJEM.
Osnovna ideja vodilja ove metode provodi se u tri koraka (aktivnosti):
1.] Čitamo (izgovaramo) učenicima jednostavan i kratak tekst.
2.] Učenici pozorno slušaju i vizualiziraju ono što čuju.
3.] Crtaju i(li) pišu zamišljeno.
INTERAKTIVNE KARTICE VIDIM ŠTO ČUJEM
A] NAMJENA KARTICA VIDIM ŠTO ČUJEM U NASTAVI
U interaktivnim karticama VIDIM ŠTO ČUJEM nastavni su sadržaji ne samo hrvatskog jezika nego i ostalih nastavnih predmeta te sadržaji međupredmetnih tema. Osmislile smo ih i oblikovale za svaki razred posebno. Širok je spektar primjene tih kartica:
- s obzirom na to da je riječ o interaktivnim karticama, mogu se rabiti i u nastavi nekog drugog nastavnog predmeta, a ne samo Hrvatskog jezika.
- Mogu poslužiti u uvodnom dijelu sata kao motivacija, ali i u završnom dijelu sata.
- Mogu se rabiti kao kratke pauze za opuštanje između dviju zahtjevnijih aktivnosti.
- Ako preostane dovoljno vremena tijekom nastavnog dana, te se kartice mogu također primijeniti.
B] PRIMJENA INTERAKTIVNIH KARTICA VIDIM ŠTO ČUJEM U NASTAVI
Učiteljica/učitelj najavljuje učenicima provedbu nove aktivnosti koju treba pozorno slušati i pratiti naputak kako bi se moglo odraditi zadano.
- Dijeli učenicima po jednu karticu VIDIM ŠTO ČUJEM za crtanje i pisanje.
- Učiteljica/učitelj ima jednu karticu s koje čita zadatak.
- Za to vrijeme učenici trebaju slušati što učiteljica/učitelj čita i potruditi se zamisliti to s pomoću mašte.
- Ono što su čuli i zamislili učenici trebaju nacrtati i napisati.
Učiteljica/učitelj naglašava učenicima da pozorno slušaju jer će naputak pročitati samo jednom.
Nakon završene aktivnosti učenici će moći međusobno usporediti nacrtano i napisano.
C] KARTICE VIDIM ŠTO ČUJEM
VIDIM ŠTO ČUJEM – kartice za 1. razred
VIDIM ŠTO ČUJEM – kartice za 2. razred
VIDIM ŠTO ČUJEM – kartice za 3. razred
VIDIM ŠTO ČUJEM – kartice za 4. razred
■ Pišu: Terezija Zokić učiteljica, mentorica i Benita Vladušić učiteljica i mentorica ■ OŠ Bijaći Kaštel-Novi ■ Terezija ZOKIĆ je autorica je udžbeničkih kompleta iz hrvatskog jezika: Tajna slova 1 – 4, Slovo po slovo 1 – 4 te Svijet riječi 1 – 4 u izdanju Školske knjige. Održala je niz stručnih predavanja i radionica u županijskim stručnim vijećima s temama iz hrvatskog jezika i likovne kulture te međupredmetne teme GOO. Dobitnica je nagrade za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike za školsku godinu 2018./2019. ■ Benita VLADUŠIĆ je autorica udžbenika iz hrvatskog jezika od prvog do četvrtog razreda Slovo po slovo i najnovije serije udžbenika Svijet riječi u izdanju Školske knjige. Održala je niz stručnih radionica i predavanja u županijskim stručnim vijećima i na stručnim skupovima. Dobitnica je nagrade za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike za školsku godinu 2018./2019. ■
