Prema Kurikulumu za nastavni predmet Likovnu kulturu za osnovne škole i škole likovnih umjetnosti te za gimnazije u Republici je Hrvatskoj (2019.) Likovna kultura predmet koji pripada umjetničkom i društveno-humanističkom području odgoja i obrazovanja. U skladu s tim glavna je svrha ovog predmeta oblikovanje učeničkog društvenog i osobnog identiteta te poticanje kreativnog mišljenja i djelovanja.

U ovom tekstu bit će opisana struktura kurikuluma spomenutog nastavnog predmeta te primjeri provedbe nastave Likovne kulture u redovnoj nastavi i produženom boravku poštujući zadane teme kurikulumskih domena.

Kurikulum nastavnog predmeta Likovne kulture čine tri glavne domene (koncepta), a to su:

♦ Stvaralaštvo i produktivnost (domena A)

♦ Doživljaj i kritički stav (B)  

♦ Umjetnost u kontekstu (domena C).

Unutar svake domene navedeni su ishodi i preporuke za njihovo ostvarivanje što uvelike olakšava odabir samih ishoda u pripremanju nastavnog sata.

Piše: Angelina Jakopin Vuk, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave ■  OŠ Središće

U domeni Stvaralaštvo i produktivnost naglasak je na učeničkim stavovima i idejama kojim se učenici koriste u izradi svojih radova, ali i teorijsko i praktično znanje o korištenju pojedinih likovnih tehnika te likovnom jeziku.

Sljedeća je domena Doživljaj i kritički stav u kojoj se ishodima potiče razvoj kritičkog mišljenja prema svom i tuđem radu, osmišljavanje različitih rješenja za postavljeni likovni problem te sudjelovanje u različitim kulturnim i umjetničkim događajima.

Posljednja je domena Umjetnost u kontekstu koja obuhvaća proučavanje uloge umjetnosti u kulturnom, povijesnom i društvenom kontekstu u kojem se javlja.

U svom sam dosadašnjem radu imala prilike održavati nastavu predmeta Likovne kulture u redovnoj nastavi i u produženom boravku. Za izvođenje nastavnog sata, u oba oblika odgojno-obrazovnog rada, pripremala sam se onako kako sam poučena na Učiteljskom fakultetu poštujući sva načela metodike Likovne kulture te etape sata. Ovo je osobito bilo važno za održavanje nastave ovog predmeta u produženom boravku za koji se uobičajeno koristi stereotip da u boravku učenici crtaju što god žele isključujući likovni problem, motiv i tehniku koji su ključni elementi svakog kvalitetnog sata Likovne kulture. Svaki sat bi započeo motivacijskom igrom u nekom od digitalnih alata (primjerice igra Anagram u alatu Wordwall) ili razgovorom o određenom datumu koji se obilježava tog dana (npr. Dan jabuka) ili pričom o prošlosti (npr. običaji zavičaja u kojem učenici žive).

Svaki bi sat započeo motivacijom kojom bih se na što prikladniji i zanimljiviji način trudila učenicima pojasniti likovni problem (npr. različitim oblicima na ploči koje su učenici povezivali kako bi lakše razumjeli komplementarne parove, miješanjem boja u čaši kako bi usvojili pojmove osnovnih i izvedenih boja itd.).

Također, učenici bi zadani likovni problem uočavali na reprodukcijama. Motiv bih prikazala učenicima pomoću neke igre ili zagonetke (često korištena igra u ovu svrhu bila je Anagram u alatu Wordwall) ili razgovorom.

Prije samog otkrivanja motiva, koje je uvijek bilo zanimljivo i motivirajuće za učenike, demonstrirala bih likovnu tehniku, a ponekad su to radili i učenici ako su se taj sat koristili tehnikom koja im je već poznata. Time su dodatno bili motivirani za rad.

Nakon motivacije slijedila je najava zadatka u jednoj jasnoj rečenici. Svaki likovni zadatak bih dodatno napisala i na ploču, kao i korake u izradi određenog rada kako bi učenici u svakom trenutku samostalno mogli odrediti što su do tog trenutka napravili te što još trebaju napraviti kako bi rad bio potpun. Tako su pratili svoj napredak i provodili oblik samovrednovanja.

Na kraju bismo sata zajedno postavili radove na ploču i uspoređivali ih s prikazanim reprodukcijama i likovnim zadatkom. Učenici bi sami komentirali uspješnost pojedinog rada uz argumentiranje (bilo je vrlo važno osvijestiti kako argument: meni je to lijepo ili nije lijepo, meni je on prijatelj pa je zato dobar rad nije valjani argument).

Ovim su postupkom učenici razvijali kritičko mišljenje prema vlastitom, a i tuđem radu, što je u skladu s domenom Doživljaj i kritički stav.

Ishodi su domene Stvaralaštvo i produktivnost bili ostvareni izradom likovnih radova, poštujući likovni problem i tehniku, dok su ishodi posljednje domene bili ostvareni većinom u projektu U svijetu likovnih umjetnika, autorica Sandre Vuk  i Nevenke Dimač. Učenici su najprije usvojili zanimljivosti iz života pojedinog umjetnika te razloge zašto su se spomenuti umjetnici počeli baviti umjetnošću te koji su ih događaji inspirirali za izradu pojedinih umjetničkih djela.

Glavni mi je cilj bio osvijestiti učenicima činjenicu da je predmet Likovna kultura jednako važan kao i ostali nastavni predmeti te da ako budu uvježbavali koristiti se određenom tehnikom, bit će sve bolji i uspješniji u realizaciji – kao i kada uvježbavanjem ostvaruju uspjehe u rješavanju matematičkih zadataka.

Naposljetku, potrebno je osvijestiti važnost predmeta Likovne kulture jer znanje i vještine, koje učenici njime stječu, nisu samo predviđene za umjetnike, nego i za druga zanimanja koja u svojoj prirodi uključuju estetsku komponentu, preciznost i urednost te poznavanje osnovnih likovnih pojmova (primjerice – slastičar ili kuhar treba dobro poznavati boje kako bi jelo prezentirao na primamljiv način ili električar koji treba raspoznavati boje prilikom spajanja žica itd.). Proučavajući običaje i tradiciju umjetnošću, učenicima se prenosi važnost poštivanja vlastite kulture i zemlje. Kvalitetnim poučavanjem ovog nastavnog predmeta učenike poučavamo o umjetnosti i osvješćujemo kod njih da je umjetnost daleko više od šaranja po papiru. [ Foto-ilustracija: 2.B SVETA NEDELJA ]