■ OŠ DR. ANTE STARČEVIĆA, ZAGREB ■
Put oko svijeta pa natrag u zelenu Dubravu
objavljeno: 13. lipnja 2024.
U mnoštvu vrlo aktualnih i zabrinjavajućih ekoloških pitanja svatko tko radi s djecom, ili je djelomično uključen u njihovo obrazovanje, dužan je poticati i razvijati različite oblike ekološke svijesti. To naravno nije uvijek tako, nego ta izjava uglavnom postaje obična floskula. Odrasli kao prvi modeli ponašanja često nisu najbolji primjer.
Većina baca opuške gdje god im odgovara, papiri, novine, kartonska ambalaža baca se svuda samo ne u kante za smeće. Boce i ostali otpad često možemo naći na ulicama naših gradova, a sve skupa ne doprinosi ljepšem i zdravijem okolišu. Možemo li nešto učiniti da se to promijeni?
U gradu Zagrebu relativno je nedavno tema odlaganja otpada i kupovina posebnih vrećica za smeće bila vrlo česta tema. Potaknuti čestim razgovorima o otpadu, djelatnici OŠ dr. Ante Starčevića iz Zagreba (Dubrava) odlučili su krenuti u ekološku borbu. Početkom školske godine 2023./2024. započeli smo s provedbom svojega drugog Erasmus+ projekta koji nosi ekološki naziv Zeleno je fora, zeleno se mora. Kroz provedu projekta htjeli smo utjecati na razvoj ekološke svijesti i širenje znanja o održivom razvoju i zelenim vrstama putovanja. Nismo htjeli da sve ostane samo na pustim željama i idejama, pa smo zaista na svim mogućim razinama pokušali proširiti znanja i naše zelene vještine.
Osim mnogobrojnih djelatnika škole koji su aktivno sudjelovali u provedbi projekta, sami nositelji Erasmus tima upravo su vrijedni učitelji naše škole, ukupno deset djelatnika iz razredne i predmetne nastave. Nastavnici uključeni u projekt sudjelovali su na višednevnim stručnim edukacijama diljem Europe. Posjetili su Irsku, Italiju, Španjolsku, Nizozemsku i Češku, a stečena znanja i iskustva od tada marljivo prenose svim našim djelatnicima, učenicima, roditeljima i ostalim posjetiteljima naše škole.
Osim mobilnosti učitelja u školi smo organizirali i posjet gosta predavača. Iz dalekog Amsterdama stigla nam je Diana Noemi Chavez, kulturna i socijalna antrolopologinja koja je djelatnike upoznala s mnogim gorućim temama iz područja ekologije i održivog razvoja. Našu je školu posjetio i poznati hrvatski meteorolog, Zoran Vakula. On je održao radionice za sve učenike razredne nastave iz područja meteorologije i klimatskih promjena.
Također, provedena je i grupna mobilnost učenika u Olomoucu (Češka Republika). Na grupnu mobilnost učenika poveli smo učenike sedmih razreda. Prema njihovim riječima, to je bilo iskustvo za život!
No, da ne ostane sve samo na usmenoj predaji i mobilnostima po Europi, tijekom ove nastavne godine bili smo jako vrijedni na svim područjima unutar naše male Dubrave. Budući da želimo podijeliti znanje sa svima te time utjecati na što širi krug ljudi, podijelit ću s vama stečeno iskustvo i ideje usvojene na tom uzbudljivom, zelenom putovanju.
IDEJE ZA REALIZACIJU U NASTAVI
KORELACIJA NASTAVE PRIRODE I DRUŠTVA I HRVATSKOG JEZIKA | Učenici su tijekom godine vrlo često slušali o održivom razvoju, utjecaju ljudi na klimu te o sve češćim klimatskim promjenama kojih su i sami svjesni. Na satu hrvatskog jezika u sklopu cjelovitog čitanja priče Pismo iz Zelengrada te pjesme Jedini dom (Školska knjiga, Svijet riječi, 2. dio)učenici su razgovarali o onečišćenju okoliša te utjecaju čovjeka na biljke, životinje i cijeli okoliš. Pod utjecajem priče Pismo iz Zelengrada pisali su pismo gradonačelniku u kojem su naveli sve ekološke probleme koji se tiču naše škole, a za koje oni smatraju da bi ih trebalo promijeniti i/ili utjecati na njih. Uz eko-ideje razvijali smo jezične i stilske kompetencije, kao i učenje pisanja pisma.
RECIKLIRANE IGRAČKE I STARO-NOVI FUNKCIONALNI PREDMETI
U modernom svijetu djeca imaju previše igračaka, uglavnom onih koje se uglavnom rijetko ili nikad ne koriste. Trend kupovanja nepotrebnih stvari sve je veći, a potreba za novim stvarima svakodnevno raste. Da bismo učenicima pokazali kako se možemo zabaviti koristeći se starim, recikliranim predmetima, izradili smo nove. Vrijedni učitelji i učenici od recikliranog materijala izrađivali su nove uporabne i dekorativne predmete. Pročitajte što smo sve radili i pri tome se dobro zabavili!
Prijedlog 1 ♦ Svima poznata društvena igra Čovječe ne ljuti se dobila je novi život kroz prenamjenu i malu modifikaciju starog, odbačenog stola.
Prijedlog 2 ♦ Plastične boce iskoristili smo za izradu čizmica koje su krasile školske prozore uoči dolaska svetog Nikole.
Prijedlog 3 ♦ Stare role toaletnog papira iskoristili smo i za prekrasne likovne radove, kojima su dodali još malo jesenskih boja i po jednu grančicu iz školskog vrta.
Prijedlog 4 ♦ Učenici su izrađivali robote od recikliranih materijala. Iskoristivši sav otpad koji je postojao u kućanstvu, učenici su udahnuli nov život odbačenim stvarima te otpad pretvorili u zanimljive, nove igračke.
Prijedlog 5 ♦ Izrada mobila upotrebom prirodnih materijala i otpada.
Prijedlog 6 ♦ Izrada matematičkih igara upotrebom recikliranih predmeta. Učenici prvih razreda izradili su matematičku igru koja im je pomogla u lakšem svladavanju zbrajanja i oduzimanja.
Prijedlog 7 ♦ Učenici u produženom boravku iskoristili su slobodno vrijeme za izradu zabavnih igara od recikliranih i prirodnih predmeta.
Prijedlog 8 ♦ Izrada glazbala od otpada i recikliranih predmeta.
Prijedlog 9 ♦ Izrada nakita od odbačene tkanine.
Prijedlog 10 ♦ Izrada recikliranih vrećica od starih majica.
Prijedlog 11 ♦ Od rola toaletnog papira učenici su izradili posude za školski pribor. Role su obložili ukrasnim papirima i tako ukrasili učionice.
Prijedlog 12 ♦ Izrada nakita od starih drvenih bojica.
U školi smo napravili izložbu svih recikliranih predmeta te se usput jako dobro zabavili!
Izrađujemo li predmete vlastitim rukama, predmeti dobivaju još veću važnost. Učenici su bili jako pažljivi i pazili da se ti predmeti ne oštete tijekom uporabe jer znaju koliko je vremena i truda bilo potrebno da se od otpada napravi nešto korisno i funkcionalno. Na taj način pokazali smo i kolika je vrijednost novca u odnosu na uloženi trud.
POKUSI
Kroz nastavu prirode i društva često se provlači tema ekologije. Učenici su ove godine povodom Dana planeta Zemlje sami sudjelovali u pokusima povezanim uz onečišćenje okoliša. Provođenjem pokusa povezanih uz onečišćenje okoliša učenici su na vrlo jasan način mogli zaključiti što će se dogoditi s prirodom ako ljudi nastave bacati i gomilati smeće tamo gdje mu nije mjesto.
Pokus 1 ♦ S obzirom na to da je plastika jedna od najopasnijih vrsta otpada, učenici su izveli pokus u kojem su proučavali razgradnju plastike i papira u vodi. Naučili su da se plastika u vodi razgrađuje gotovo 400 godina, a da je za potpunu razgradnju u tlu potrebno i do 800 godina. Za usporedbu, za razgradnju papira potrebno je samo 2-3 tjedna. To je jedan od očitih razloga zašto je od iznimne važnosti izbaciti prekomjerno korištenje plastike u svakodnevnom životu te uvesti druge ekološki prihvatljivije materijale.
Pokus 2 ♦ U drugom pokusu učenici su proučavali onečišćenje vode koje izravno utječe na rast i razvoj biljaka. Biljke u onečišćenoj vodi ne mogu opstati, a kako biljke proizvode kisik, onečišćenje izravno utječe na ljude.
Osim tih dvaju pokusa postoji još mnogo zanimljivih pokusa koji ukazuju na posljedice onečišćenja okoliša.
TREND FAST FASHION
Pojam fast fashion tijekom provedenih mobilnosti često se spominjao u vrlo negativnom kontekstu. Za one koji ne znaju što to podrazumijeva, fast fashion odnosno brza moda poslovni je model vodećih modnih kompanija koje se fokusiraju na masivnu proizvodnju odjevnih predmeta u što kraćem roku. Ta pojava dolazi kao odgovor na moderne trendove i podrazumijeva odjeću vrlo niske cijene i vrlo loše ili nikakve kvalitete. Unatoč lošoj kvaliteti roba se učestalo kupuje i još češće mijenja, što utječe na globalno onečišćenje. Pitate se kako?
Učenici su tijekom radionica mogli saznati da je modna industrija, prema nekim podatcima, drugi po redu najveći zagađivač okoliša na Zemlji. Modna industrija emitira više stakleničkih plinova nego što zajedno proizvode svi međunarodni letovi i pomorski prijevoz. Neki podatci čak kažu i da je industrija tekstila odgovorna za oko 20 % globalnog onečišćenja vode zbog intenzivnog bojenja tkanina te za 10 % globalnih emisija ugljika godišnje. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. modna industrija mogla bi potrošiti četvrtinu svjetskog ugljika. Procjenjuje se da na deponijima širom svijeta godišnje završi oko 235 milijardi tona odjeće! Ti su podatci zaista šokantni te u najmanju ruku alarmantni.
Vođeni krilaticom projekta Zeleno je fora, zeleno se mora!, učenici su tijekom obilježavanja Dana škole 2024. mogli sudjelovati u radionici izrade recikliranih vrećica pod nazivom „Eko-look”. Voditeljice radionica učenicima su pokazale na koji se način stara majica može obraditi i prilagoditi te od nje napraviti funkcionalna eko-vrećica. Radionica je bila vrlo zanimljiva te su sudionici bili oduševljeni tim ekološkim pristupom modi.
Vrhunac Dana škole bio je buvljak, odnosno akcija prikupljanja i zamjene odjeće (za djecu i odrasle). Nekoliko tjedana prije Dana škole učenici su donosili odjeću koju više ne koriste te su za svaki komad odjeće dobili žeton koji su tijekom buvljaka mogli zamijeniti za neki drugi komad odjeće koji im se sviđao. I ta je akcija bila pravi pogodak jer se tu moglo naći zaista svašta! Uspješno smo sačuvali planet, ali i novce!
Tijekom Dana škole učenici su mogli sudjelovati u čak 26 različitih eko-radionica. Osim konkretnih ekoloških radionica učenici i njihovi učitelji tijekom proljetnih dana redovito su sudjelovali u akcijama čišćenja okoliša, sadili cvijeće i ukrasno bilje u školski vrt, plijevili korov i travu. Diseminacija projekta nije ostala samo na našim marljivim učiteljima i učenicima i unutar naša četiri zida, nego je Dan škole bio i medijski popraćen zahvaljujući novinarima HRT-a.
U galeriji pogledajte kako su protekle spomenute aktivnosti, a na poveznici prilog koji su snimili novinari HRT-a o aktualnom Erasmus+ projektu i Danu škole. Također, ovdje je i poveznica na službenu internetsku stranicu Erasmus+ projekta na kojoj se mogu vidjeti i svi ostali detalji povezani uz provedene aktivnosti.
Završila bih ovaj zeleni članak jednom mišlju koja me prati još od moje mobilnosti u Irskoj. Tijekom edukacije puno smo razgovarali o modi i utjecaju influencera koji praktički odlučuju o tome što se koji dan nosi i što je traženo, a što nije. Budući da je ovih dana zanimanje influencera jako cijenjeno, zaključujem da smo mi – kao mala obrazovna zajednica – tijekom godine napravili zaista veliki posao i utjecali na mnoge mlade umove.
Stoga zaključujem, jedini su pravi infulenceri– učitelji.
■ Napisala: Sanja ŽUPAN, učiteljica razredne nastave | OŠ dr. Ante Starčevića, Zagreb ■
