Kao i svake godine, i ove ćemo 22. travnja obilježiti Dan planeta Zemlje, posvećen zasad jedinome mjestu u svemiru za koje znamo da na njemu postoji život.

Taj datum već drugu godinu zaredom obilježavamo u posebnim uvjetima zbog pandemije. No koliko god su ovo teška vremena za čovječanstvo, toliko je nastupilo svojevrsno olakšanje za prirodu. Lani smo, otprilike u ovo doba, kada se obilježavao jubilarni, 50. dan planeta Zemlje, svjedočili svojevrsnom oporavku okoliša i populacija koje ga nastanjuju.

Pristizale su tada iz svih dijelova svijeta vijesti o drastično smanjenom prometu pa time i znatno čišćem zraku, o pročišćavanju vodenih putova, o pojavi mnogih divljih životinja na mjestima na kojima ih godinama, čak i desetljećima nije bilo.

Nažalost, mnogo je i negativnih posljedica pandemije poput siromaštva, neizvjesnosti u proizvodnji i opskrbi hranom, ekonomske krize, narušenog mentalnog zdravlja i biorazolikosti. Upravo su zato ove teške okolnosti u kojima živimo prilika da preispitamo svoje svakodnevne aktivnosti i njihov utjecaj na lokalnu i globalnu zajednicu.

Svi bismo trebali razmisliti kako i koliko upotrebljavamo plastiku. Onečišćenje plastikom jedan je od gorućih problema s kojim se Zemlja danas suočava, a posljedice su dugoročne i katastrofalne. Plastika je danas prisutna u cijeloj biosferi, ali i u mnogim organizmima uključujući i ljude. Oni su, najvećim dijelom nesvjesno, uzrok toga golemog problema i jedini koji ga mogu zaustaviti.

Evo nekoliko surovih činjenica o plastici koje bi nas sve trebale navesti na razmišljanje o vlastitoj odgovornosti i promjeni naših neekoloških i neodrživih navika.

■  Više od 5 bilijuna (10¹²) komada plastike trenutačno pluta svjetskim morima i oceanima.

■  Čak 73 % ukupnog smeća s plaža diljem svijeta čini plastika, primjerice filtri iz cigareta, boce, čepovi, raznovrsni omoti, vrećice i razna ambalaža.

■  Svjetska proizvodnja plastike eksponencijalno se povećala s 2,1 milijun tona u 1950. godini, preko 147 milijuna u 1993., do 406 milijuna u 2015. godini.

■  Do 2050. godine gotovo će svaka vrsta morskih ptica na Zemlji jesti plastiku.

■  Na svjetskoj razini proizvede se 381 milijun tona plastičnog otpada godišnje, a ta će se brojka udvostručiti do 2034. godine.

■  Diljem svijeta svake se minute proda gotovo milijun plastičnih boca za piće.

■  Prema nekim procjenama plastika se u okolišu razgrađuje najmanje 450 godina, a prema nekima razgrađivat će se zauvijek.

■  Najveće tržište za plastiku današnjice materijali su za pakiranje i ambalažu. Takav otpad sada čini gotovo polovicu ukupnog plastičnog otpada nastalog diljem svijeta i većina se toga nikada ne reciklira ili ne spali.

■  Dosad je zabilježeno oko 700 vrsta morskih životinja koje su ili pojele plastiku ili se u nju zapetljale.

■  Više od 40 % proizvoda od plastike upotrijebi se samo jednom i zatim baci.

■  88 % površine svjetskih oceana onečišćena je plastikom.

■  Velika pacifička nakupina smeća (The Great Pacific Garbage Patch) površine je 1,6 milijuna km².

■  Za spaljivanje četiri plastične vrećice potroši se količina kisika koja je čovjeku dovoljna za jedan dan.

■  Otrovni plinovi koji nastaju spaljivanjem plastike svake godine prouzroče smrt stotine ljudi.

Kako promijeniti te ustaljene loše navike? Osim navedenih činjenica i brojeva koji nas nemilosrdno suočavaju sa stvarnošću, može nam pomoći i spoznaja o vlastitoj krivnji u svemu tome.

O tome možemo saznati OVDJE.

S pomoću takozvanog kalkulatora plastike svatko od nas može sebi bolje predočiti taj problem i shvatiti vlastitu odgovornost u smanjenju proizvodnje plastičnog otpada.

Nakon toga, naravno, treba djelovati, a pomoć u tome nudi i Zero Waste, inicijativa koja ljudima diljem svijeta nudi praktične savjete i smjernice za život sa što manje otpada, ponajprije plastičnog.

Svi, dakle, možemo i moramo pridonijeti rješavanju toga globalnog problema. Potrudimo se i učinimo ovaj naš planet zelenijim i manje plastičnim!

■  Piše: Ivana Tokić, prof. nastavnica biologije ■  Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb ■