Važni datumi u godini
22. SVIBNJA
Međunarodni dan biološke raznolikosti
objavljeno: 21. svibnja 2021.

Prije mjesec dana obilježili smo Dan planeta Zemlje, a u subotu, 22. svibnja, obilježavamo Međunarodni dan biološke raznolikosti. Dan je to posvećen nastojanjima da Zemlja ostane mjesto na kojemu će sva bića, bez obzira na to u kojem okolišu žive, ne samo preživljavati nego i napredovati.

Međunarodni dan bioraznolikosti ujedno je i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj koji se Odlukom Hrvatskog sabora obilježava od 2003. godine.

Ujedinjeni narodi proglasili su 1993. godine Međunarodni dan bioraznolikosti kako bi upozorili na važnu ulogu bioraznolikosti u održivu razvoju, a od 2001. godine taj se dan obilježava na današnji datum u spomen na dan usvajanja Konvencije o biološkoj raznolikosti – 22. svibnja 1992. godine.

Ove se godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom „Mi smo dio rješenja” koji je odabran kao svojevrsna dopuna prošlogodišnje teme i slogana „Naša rješenja su u prirodi”.

Tim se sloganima naglašava važnost zajedničkog djelovanja u izgradnji budućnosti koja je u skladu s prirodom. Upravo je aktualna zdravstvena kriza pokazala da, unatoč svemu tehnološkom napretku, potpuno ovisimo o zdravim ekosustavima te da je bioraznolikost i dalje odgovor na mnogobrojne izazove suvremenog doba, od klimatskih promjena i očuvanja zdravlja ljudi do dostupnosti pitke vode i kvalitetne hrane. Ona je temelj za sve oblike održiva razvoja i sva naša nastojanja da život učinimo kvalitetnijim.

A što je zapravo bioraznolikost? Ona se definira kao sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava, a uključuje i raznolikost unutar vrsta, između vrsta te raznolikost između ekosustava.

Imamo sreće što živimo u jednoj od najbogatijih zemalja Europe kad je riječ o bioraznolikosti. Za to je bogatstvo zaslužan specifičan geografski položaj Hrvatske na razmeđu triju biogeografskih regija od kojih svaku karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti.

Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogatstvom divljih svojti (vrsta i podvrsta). Dosad je ukupno poznato oko 40 000 vrsta od kojih su većina (oko 25 000) beskralježnjaci. Međutim, pretpostavljeni broj vrsta znatno je veći pri čemu se procjene kreću od najmanje 50 000 do više od 100 000. Svake godine znanstvenici vrijedno rade te bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste, a na nama je da očuvamo to bogatstvo bioraznolikosti i za buduće generacije.

Međutim, mnogi ne znaju kako. Evo samo nekoliko načina na koje možemo pomoći očuvati bioraznolikost i postati dio rješenja.

  • Zasadite svoj organski vrt

Unesite promjenu u svoje dvorište i zamijenite invazivne vrste domaćima, a pesticide zdravijim sredstvima.

  • Kupujte lokalnu, organski proizvedenu hranu

Organska je hrana skuplja, ali to je zato što je proizvedena bez upotrebe pesticida ili umjetnih gnojiva. Ti spojevi nisu nužno štetni za ljude, ali imaju itekako štetan utjecaj na okoliš i organizme koji ga nastanjuju.

  • Štedite energiju

To je nešto što bi nam svima trebalo postati navikom jer štednjom energije smanjujemo količinu ugljikova dioksida koja se otpušta u atmosferu. Osim toga, time se i smanjuje potreba za degradacijom staništa u potrazi za novim izvorima fosilnih goriva. Naravno da je u tome odgovornost nas pojedinaca puno manja od odgovornosti velikih korporacija, ali svejedno svi trebamo pridonijeti očuvanju života na Zemlji.

Ljudi su nedvojbeno vrsta koja ima najveći utjecaj na naš zajednički planet. Svi bismo, dakle, trebali shvatiti da imamo moć odrediti kakav će biti taj utjecaj – hoćemo li biti pozitivna promjena i poticati rast i raznolikost ili ćemo biti negativna snaga koja pretvara Zemlju u mjesto koje ne podržava život. Odluka i odgovornost odnose se na sve nas.

■ Ivana Tokić, prof., nastavnica biologije ■ Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb ■